Uutile wiikolokosha
Etokolo lya ningwa koSADC moka ta pula opo ku yalululwe iizemo yomawi gaahogololi moDRC sha landula omahogololo ga ningwa moshilongo moka momasiku 30 gaDesemba, olya etitha omalimbililo.
Amushanga nale gwewawa lyaanyasha mongundu tayi pangele moNamibia, okwa holola omaiyuvo ge omolwa etokolo ndyoka lya ningwa kuSADC kombinga yiizemo yomahogololo gaDemocratic Republic of Congo, ta popi kutya etokolo ndyoka otali limbililike, naSADC ota imbi eimbilo lyaFrance na Belgium.
Elijah Ngurare okwa popi ngaaka sha landula onkundana ya piti oshiwike shika kutya SADC okwa pula opo ku yalululwe omawi gomahogololo moshilongo shoka shaAfrika ko otaku tulwa miilonga epangelo lyomuhanga nuukumwe.
Etokolo ndyoka olya e ta omalimbililo kutya pehala ku kalekwe po ombili moshilongo shoka sha kala niikolokosha uule woomvula odhindji ngashiingeyi omahogololo ngoka otaga keetitha natango omiyonena nomakuyunguto.
Ominista yomakwatathano gopondje, Netumbo Nandi-Ndaitwah okwa halele DRC omayambeko omolwa omahogololo ngoka ga ningwa pambili omwedhi gwa piti.
Sho a ningilwa omapulo oshiwike shika kombinga yetokolo lyokuyalululula omawi ngoka, Nandi-Ndaitwah, okwa popi kutya kape na oshinima shili ngaaka. Ina gwedha po we sha, molwaashoka ke mo aniwa mondoolopa.
Ngurare okwa lombwele oNamibian Sun kutya etokolo lyaSADC otali limbililike.
Ongundu yompilameno moshilongo shoka oyo ya sindana po omahogololo opamwe nomuleli gwongundu ndjoka, Félix Tshisekedi, ngoka a dhengemo momahogololo omuulikwa gwongundu ya kala tayi pangele moshilongo Martin Fayulu.
“Iilongo yoSADC oya halele omayambeko DRC omolwa omahogololo ngoka, ihe ngashiingeyi SADC okwa hala iizemo yomawi yi yalululwe,” Ngurare ta popi.
Okwa tsikile kutya omahogololo ngoka ga nigwa moDRC ogo gotango mondjokonona sho kwa taambathwanwa iipundi yuuleli pwaahena iikolokosha nenge omakuyunguto.
Fayulu okwa yi kompangu ta patanene iizemo yomahogololo ngoka, naNgurare okwa popi kutya SADC okwa li e na okutegelela eyamukulo lyompangu.
Fayulu okwa popi kutya oye a sindanapo omahogololo ngoka, ta gwedha po kutya Tshisekedi okwa ningi etsokumwe nomupresidende nale gwaDRC Joseph Kabila, opo a tseyithwe onga omusindani.
Ngurare okwa popi kutya osha puka sho SADC ta pula eyalulo lyiizemo omanga oshikumungu shoka shi li kompangu. Okwa popi kutya olutu ndoka otali landula owala omapopyo ga Belgium naFrance ihe olwa pumbwa andola okusimaneka ompangu yaDRC nokutegelela ompangu yi ninge etokolo.
Okwa popi kombinga yonkalo moka iilongo yomuuzilo tayi ongaonga nopolotika yaAfrika omolwa eliko ndyoka li li moDRC.
Okwa popi kutya iilongo mbyoka oya hala aaleli mboka itayi yi moshipala ompito yawo, yokumona oonzo okuza muAfrika, nongele nena ope na ombili otashi kala oshidhigu ya vule okukala taya kondolola oonzo ndhoka.
Omupresidende gwaZambia, Edgar Lungu, pankondo dhe onga omunashipundi gwoSADC Organ on Politics, Defence and Security, mOsoondaha okwa pititha omukanda moka a pula eyalululo lyiizemo yomahogololo moDRC.
Okwa pula oongundu dhopolotika moshilongo shoka opo dhi tunge po elelo lyomuhanga.
“SADC okwa tala konkalo yomalimbililo kombinga yiizemo yomahogololo ngoka okuza kongeleka yoRoman Catholic Church ndjoka ya li ta topolele DRC aataleli yomahogololo yathika po 40 000, Lamuka coalition oshowo aataaleli yamwe natango oya holola omaiyuvo gawo onkene otu wete shi li mondjila opo ku yalululwe omawi ngoka ko kugandjwe ekwashilipaleko komusindani naangoka ina sindana.”
SADC okwa tsu omuthindo opo aakuthimbinga ayehe momahogololo gaDRC ya kwatele komeho oonkundathana dhelelo lyomuhanga, ta gwedha po kutya okwa popya naaleli yaSADC oshowo oInternational Conference of the Great Lakes Region (ICGLR).
Lungu okwa popi kutya omalelo gaDRC naga kwashilipaleke ekalekepo lyombili lyo tali yanda iinima mbyoka tayi vulu okuya moshipala omahogololo ngoka ga ningwa pauyuuki moshilongo shoka sha kala niikolokosha, onkene ethimbo olya thikana opo aaleli ayehe moshilongo shoka ya ninge omatokolo geli mondjila yo yiitulemo mekalekepo lyombili.
“SADC ota holola uukumwe we nepangelo oshowo aakwashigwana yaDRC sho yuunganeke omahogololo gopambili ngoka taga etitha omukumo gwombili unene sho oshilongo shoka sha kala niikolokosha oshowo omakuyunguto.”
South Africa okwa holola kutya ota yambidhidha SADC opo ku yalululwe omawi gaahogololi moDRC.
Monakuziwa omalutu giilonga yaAfrika oga kala nokupewa uusama sho ihaga kutha ombinga miikumungu yi na sha nopolotika miilongo yawo.
Okwa ningwa omanyano, nomaindilo ngoka ga pula aaleli mboka opo ya kala taya kutha ombinga onene pethimbo lyomahogololo miilongo menenevi opo ku kwashilipalwek kutya okwa ningwa omahogololo geli pambili oshowo pauyuuki.
Aakwiita omayovi ya za menenevi oya li ya tumwa moDRC sha landula ekuthoko koshipundi koonkondo lyomukayamukulwa Mobutu Sese Seko moomvula dho1990.
Momvula yo 1998 iilongo ngaashi Namibia, Angola oshowo Zimbabwe oya li ya tumu omatanga gaakwiita opo ga ka gamene Kinshasa okuza koolebele dhaRwandan oshowo Ugandan.
Natango South Africa, Tanzania oshowo Malawi oya tumu aakwiita koshilongo shoka onga oshitopolwa sho United Nations Force Intervention Brigade muuninginino waDRC.
Pahapu dhoSADC Organ on Politics, Defence and Security Cooperation, olutu ndoka aniwa olwa dhana onkandangala onene mokukwashilipaleka etsokumwe lya ningwa muDesemba gwomvula yo 2016, ndyoka lyuutha omahogololo ngoka ga ningwa omvula ya piti moshilongo shoka.
ELLANIE SMIT
Elijah Ngurare okwa popi ngaaka sha landula onkundana ya piti oshiwike shika kutya SADC okwa pula opo ku yalululwe omawi gomahogololo moshilongo shoka shaAfrika ko otaku tulwa miilonga epangelo lyomuhanga nuukumwe.
Etokolo ndyoka olya e ta omalimbililo kutya pehala ku kalekwe po ombili moshilongo shoka sha kala niikolokosha uule woomvula odhindji ngashiingeyi omahogololo ngoka otaga keetitha natango omiyonena nomakuyunguto.
Ominista yomakwatathano gopondje, Netumbo Nandi-Ndaitwah okwa halele DRC omayambeko omolwa omahogololo ngoka ga ningwa pambili omwedhi gwa piti.
Sho a ningilwa omapulo oshiwike shika kombinga yetokolo lyokuyalululula omawi ngoka, Nandi-Ndaitwah, okwa popi kutya kape na oshinima shili ngaaka. Ina gwedha po we sha, molwaashoka ke mo aniwa mondoolopa.
Ngurare okwa lombwele oNamibian Sun kutya etokolo lyaSADC otali limbililike.
Ongundu yompilameno moshilongo shoka oyo ya sindana po omahogololo opamwe nomuleli gwongundu ndjoka, Félix Tshisekedi, ngoka a dhengemo momahogololo omuulikwa gwongundu ya kala tayi pangele moshilongo Martin Fayulu.
“Iilongo yoSADC oya halele omayambeko DRC omolwa omahogololo ngoka, ihe ngashiingeyi SADC okwa hala iizemo yomawi yi yalululwe,” Ngurare ta popi.
Okwa tsikile kutya omahogololo ngoka ga nigwa moDRC ogo gotango mondjokonona sho kwa taambathwanwa iipundi yuuleli pwaahena iikolokosha nenge omakuyunguto.
Fayulu okwa yi kompangu ta patanene iizemo yomahogololo ngoka, naNgurare okwa popi kutya SADC okwa li e na okutegelela eyamukulo lyompangu.
Fayulu okwa popi kutya oye a sindanapo omahogololo ngoka, ta gwedha po kutya Tshisekedi okwa ningi etsokumwe nomupresidende nale gwaDRC Joseph Kabila, opo a tseyithwe onga omusindani.
Ngurare okwa popi kutya osha puka sho SADC ta pula eyalulo lyiizemo omanga oshikumungu shoka shi li kompangu. Okwa popi kutya olutu ndoka otali landula owala omapopyo ga Belgium naFrance ihe olwa pumbwa andola okusimaneka ompangu yaDRC nokutegelela ompangu yi ninge etokolo.
Okwa popi kombinga yonkalo moka iilongo yomuuzilo tayi ongaonga nopolotika yaAfrika omolwa eliko ndyoka li li moDRC.
Okwa popi kutya iilongo mbyoka oya hala aaleli mboka itayi yi moshipala ompito yawo, yokumona oonzo okuza muAfrika, nongele nena ope na ombili otashi kala oshidhigu ya vule okukala taya kondolola oonzo ndhoka.
Omupresidende gwaZambia, Edgar Lungu, pankondo dhe onga omunashipundi gwoSADC Organ on Politics, Defence and Security, mOsoondaha okwa pititha omukanda moka a pula eyalululo lyiizemo yomahogololo moDRC.
Okwa pula oongundu dhopolotika moshilongo shoka opo dhi tunge po elelo lyomuhanga.
“SADC okwa tala konkalo yomalimbililo kombinga yiizemo yomahogololo ngoka okuza kongeleka yoRoman Catholic Church ndjoka ya li ta topolele DRC aataleli yomahogololo yathika po 40 000, Lamuka coalition oshowo aataaleli yamwe natango oya holola omaiyuvo gawo onkene otu wete shi li mondjila opo ku yalululwe omawi ngoka ko kugandjwe ekwashilipaleko komusindani naangoka ina sindana.”
SADC okwa tsu omuthindo opo aakuthimbinga ayehe momahogololo gaDRC ya kwatele komeho oonkundathana dhelelo lyomuhanga, ta gwedha po kutya okwa popya naaleli yaSADC oshowo oInternational Conference of the Great Lakes Region (ICGLR).
Lungu okwa popi kutya omalelo gaDRC naga kwashilipaleke ekalekepo lyombili lyo tali yanda iinima mbyoka tayi vulu okuya moshipala omahogololo ngoka ga ningwa pauyuuki moshilongo shoka sha kala niikolokosha, onkene ethimbo olya thikana opo aaleli ayehe moshilongo shoka ya ninge omatokolo geli mondjila yo yiitulemo mekalekepo lyombili.
“SADC ota holola uukumwe we nepangelo oshowo aakwashigwana yaDRC sho yuunganeke omahogololo gopambili ngoka taga etitha omukumo gwombili unene sho oshilongo shoka sha kala niikolokosha oshowo omakuyunguto.”
South Africa okwa holola kutya ota yambidhidha SADC opo ku yalululwe omawi gaahogololi moDRC.
Monakuziwa omalutu giilonga yaAfrika oga kala nokupewa uusama sho ihaga kutha ombinga miikumungu yi na sha nopolotika miilongo yawo.
Okwa ningwa omanyano, nomaindilo ngoka ga pula aaleli mboka opo ya kala taya kutha ombinga onene pethimbo lyomahogololo miilongo menenevi opo ku kwashilipalwek kutya okwa ningwa omahogololo geli pambili oshowo pauyuuki.
Aakwiita omayovi ya za menenevi oya li ya tumwa moDRC sha landula ekuthoko koshipundi koonkondo lyomukayamukulwa Mobutu Sese Seko moomvula dho1990.
Momvula yo 1998 iilongo ngaashi Namibia, Angola oshowo Zimbabwe oya li ya tumu omatanga gaakwiita opo ga ka gamene Kinshasa okuza koolebele dhaRwandan oshowo Ugandan.
Natango South Africa, Tanzania oshowo Malawi oya tumu aakwiita koshilongo shoka onga oshitopolwa sho United Nations Force Intervention Brigade muuninginino waDRC.
Pahapu dhoSADC Organ on Politics, Defence and Security Cooperation, olutu ndoka aniwa olwa dhana onkandangala onene mokukwashilipaleka etsokumwe lya ningwa muDesemba gwomvula yo 2016, ndyoka lyuutha omahogololo ngoka ga ningwa omvula ya piti moshilongo shoka.
ELLANIE SMIT
Comments
Namibian Sun
No comments have been left on this article