Aanasikola ya shuna mokulongelwa mootenda sho omwaalu gwa londo

Pakathimbo ashike, omanga epangelo ta li tungu oosiko noongulusikola
Oosikola odha taalela ompumbwe yoongulu dhokulongela aanona, wo uuministeli owa lulilwa komakonakono ngoka ga ulike kutya aanona oyendji yoomvula omulongo moNamibia otaya nyengwa komwaalu gopetameko.
Elizabeth Kheibes


Uuministeli welongo owe shi koleke kutya oosikola odhindji dhomoondoolopa otadhi longitha ootenda onga oongulu dhopakathimbo, omolwa omwaalu gwaanona gwa londa pombanda shoka sha etwa komatembu okuza kuushayi okuya kiilando.
Ta popi pepatululo lyomumvo gosikola, ominista yelongo Sanet Steenkamp okwa ti elongitho lyootenda onga oongulusikola onkalo ashike yopakathimbo omanga kwi ipyakidhilwa nokutungwa oongulusikola tadhi kalelele.
Minista ota ti: “ Ongula ndjika yonena, okwi ipyakidhilwa nokufalwa ootenda koosikola dhimwe moKhomas oshoka oKhomas inayi hala okulongitha omukalo goowili dhootundi dhokulongwa tadhi yakulwathana”.
Omukalo goowili dhootundi dhomosikola tadhi yakulwathana ohagu kwathele oosikola dhaa kale dhu udha unene sho ngeyi aanona haya topolwa moongundu nokupaathana oompito dhokuya mootundi, taya longitha owala oongulu dhimwe. Yamwe ta ye ya kootundi ongulonene, yo yamwe ta ye ya omutenya.
Steenkamp otati elongitho lyootenda ota li pe ompito uuministeli opo wu katuke onkatu dhomeendelelo ku manithwe oopolojeka dhoka dhi ipyakidhilwa nadho omanga tashi hwepopaleke onkalo ndjoka yi li po.
Ota ti: “ Mongaashingeyi katuna nkene, ootenda odho ashike tu na okulongitha omanga tatu kwashilipaleke kutya omatungo taga tungwa oga manwa pethimbo”.
Omuwiliki gwelongo okwa ti epangelo ota li tsikile nokulonga neitulemo opo oosikola dhi pewe omatungo golela sho ngeyi oshimaliwa oshindji shomutengenekwathaneko hashi gandjwa koshikondo shelongo nokutopolelwa iitopolwa, shika otashi endeleleke oondungethaneko dhomahumokomeho gepangelo tadhi lalakanene omudhingoloko gwa yela, omeya, olusheno osho wo okutunga oongulu dhosikola.
Okwa ti: “Shika osha vulika sho hatu gandja iimaliwa kiitopolwa yokutunga uundjugo, oongulu dhosikola nokwoopalekulula oosikola,” ta tsikile ko ta ti: “Miitopolwa ya yooloka okwa ipyakidhilwa nokutungwa oosikola”.

Shoka sha ningwa po
Minista okwa totha mo ngaashi Cuba Primary School moshitopolwa shaKhomas ndjoka opo ya tungwa, ta ti otayi kutha po aanasikola ye li 800 yo aalongi nomukuluntusikola oya ulikwa nale.
Okwa ti: “Itashi vulika wu kute aalongi omanga waa na mpoka taya longele”.
Minista okwa ti iitopolwa yimwe oya tula kumwe nawa iimaliwa yawo mbyoka ya nuninwa omatungo opo ya tunge oosikola dha gwana po shivulithe okutunga uuntoko nuuntoko woongulu dhosikola.
Okwa gwedha po ta ti: “Opuna oonkambadhala dhepangelo dhowina opo ku kwashilipalekwe kutya omwaalu goongulu dhosikola dhopakathimbo ogwa shunithwa pevi, naanasikola oyendji oya mona ompito okulongelwa moongulu dholela”.

Omagano noombumbo itadhi popilwa
Steenkamp ota ti,uupyakadhi wompumbwe yomatungo goosikola oya ndhindhilikwa unene miitopolwa yomoondoolopa mbyoka kwa ndhindhilikwa kwa taambwa aanona oyendji moosikola.
Okwa ti omataambo gaanona moosikola ohaga kala ga longekidhwa nawa onkene otaningi ekunkililo opo oombumbo dhaa piyaganeke shoka sha longekidhwa.
Okwa ti: “ Oshikondo shelongo ohashi ningi oondungethaneko dhasho omumvo kehe.
MuJuni nenge Juli, aavali naya kale ye shi mpoka omunona gwawo ta ka sikola. Andola muSeptemba yomumvo tagu piti, omuvali oku shi nale kutya omunona gwe mpoka a taambwa”.
Okwa gwedha po wo ta ti miitopolwa, miikandjolongo osho wo moosikola momwene omuna ookomitiye ndhoka hadhi ungaunga nomataambo nohadhi kwashilipaleke kutya omataambo oga ningwa pauyuuki shi ikwatelela komahala ngoka ge li osho wo komusindalandu gwemalaka, unene ngele tashi ya pomataambo gondondo yotango.
Kakale Steenkamp okwa ti uuministeli owa lopotelwa oolopota moka aavali haya gandja iimaliwa nenge omagano opo aanona yawo ya taambwe moosikola.
Okwa ti: “ Etumwalaka lyandje kaakuthimbinga moshikondo shelongo olya yela. Ha mu ntu ta taamba ombumbo nenge omagano goludhi kehe opo omunona a taambwe mosikola”.

Ta tsikile ko ta ti omanga epangelo li na oshinakugwanithwa sho ku tula aanona moosikola, aavali naya se oshimpwiyu okuninga omaindilo kuyele.
“Onkene tu na aavali taya longitha aakuluntu yelongo miitopolwa osho wo ookomitiye shomataambo nuudhigu molwa okutembuka tembuka kwaavali ”, ta ti ngaaka.
Okwiilonga onkene uunkundi uunene
Ka kele ashike kompumbwe yomatungo goosikola nomahala, Steenkamp okwa ti uuministeli owu na omaipulo omanene kombinga yiizemo yaanona unene tuu yoondondo dhopetameko.
Okwa koleke ndhika ta ti: “ Miitopolwa ayihe 14 otwa ningi omakonakono mondondo ontintatu ashike itayi ulike iizemo iiwanawa ngele tashiya pokulesha osho wo omwaalu gopetameko”.
“Aanona yoomvula omulongo moNamibia, maanona omulongo, yaheyali otaya nyengwa okulesha neuveko Oshiingilisa osho wo okuyalula omwaalu gopetameko.”
Okwa tsikileko tati uuministeli owa tula po omikalo tadhi hwepopaleke uupyakadhi wokwiilonga moka mwa kwatelwa oonzo dhokuhumithakomeho elongo neilongo lyaalongi okuza poshikunino sigo ondondo ontitatu.
Ta ti: “ Otwa tameka okuyambulapo nokunawapaleka oompito dhokwiillonga, okutalela osho wo okutula koshiyalo nawa aawiliki yiikondo”.
“Okuna Jolly Phonics, oompito dhomailongo dha yooloka, okulonga pamuthika tagu opalele, omifango dhokuleshitha nokuyalulitha omunona omanga e li moondondo dhopetameko”.
Steenkamp ota ti omikalolongo adhihe dhika ohadhi longithwa mOshiingilisa osho wo mootundi dhomalaka omavalelwamo.
“Natu kale noshimpwiyu okuhulithapo uukundi wo kwiilonga, moka uunona waa shi okulesha nokunyola. Ngele otwa tungu ekankameno ewanawa notwa kwashilipaleka kutya aalongi yetu oya popyokoka nawa tse tatu tsu aavali omukumo ya leshithe aanona iinyolwa ya yooloka kegumbo, nena otatu humu nawa komeho, “ ta tsu omuthindo.

Okutopolelathana oshinakugwanithwa
Steenkamp okwa ti opo iizemo yelongo yi kale tayi nyanyudha, otashi pula eitulemo lyaakuthimbinga ayehe okuza ngaa komalelo goosikola, aavali naalongwa.
Ta ti: “Omukuluntusikola oku na oshinakugwanithwa oshinenenene. Oye omupangeli na okuna okulongitha ompango momukalo omwaanawa te shi ningi paveta dha tulwa po nokukwashilipaleka omaihumbatonawa, esiloshimpwiyu osho wo omakwatathano omawanawa”.
Ta ti, aalongi onkene taya tsikile okukala oyo esipa lyombunda lyelongo onkene oya tegelelwa okukala yi itula mo pambelela, pamadhiladhilo nokukwashilipaleka kutya eputudho lyomunona olya udhilila.
Ta ti wo, aavali oyo aalongi yotango yaanona onkene eputudho lyomunona nali tamekele megumbo.
Ta indile opo pu ningwe omalunduluko meendelelo melongekidho lyoondungethaneko dhoshikondo, etulo miilonga lyadho nziya osho woo ku kalekwe po ekwatathano ewanawa pokati kaakuthimbinga melongo uule womukokomoko gomvula. Ta indile wo elongelokumwe pokati kaavali, oshigwana, niikondo yopaumwene yo ya tsikile nokuyambidhidhathana.

 

Comments

Namibian Sun 2026-02-02

No comments have been left on this article

Please login to leave a comment