Aalongi yomOshana taya indilwa ya kaleke oongodhi dhawo kokule mokati kootundi
Aalongiskola yomoshitopolwa Oshana oya pewa elombwelo kaa ya ye we nooselula dhawo moonguluskola pethimbo lyiilongwa, sha ningwa nelalakano lyokuhwepopaleka elandulathano nesimaneko osho wo eyitulomo.
Omunashipundi gwokomitiye yomayele mombelewa yelongo moshitopolwa sha Shana Ndali Nenkavu okwati oongodhi dhopeke onkene ta dhi vulu okupiyaganeka elongo moonguluskola nota kumagidha aalongiskola ya kale ha ye dhi thigi moongulu dhaalongi uuna taya yi kootundi.
Onkatu neindilo ndika olya tseyithwa moshigongi shelelo lyoshikandjopolotika shOnamutai mEtitatu, shoka sha ningilwa mOngwediva.Oshigongi osha li sha gongaleke aanambelewa aakuluntu yomelongo ngaashi aatali yiikandjopolotika, aakuluntuskola, nooyene yiikondo pooskola. Elalakano lyoshigongi olya li lyoku totha mo omaunkundi niiyetithi yelongo nepito lya shuna pevi moshitopolwa omumvo gwa piti.
Kakele kelongitho lyoongodhi mokati kiilongwa, Nenkavu okwa gandja edhiladhilo lyoku nkondopaleka ekotokelo lyaalongi. “Aalongi oya koneke kutya aatali naakonakoni iha ye ya talele we opendji, shoka hashi etitha uukakombo i litha, yo aalongi taya longo wo kaa ye na omalongekidho giilongwa,” ta popi.
“Aalongi yamwe ohaya ningi omalongekidho giilongwa konima iilongwa ya hula nale, shoka itaa shi tambulwa ko,” a gwedha ko. Nenkavu okwa eta po wo oshintsa shoonkalathano ina dhi ukila ko pokati kaalongi naalongwa, ta kunkile aalongi ya simaneke noyakeleke po omilandu nomangambeko gopambelewa. Okwe ya dhimbulukitha kutya omaihumbato goludhi nduka ina ga puka owala pamikalo ashike ogeli wo onga oshimbuluma. “Omulongwa ota landula ngiini mootundi ngele oho kala naye mondunda yimwe yokulala? Alikana, kaleni aalongwa kokule,” ta ganda.
Omayimbo gepito li li pombanda
Pethimbo lyoshigongi, aakuluntuskola ya yooloka oya elutha omakemo shi na sha nekoloto lyoongulu dhookompiyuta mooskola, shoka Nenkavu a ti ota ka kundathana nangoloneya gwaShana Hofni Iipinge. Nenkavu okwa tsikile nokutotha mo iyetithi yimwe ngaashi omwaalu gwaalongwa komulongi mbyoka tayi hangula oonkondo nesimano lyelongo mootundi.
“Otandi tula po unene edhiladhilo lyoku gandja iimaliwa yoku hilila aalongi kehalo lyokulongela kooskola dhokuushayi, okuza kuuministeli welongo,” Nenkavu ta dhiladhila. Okwa tula po wo ompumbwe yomihandjo ndhoka dhili mo onga ominwe dhokoonyala moshikandjopolotika sha Namutai, tashi etitha aalongwa oyendji ya ende iinano ile opo ya thike koskola. Okwa ti omalunduluko gethimbo nethimbo momilandu dhelongo ota vulu okungwangwaneka aalongwa.
Gulwe gwaakalipo yomoshigongi Daniel Gabriel, omukuluntuskola gwoNiitembu Primary School, okwa holola kutya mbali dhomoosekundoskola moshikandjopolitika Onamutai odhi na owala omuhandjo gumwe. Onkalo yi li ngeyi ohayi etitha aalongwa ya konge ooskola miitopolwa yilwe, mbyoka yi na omayakulo gomihandjo.
“Aalongwadhingi yetu ota ya tembuka mo moshikandjopolotika, ta ya yi palwe, ashike ota ye shi enditha nawa,” te ya yakele ko.
“Otuna ompumbwe onene noyeendelela yomihandjo tu kaleke aalongwa yetu moshikandjopolotika tse tu ya konde omagulu pakuya hupitha uudhigu wokweenda iinano iile, unene tuu mboka haya zi komagumbo,” ta popi. Josefat Haimbala, ngoka e li omutali gwelongo gwoshikandjopolotika sha Namutai, okwa tseyitha omalongekidho gokutungila osikola yoopombanda ya Namutai (Onamutai Secondary School) omuhandjo ngoka ta gu vulu okukwatela mo aalongwa ya thika po ma-600.
Okwa koleke kutya omilandu adhihe dhokutula po oondando (oobidha) odha manithwa naashoka sha tegelelwa ngashingeyi okupewa kwokondalaka opo iilonga yokutungithwa yi tameke. Haimbala okwa tula po wo edhiladhilo opo ooskola dhopevi dhi li ne moshikandjopolotika dhi tameke iilongwa yomaungomba, ngaashi iilongwa yokunduluka nuutekinolohi (Design and Technology) osho wo iilongwa yokulonga magumbo (Home Economics). Okwa kumagidha wo okutotwa kwosikola yopombanda yimwe moshitopolwa ndjoka tayi vulu okugandja iilongwa yetameko yovookala opo ku dheulululwe aalongwa mboka ta ya nyengwa. “Omukalo nguka ogwo tagu kwathele, kutya nonando yalwe ya kale inaaye shi enditha nawa miilongwa yilwe, oye na uunongo mboka tawu ya kwathele okuutha oongeshefa dhawo yene taya longitha omadheulo ngoka ya mono mooskola,” osho a popi.
Iikandjopolotika iikwawo iitatu oya ninga nale oshilage shokuninga iigongi yoludhi nduka, mwa kwatelwa iikandjopolotika ya Shakati, ya Luno osho wo ya Mpundja.



Comments
Namibian Sun
No comments have been left on this article