Oshipangelo shEngela tashi thigwa po kaalongele molwa olukalwa lwa pumba
Oshikondo shoshipangelo shesiloshimpwiyu lyuuhanona opo wa valwa otashi vulu owala oku kwatela mo uunona uhamano, shoka pethimbo limwe hashi thiminike aapangi ya tule uunona uyali mokambamba kamwe kuuhaku.
Oshipangelo shOshitopolwa shEngela, shoka hashi yakula aavu konyala ye li 190 000 moshitopolwa Ohangwena, otashi kongo neendelelo evi lyokutungila aalongele yasho omalukalwa konima yomusholondondo gwomayetho giilonga ngoka ge na ekwatathano nompumbwe yomalukalwa. Omupanginkuluntu gwopokathimbo Ndohotola Eva Velikoshi okwa popi mEtitano kutya aalongele yaali naaniilonga yane yopokathimbo oya thigi po iilonga okuza muJanuali omolwompumbwe yomalukalwa.“Otu na ompumbwe yevi. Oondohotola dhetu otadhi tsikile nokuthiga po iilonga omolwompumbwe yomalukalwa," osho a popi. “Oya thiminikwa okweenda iinano iile opo ya thike kiilonga.” Okwa popi kutya oshipangelo ngashingeyi oshi na owala omugandji gwomiti (pharmacist) gumwe shaashi yaali oya thigi po iilonga, “ishewe katu na ndohotola gwomauyelele gokuukiintu omolwoma omatompelo ogo tuu ngoka”.
Velikoshi okwa popi kutya oshipangelo oshi na ompumbwe onene yaanambelewa yopaunamiti, unene tuu pethimbo ndika tashi ilongekidha okuninga oshipangelo oshinene shopokati moshitopolwa, oshinakugwanithwa shoka tashi ka pumbwa aaniilonga ya gwedhwa po osho wo iikwaniipangitho. Okwa elutha omalimbililo ngoka pethimbo lyoshigongi mEtitano naNgoloneya gwOshitopolwa shaHangwena Kadiva Hamutumwa, ngoka a li a talele po oshipangelo opo a ka tale omashongo gasho nokukundathana omikalo dhoku ga kandula po.
Iikwaniipangitho ya ngambekwa
Velikoshi okwa popi wo kombinga yomashongo omakwawo ngoka ga taalela oshipangelo, mwa kwatelwa ompumbwe yokwaagandjakaneka oshikondo shesiloshimpwiyu lyuuhanona opo wa valwa (NICU), shoka ngashingeyi tashi vulu owala oku kwatela mo uunona uhamano, shoka pethimbo limwe hashi thiminike aapangi ya tule uunona uyali mokambamba kamwe kuuhaku.Uumbamba wuuhaku owu li owala uhamano, moka kamwe po ihaa ka longo. Otu na ompumbwe yuumbamba wuuhaku wa thika po-20 opo tu vule okuyakula uuhanona wetu opo wa valwa nawa, ihe tango otu na okugwedha ko nenge okutunga oshikondo shesiloshimpwiyu lyuuhanona opo wa valwa (NICU) oshipe,” osho a popi.
Velikoshi okwa indile wo ku totwe oshikondo shesiloshimpwiyu lyomuule lyaakuluntu (ICU) nosho wo okunenepaleka oshikondo shekwatho lyopasheendela, nokwa popi kutya ehala lyongashingeyi eshona unene. Oshipangelo otashi lili wo ompumbwe dhoombete, dhiiyalo (omatalashe), nosho wo omiti dha kehe esiku, mwa kwatelwa dhomeho, dhomayego nodhuuhaku wopamadhiladhilo, osho wo iikwaniipangitho mbyoka ya pumbwa okupangelwa.
Pethimbo Namibian Sun a talelepo oshipangelo moshiwike sha zi ko, aavu oya li taya monika ya lala kiiyalo momikala omolwefulundundo lyaavu nompumbwe yoombete. Pethimbo olyo tuu ndoka, oomeme mboka ye na omategelelo oya lala koombete dhaana iiyalo.
Omauvaneko ga ningwa
Hamutumwa okwa popi kutya elelo lyondoolopa moshitopolwa olyi li moonkundathana namayola gwaHelao Nafidi opo ya mone evi lyokutungila aalongi omalukalwa. Okwa gwedha ko kutya otaku ningwa oonkambadhala dhokugandja oonkondo koshipangelo opo shi ninge oshipangelo oshinene shopokati, shoka tashi ke shi pitika opo shi gandje omayakulo gopaunamiti ogendji ga yoolokathana. Sho a pulwa kombinga yethimbo ndyoka tali ka longithwa komapandululo ngaka,
Hamutumwa okwa popi kutya omalongekidho gokugandja oonkondo koshipangelo ka gadi ya tulwa po. Sho a pulwa kombinga yethimbo ndyoka tali ka pula okweetapo omalunduluko ngaka, Hamutumwa okwa popi kutya omalongekidho getungogwedhelo lyoshipangelo ka gali ga tulwa po. “Otu na elalakano getungogwedhelo lyoshipangelo opo shi ninge oshipangelo oshinene shopokati, shaashi kamu na nando oshimwe moshitopolwa pethimbo ndika. Otwa pumbwa okutameka oonkundathana nOministeli yuuhaku nOmayakulo gOnkalonawa kombinga yoshinima shika,” osho a popi. Hamutumwa okwa popi kutya okansela yoshitopolwa oyi li moonkundathana niikuumelongo yokondje ya yoolokathana, mwa kwatelwa France noNdowishi (Germany), opo ya mone omakwatho gopashimaliwa gokwaapeka etungogwedhelo lyoshipangelo. Onda dhindhilika omashongo noompumbwe dhoshipangelo, ngashingeyi otatu ka kwashilipaleka kutya otatu tsikile nokukwatha Epangelo pamwe niikuumelongo yetu, unene tuu sho oshimaliwa shomutengenekwa-mwaalu gwiimaliwa sha ngambekwa. Epangelo itali vulu okugwanitha po kehe oshinima olyo alike,” osho a popi.
Hamutumwa okwa uvaneke kutya oshikumungu shompumbwe yomiti dhakehe esiku oteshi fala kEpangelo enene opo ku kwashilipalekwe kutya oshipangelo osha pewa omayakulo ngoka ga pumbiwa, nokwa popi kutya itashi taambiwa ko nando okushuna aavu komagumbo kaaye na omiti.



Comments
Namibian Sun
No comments have been left on this article