• Home
  • NMH HUB
  • OATF oya gongele oomiliyona N$ 2.1 komeho yoshituthi shetotepo lyawo Oshisiliveli
BIGGER THAN EVER: A gala dinner ahead of the next edition of the trade fair raised N$2.1 million. PHOTO: CONTRIBUTED
BIGGER THAN EVER: A gala dinner ahead of the next edition of the trade fair raised N$2.1 million. PHOTO: CONTRIBUTED

OATF oya gongele oomiliyona N$ 2.1 komeho yoshituthi shetotepo lyawo Oshisiliveli

...
...
Tuyeimo Haufiku

Oshituthishingitho shOkomumvo shaNgwediva (OATF) osha gongela iimaliwa yi thike poomiliyona mbali oshinkwanu yimwe poshituthilalelo shokukonga iimaliwa mOlyomakaya, manga oshituthi shomimvo omi-25 dhetameko lyoshituthishingitho shika inaashi thika omwedhi twa taalela. 

Omwaalu gwiimaliwa gu thike poondola dhaNamibia N$2 168 450 ogwa gongelwa okupitila momauvaneko osho wo omakwatho giinima ya yooloka okuza komahangano gopangeshefa naakuthimbinga yalwe, omwaalu ngoka gwa pitilile omiliyona yimwe, oshinkwanu hamano ndjoka ya li ya gongelwa moshituthi gongela iimaliwa omumvo gwa zi ko. 

OATF yo-2026 otaku hokololwa tayi ka kala ko okuza momasiku 21 sigo 29 gaAguste mOngwediva, moka tamu ka dhimbulukiwa oomvula omi-25 okuza esiku oshituthi shika sha totwa po onga olupale lokuhumitha komeho omangeshefo, omapungulo osho wo uunangeshefa wopetameko. 

MTC okwa ningi euvaneko linene lyashili lyooN$350 000, a landulwa koombaanga yo-First National Bank (FNB) ndjoka ya uvaneke ooN$200 000 osho wo o-Bank Windhoek ndjoka ya uvaneke ooN$100 000. 

Ehangano lyoMTC olyo lya ningi euvaneko lya shiga ko lyoondola dhaNamibia omayovi omathele gatatu nomilongo ntano (N$ 350 000), lya landulwa koombaanga yotango yo-First National Bank (FNB) ndjoka ya uvaneke omayovi omathele gaali (N$ 200 000) osho wo o-Bank Windhoek ndjoka ya uvaneke omayovi ethele (N$100 000). 

Omakwatho giinima ya yooloka ogo ga dhana onkandangala onene miigongelwa mbika, moka ehangano lyokutaandaleka iiningwanima lyo-Namibian Broadcasting Corporation (NBC) lya gandja omakwatho gongushu yiimaliwa  omayovi omathele ga hamano (N$ 600 000), omanga ehangano yokugandja omauyele miilonga yuungomba yomoshilongo yo-Lithon Project Consultants ya uvaneke omayovi omathele gatatu nomilongo ntano (N$ 350 000). 

Mayola gwOndoolopa yaNgwediva, Naemi Amuthenu, okwa popi kutya oshituthi shoshisiliveli shika oshi li ompito ombwaanawa yokwiidhumbulukitha kombinga yaantu niiputudhilo mbyoka ya kutha ombinga mokuhumitha komeho eyambuko lyasho muule woomvula omilongo mbali nantano dha pita. 

Okwa popi kutya okukoka kwoshituthishingitho shika okwa tungilwa kiilonga iidhigu, omakwatathano gopaihehele osho wo eitaalo lyomupondo tagu vulika gu etithe ondoolopa yaNgwediva opo yi koke yi ninge ondingandinga ya simana yomangeshefo nomapungulo.

“Manga tatu tyapula olweendo nduka, otwa pumbwa wo okusimaneka ayehe mboka ya kutha ombinga mokutungapo iinima mbika. Tatu pandula aatoti, aayambidhidhi, aauliki yiinima, aakuthitonga naayehe mboka ya kutha ombinga mukukaleka po ondjodhi ndjika. Eyambuko lyOATF olyeni amuhe,” Amuthenu osho a popi. 

Okwa gwedha ko kutya Ongwediva oya koka ya ninga ondoolopa ndjoka ya ndhindhilikwa neindjipalo lyoompito dhopamahupilo, uunangeshefa wopetameko osho wo eyambuko po. 

Ontaalelwa

Moshipopiwa shoka sha leshwa peha lye, omuwiliki gwongundu yo-O&L Group, Sven Thieme, okwa popi kutya oonkondo dhOATF odhi li muunkulungu wayo wokweeta kumwe aanangeshefa wopetameko, omangeshefo omashona nogopoondondo dhopevi, omahangano omanene, iiputudhilo yepangelo, aakwathindjila yomahumokomeho osho wo aapunguli yopaigwana polupale lumwe owala. 

Okwa tedhila kombinga yezililo lyoshituthishingitho shika, moka a ndhindhilike kutya omupresidende omutoti nakusa Sam Nujoma okwali a patulula pambelewa oshituthi shika oomvula omi-26 dha piti, onga oshitopolwa shoompangela dhokutseyikitha ondoolopa yaNgwediva ndjoka opo ya tseyithwa pambelewa koshigwana shomangeshefo muNamibia. 

“Elalakano lye olya li lya yela nolyuukilila: okutseyikitha ondoolopa ompe yokuumbangalantu pambelewa koshigwana shomangeshefo, na nena ontaalelwa ndjoka oya koka ya ninga shimwe shomomalupale gopamangeshefo gopombanda muNamibia,” Thieme osho a popi. 

Okwa popi kutya ekoko lyoshituthishingitho shika muule weethimbo lya pita olye ya po molwa eitulemo lya tsikila okuza kaantu paumwene, koongeshefa osho wo kiiputudhilo mbyoka ya tsikile okuyambidhidha ontaalelwa yasho. 

“Ekoko ndyoka inali ya po owala paihaluko; olye ya po molwashoka aantu oya li yi itaala montaalelwa ndjika noya longo nondjele opo yi holoke po moshili,” osho a popi. 



 



Comments

Namibian Sun 2026-07-14

No comments have been left on this article

Please login to leave a comment