Uukumwe nawu kale mo moSwapo konima yo2027
Omepelesidente okwa ti oshigongi oshinene shoSwapo monakuyiwa osha eta iilalo kongundu nonando hashi ningwa paundemokoli nomelandulathano.
Omuleli gongundu yoSwapo Netumbo Nandi-Ndaitwah okwa gumagidha kutya oonkondo dhongundu dhi ikwatelela kuukumwe mongundu, ta ti omatopoko meni lyongundu otashi vulika ga piyaganeke oopelesenda 53 dhomawi ya li ya mono momahoogololo ga zi, shoka tashi ka guma wo nayi omahoogololo mo-2029 sho ongundu tayi ka kambadhala yi likole omawi gawo ngoka ya kanitha osho wo uuwindji wiilyo yopamutumba gopashigwana. Okwa li ta popi noNetwork Television mopolohalama yawo yoThe Agenda mehuliloshiwike. Omupelesidente ta tsu omuthindo kutya onakuyiwa yongundu oya kankamekelwa kokwiihumbatanawa, uukumwe nelongelokumwe.
Okwa ti: “ Shoka twa li twa piti mu sho omumvo gwa zi ko (twa ninga nawa momahoogololo gomalelo giitopolwa niilando),oshe tu pa omukumo onga aaleli yongundu- pamuthika gopashigwana, miitopolwa nomiikandjohogololo- kutya otu na elongelokumwe notatu tsikile nokweena tuuka ondjila yimwe, tse otatu vulu wo okukamona omawi ogendji momutumba gopashigwana.”
Nandi-Ndaitwah okwe shi yeleke nawa kombinga yetopoko ta ti “ Uuna twa topoka, itatu yi komeho. Onga omuleli gongundu, oshinakugwanithwa shandje okutula pamwe elelo osho wo iilyo yongundu. Ogo omukalo tatu yin ago komeho”.
Ndhika okwe dhi popi pethimbo oSwapo tayi ilongekidhile oshigongi oshinene shoka tashi ka kala ko omumvo tagu ya, ihe okwa kunkilile pu kale ekwatathano lyakwata miiti, po pwaa holoke nande omananathano meni lyongundu.
“Ondi shi shi kutya aantu oya tala nale koshigongi shomumvo tagu ya. Oshigongi shika ohashi ningi omatokolo omanene, ashike nashi kale oshigongi shoku tu gongela ndele hasho k utu topola. Ngele itatu yi koshigongi tu li muukumwe, nena itatu ka longenla ongundu yetu nenge oshilongo shetu pauyuuki,” ta kunkilile ngaaka.
Ethigathano lya kwata miiti
Nandi-Ndaitwah okwe shi koleke kutya omanga ongundu yi na uudemokoli womeni okukutha ombinga miipambele yoSwapo, otashi eta wo uunkundi poompito dhimwe.
“Otandi ti omgundu oya kala tayi longo nawa, unene tuu pethimbo ndika omukokoli pelesidente gwetu [Sam Nujoma] kaa li we ta vulu okulonga sha. Otwa li wo twa gumwa konkalo moka tatu longele, uudemokoli oshitopolwa shepangelo lyetu, sho oshinima oshiwanawa.”
Omupelesidente okwa gwedha po wo tati “ongundu oya etapo oompito dhomathigathano moombelewa oonene na uuna ku na omathigathano, aantu yamwe ohaa yambidhidha omuulikwahoogolola gumwe naya lwe omukwawo.”
Ashike, naye okwe shi zimine tati omakondjithathano gomeni lyongundu haaluhe ga longo muuwanawa wongundu.
“Inatu shi longela uuwanawa atuhe, ihe otwa pumbwa okushitala nawa, oshoka shoka tatu pumbwa unene elongelokumwe lyanakupwe mokati kelelo lyongundu. Uuna elelo li itula mo mutunga ongundu, nena itatu pugama. Otatu kala aluhe twa lungama.”
Omalalakano gamwe
Mokutala sho a li a hoogololwa koshigongi omvula ya zi ko, Nandi-Ndaitwah okwa ti Swapo okwa ulika shoka hashi etwa po kelongelokumwe.
Okwa ti: “ Koshigongi oshinene omumvogu, sho nda li nda hoohololwa ndi ninge pelesidente gongundu yoSwapo, opo ndi manithe oshikako sha kala ko, otwa li twi itulile po omalalakano onga aaleli yongundu, tu kwashilipaleke kutya, sho omahoogololo gaaleli yiitopolwa noyiilando tag eke ya, Swapo ota ka kala nesinda lye lyo a kala nalyo shito, shaashi otwa eta po omadhiladhilo ngoka get u ningitha tu hoogololwe nawa momahoogololo.”
Okwa li a totha mo tati ongundu oya li ya kanitha omawi miilando iinene moshilongo ihe oye shi pondola okumona omawi ogendji momahoogolola ga piti sha zi ashike kelongelokumwe.
Okwa ti: “ Otwa li twa kanitha omawi miilando iinene ngaashi Keetmanshoop, Windhoek, Swakopmund noWalvis Bay. Ihe nena, omolwa etokolo twa li twa ningi koshigongiilonga nomanwethemo twa nwetha mo iilyo yetu, iilando mbyoka otwe yi likola ko.”
Nandi-Ndaitwah okwa gwedha po wo tati: “ Mpoka opo nda thikama onga omuleli gwongundu. Ondi ipyakidhila nokukaleka po uukumwe mboka twa kala nawa sigo omahoogololo muNovemba. Nonando twa yooloka minima yimwe, inatu shi ninga oshinima shopaumwene meukililo. Natu kale twa lungama, tu li uupathi- opo ongundu yetu yi koke yo yi kale ya kola.”
Okwe shi koleke kutya nonando omathigathanepo meni lyongundu hage ya nomashongo, oga simana okukalekapo uudemokoli mongundu.
“Oswapo ohayi shi ningi shika uule woomvula ntano kehe, oshinima oshidhigu shili, ihe otwi itula mo mu sho. Uupyakadhi owu li mpano ashike kutya aantu ohaya igameke kaaulikwahoogololwa yamwe ndele nkene tatu kala konima yomathigathanepo ngaka osho sha simana unene,” ta ti ngaaka.
Sho kwa taalela omumvo 2027 ngoka tagu ya tagu endelele, Nandi-Ndaitwa okwe shi yeleke kutya uukumwe owo kamanakandongo mopolitika.
Ethimbo lyokwiilongekidha
Oshilyo oshinene shongundu yoSwapo sha popi noNamibian Sun inaa shi hala okutumbulwa keshina osha ti, oongundu adhihee dhopapolotika otadhi kondjitha dhi kale muukumwe, ihe okushi gwanitha po, oshina omashongo omanene.
Osha ti: “ Oshipu okupopya kombinga yuukumwe, ihe epulo ohali li pula kutya otau kalekwa po ngiini mongundu. Aaleli yopapolitika ayehe oya hala uukumwe opamwe niilyo yawo, ashike okwaadha elalakano ndyoka oshinima oshidhigu.”
Oshilyo oshikulukulu shongundu Helmut Angula nasho osha yambidhidha ndhoka dha popiwa komupelesidente, ta ningi etsomuthindo kutya okwa pumbiwa uukumwe sho kwa taalelwa oshigongi oshinene shongundu.
Okwa ti: “Otwa pumbwa okukala muukumwe ngaashi tashi vulika. Nonando okuyele natango okutengeneka shoka tashi ka holoka koshigongi, otu na ethimbo lya gwana okuhwahwameka iilyo yetu, nokutungulula einekelathamo moSwapo.”



Comments
Namibian Sun
No comments have been left on this article