• Home
  • ECONOMICS
  • Ohangwena yahala oongeshefa dhoomiliyona 700, niilonga yi li 7000 komumvo 2030
OMALALAKANO: Ngoloneya gwaHangwena Kadiva Hamutumwa. Ethano; Tweli Pewa
OMALALAKANO: Ngoloneya gwaHangwena Kadiva Hamutumwa. Ethano; Tweli Pewa

Ohangwena yahala oongeshefa dhoomiliyona 700, niilonga yi li 7000 komumvo 2030

-
-
Loise Shiimi

Oshitopolwa Ohangwena otashi lalakanene okugongela iimaliwa yi vulithe poomiliyona omathele gaheyali nokutota oompito dhiilonga yu ukilila yi vulithe pomayovi  gaheyali tashi ka tya omumvo 2030, unene tuu kaanyasha.  


Shika osha tseyithwa mEtitano lya piti kuNgoloneya gwOhangwena, Kadiva Hamutumwa, pethimbo lyoshipopiwa she kombinga yonkalo yOshitopolwa. “Komumvo 2030, Oshitopolwa otashi lalakanene okuhanganitha iipunduka yokutula mo iimaliwa yi vulithe poomiliyona omathele gaheyali ndhoka tadhi ka eta iilonga yothaathaa yi vulithe pomayovi gaheyali, unene tuu kaanyasha,” Hamutumwa osho a popi. 


Okwa popi wo kombinga yomashongo ngoka taga tsikile moshikondo shuunamiti nuundjolowele, moka a tseyitha kutya oombete dhomiipangelo dhi vulithe po-300 otadhi ka gwedhwa po komumvo 2030 opo ku hwepopalekwe komuthika gwiiputudhilo yuundjolowele. 


Uunamapya tawu dhana onkandangala


Hamutumwa okwa popi kutya uunamapya owo owala tawu tsikile okukandula po emona lyoshitopolwa.

Pethimbo lyomumvo gwembo lyiimaliwa gwo-2025/2026, iikandjo yomomapya yi thike poohektala 3 635.5 oya li ya pulwa, moka ya kwathele aanamapya niiyimati yi thike po 1 817 okupitila miilonga yokupulula nomayakulo gopakuno nokuhelela. 

Kombanda yaashono, aanamapya ye thike po 6 541 oya li ya pewa oombuto dhiiyimati mbyoka ya hwepopalekwa osho wo iiziziliki nuuhoho opo ku hwepopalekwe iizemo yomateyo giipaluthi yomomagumbo. 

Okupitila mopolohalama yOshikondo shoHorticulture nOmeyakulo lyOmilandu dhElanditho (Horticulture Support and Value Chain Development Scheme), iikunino yiiyimati nevi lyatya ngawo yi thike po omi-83 oya li ya pewa omikwalo dhuutekinika osho wo iitungitho ya simana. 

Omeya, Omudhingonoko nOmatalelepo

Kombinga yegandjo lyomeya komikunda, omithima dhomboola dha thika puhetatu odha li dha fulwa miikandjohogololo yaShikunde, Okongo nOmundaungilo nondando yi thike poomiliyona oondola dhaNamibia ne oshinkwanu hamano (N$ 4.6 million), moka iilonga mbyoka ya manithwa okuudha.  


Oopoloyeka dhilwe dhi li ntano dhokutula mo omithima odha li dha tulwa miilonga kondando yi vulithe poomiliyona omu-13 oshinkwanu 2. Ndatu dhomudho odha manithwa omanga mbali ndhoka dha hupa ko tadhi tsikile notaku tegelelwa dhi ka hwepopaleke egandjo lyomeya komikunda hoka ihaku mono omeya ga gwana. 

Moshikondo shomidhingonoko nomatalelepo, Ehala lyEgameno lyIinamwenyo lyOkongo (Okongo Conservancy) olya mono iiyemo yi thike poo-N$ 61 000 okupitila momatalelepo noongeshefa dhiikunomwa.

Hamutumwa okwa popi kutya omakuyunguto pokati kaantu niinamwenyo otaga tsikile okukala eshongo enene.

“Okupitila mOpolohalama yoHuman-Wildlife Self-Reliance Scheme, oofuto dhomiyonena dhi thike poo-N$ 106 000 odha li dha futwa aanamapya mboka ya gumwa, ndhoka dha kwathele mokupingena po ekanitho ndyoka lya etithwa kiiyamakuti nokukaleka ombili pokati kaantu niinamwenyo,” osho a popi. 

Momumvo 2025, iikombo iheyali noongombe dhi li ntano odha li dha kanithwa, moka mwa li mwa futwa omayovi N$ 45 600 ongo oofuto dhomakanitho. 

“Iiningwanima mbika otayi ulike ompumbwe yokukaleka po omakankameno pokati kegameno lyiiyamakuti noonkalamwenyo dhomomikunda dhoka dhi li pomahala ngoka,” osho a gwedha po. 

Oopolohalama dhomapendulo po gOshitopolwa


Iilonga yokutungitha Ombelewa yOshitopolwa yOshikondo shOonakulwa aakulu mEenhana oya tamekele momasiku 29 gaApilili 2025. Kehulilo lyomumvo gwembo lyiimaliwa gwo-2025/26, iimaliwa yi thike poomiliyona N$ 5.8 odha li dha longithwa. Ondando ayihe yopolohalama ndjoka otaku fekelwa yi thike poomiliyona N$ 9.4 nombelewa ndjoka otaku tegelelwa yi ka manithwe kombanda yaSeptemba 2026. 


Elelo lyOshitopolwa olya manitha wo iilonga yokutunga omukungulu gwomeya gomvula mOhangwena ngoka gwa pula ondando yi thike pomiliyona yimwe oshinkwanu hamano.

Hamutumwa okwa lopota wo kombinga yomapendulo po giiputudhilo yoshigwana, moka iilonga yokutunga ombelewa yIikwameni osho wo uundjugo ya thika poopelesenda omi-90 mokumanithwa.



Comments

Namibian Sun 2026-07-13

No comments have been left on this article

Please login to leave a comment