• Home
  • EDUCATION
  • Eiyambo lya vala omasters degree mepipi lyomimvo 25
Bishop Joab Willeinge. Photos: Loise Shiimi
Bishop Joab Willeinge. Photos: Loise Shiimi

Eiyambo lya vala omasters degree mepipi lyomimvo 25

NA
NA
Loise Shiimi

Omanga aagundjuka oyendji Aanamibia yepipi lye opo taya kongo iilonga yawo yotango, Bishop Joab Willeinge omunamimvo 25 okwa mana odigilii ye ontiyali na ota ilongekidhile onkatu ya landula ko yeilongo lye.

Willeinge ngoka a itaala meilongo tali kalelele nohalongitha okampito kehe a mono, okwa tameke nolweendo lwe lwelongo lyopombanda konima sho a li a mana osekundosikola moGabriel Taapopi Secondary School, moka a li a piti niitsa 35 miilonga ihamano.

Lwanima okwa ka tsikila eilongo lye koUniversity of Namibia hoka ekiilongela uulongi nokwa li a zala egumbo muApiilili 2024 mepipi lyomimvo 22.

Okwa ti: “ Konima sho nda mana odigilii yandje yotango mo-2024. Onda li nda mono ompito yokwiiyamba onga omulongi ta kwathele koInternational University of Management (IUM),nopethimbo olyo tuu ndyoka onda tameke eilongo lyandje lyonzapo ontiyali.”

Willeinge okwa holola kutya etokolo lye opo ekiiyambe olye mu likolitha oshindji naaluhe ohiipandula.

Ta ti mokwiiyamba kwe okwa mono ompito yokulikola uunongo notseyo yomuule omanga wo i ipyakidhila neilongo lye lyodigilii ontiyali.

Okwa fatulula ta ti: “ Onda li nda ipyakidhile nokukwathelwa aailongi mendulukepo lyomapekaapeko, ndyoka aailongi oyendji haya kala taa nyengwa unene. Onda pukulula nokulonga aailongi ye li omi-20 momapekaapeko gawo. “

Oonkambadhala dhe dhika odhe mu likolitha onkatu onene meilongo lye, sho a ningi gumwe yomaailongo mboka ya li ya piti nokwa pewa onzapo ye yo- Master of Education in Educational Leadership, Management and Policy pethimbo lyezalo lyomaguwo sha IUM sha li ko Etitano mOngwediva.

Epondolo ndika olyo onene nolyasimana molwaashoka aailongi ashika aashona ya li ya mana eilongo lyawo. Maailongi omi-45 ya li taya ilongele odigilii ontiyali, ya-4 ashike ya li ye shi pondola okupita.

Sho a li a pulwa kutya ngiika omolwashike aailongi pamwe naye inaa ye shi pondola okumana omailongo gawo, Willeinge okwa ti omashongo goshimaliwa osho wo uupyakadhi noshilongwa shomapekaapeko oyo yimwe yomiikati ya imbi aailongi ya mana eilongo lyawo. Mokutala olweendo lwe, okwa ti esindano olya zi mokulonga nomazigudhe.

Ota ti: “ Onda li nda ethapo ongeshefa yandje opo ndi vule okwiitula mo meilongo lyandje. Onda panda ongeshefa yandje yomishangelo niilonga yandje yopaunkulungu onde yi etha po manga pakathimbo, shoka sha pendje ethimbo lya gwana lyokwiilonga nokulala moongulumambo tandi lesha.”


Okwa tsu omukumo aailongi ya konge omikalo dhokwiilonga tadhi ya opalele, ta ti oongundu dhokwiilonga, eidhidhimiko osho wo okukwathela aanasikola aakweni ya vule okuuvako oshilongwa shomapekaapeko, mbika oya dhana onkandangala opo a vule okupondola.

Omanga ta ilongo nokwiiyamba ye keena iilonga, Willeinge okwa mono omukalo gulwe gokwiimonena iiyemo.

Ompito yiilonga

Okwa ti pethimbo a manguluka itaa iyamba koIUM,okwa kala nokukwathela aailongi nomapekaapeko gawo kondando yi li pokati koo-N$800 osho wo N$1 000 mepekaapeko kehe, shi ikwatelela konkatu yeilongo.

Ta ti: “ Shika osha kala onzo yandje yiiyemo. Ihandi ya kwathele ashike ndele ohandi ya pukulula nokuyalonga po opo wo ya vule okulikola uunongo ya vule wo okukwathela yalwe yo yi imonene iiyemo.”

Willeinge okwiipandula unene sho aailongi ayehe mboka a kwathela momapekaapeko ya mana omailongo gawo noya pewa oonzapo.

Nonando a mona onzapo ye ontiyali mepipi lyomimvo 25,okwa ti olweendo lwe lwopailongo olu li kokule nokuhula. Sho a pulwa kombinga yoompangela dhe, Willeinge okwa ti okuna omukumo gokutsikila eilongo nokwa hala a ka tsikile nonkatu yuundohotola uuna a mona oshimaliwa.

“Elalakano lyandje okutsikila eilongo lyandje opo ndi nawapaleke eilongondjokonona lyandje opo nonando onda mono omashongo mokumona iilonga, otandi vulu okulunduluka okuya kiikondo yilwe mbyoka yi na oompito odhindji. Onkene otandi tsu omukumo mboka ye na oompito ye dhi longithe ya igwedhele ko komailongo gawo, “ ta gandja omayele.

Pethimbo ta popi moshituthi shepito, IUM Vice Chancellor Professor Osmund Mwandemele okwa tsu omuthindo tati oshiputudhilo oshi na oshinakugwanithwa okunduluka aailongi ya pita nawa taya vulu okukakutha ombinga mehumokomeho lyopantu nolyopaliko, moshilongo, menenevi osho wo muuyuni auhe.

Oshituthi shegandjo lyoonzapo osha li nomwaalu gwaailongi 1 225 mboka ya piti ya zi kiitayi itatu yomonooli yaIUM.

Ailongi, 814 oya piti okuza moshitayi shomOngwediva, 387 okuza koNkurenkuru nomi-24 okuza koshitayi shomEenhana.

Omukokoli gwoIUM David Namwandi okwa ti oshituthi osha tsakanene netyapulo lyoomvula omi-22 dhoshiputudhilo.

Okwa ti aailongi ya pita ye vule po 35 000 oya manitha omailongo gawo okuza ketoto lyoshiputudhilo noyeli taya yambidhidha eyambulepo lyeliko lyoshilongo miikondo ya yooloka.

Namwandi okwa ti oshiputudhilo osha taandela noshilongo ashihe moka sha dhika iitayi miitopolwa ngaashi Ohangwena, Erongo, Khomas, Kavango West and Oshana, naangeyika IUM okwa ningi ounivesity onene yopaumwene moshilongo.

Okwa ti nuumvo IUM okuna omwaalu waailongi 28 500. Okwa tseyitha wo opojeka onene moshikondo shuundjolowele ndjoka oshiputudhilo yi ipyakidhila nayo.

Namwandi ta ti, IUM okwi ipyakidhila nokutunga oshipangelo shopaumwene shopamuthika gopombanda shoombende 120, oshinano shookilometa ashike ndatu muumbangalaninginino okuza mOndangwa moshitopolwa shaShana.

“Oshipangelo osha tegelelwa okukapatuluka mokati ko-2027. Melongelokumwe nuuministeli wuundjolowele nonkalonawa yoshigwana, otashi dhiladhilwa shi ka ninge oshipangelo shotango moshilongo shokudheulila aanuunamiti,”Namwandi ta ti ngaaka.

Ota ku lopotwa oshiputudhilo shika sha li shi na aailongi ya konda po 24 800 omumvou. Omwaalu gwaailongi nuumvo ogwa londo sigo opo mwaalu 28 470, shoka tashi ulike gwa londo noo-14.5%.



Comments

Namibian Sun 2026-06-01

No comments have been left on this article

Please login to leave a comment