Taku dhimbulukiwa Gerson Veii
Metitatu lyoshiwike shika, osha ningi oomvula ndatu konima nkene gumwe gwomapandendafule nomukondjelimanguluko gwaNamibia, a thigi po uuyuni mbuka.
Komrade Gerson Hitjevi Veii, Okomanda onene yomatanga gaakwiita nale moNamibia na okuli okwatwe yotango yaNamibia yopapolotika ndjoka ya pangulwa kohi yompango yomo 1962 tayi ithanwa Communism Act mondholongo ya Robben Island.
Nakusa Veii okwa li omupresidende gwoSwanu okuza mo 1966 sigo 1981 na okwa longa woo onga omupeha presidende gwoSouth West Africa National Liberation Front (Swanlif), ongundu ndjoka ya li ya totwapo onga ekwatathano pokati koSwanu, Swapo, oshowo Rehoboth Volks Party, oshowo oongundu dhilwe ndhoka dha li tadhi kondjitha epangelo lyokatongotongo moNamibia.
Pankondo dhe onga omuleli gwoSwanlif, muDesemba 1966 pethimbo lyomutumba gwoshigwana ngoka gwa ningilwa moFreedom Square, okwa pula emangululo lya Johny Otto, Jason Mutumbulwa oshowo Nathanael Maxuilili, mboka ka kwa li ku shiwike kutya oyeli peni pethimbo ndyoka. Okwa li woo a popi omatumbulo gemangululo lyoshilongo okuza muukoloni, noohapu dhoka odho dhe mu tulitha modholongo yaRobben Island pokati ko 1966 no 1972.
Konima sho a mangululwa mondjeedhililo yaRobben Island, Veii okwa tsikile nekondjelo lyemanguluko.
Okwa ningi okomanda onene mekondjelomanguluko na okwa kutha ombinga miinyangadhalwa oyindji mwa kwatelwa omutumba gwoTurnhalle Constitutional Conference.
Nakusa Veii, okwa kala omunapolotika omukuluntu pamwe naanapolotika yalwe aakuluntu ngaashi Nathaniel Maxuilili na oya kunu ombuto yuunapolotika maanyasha ngaashi Vekuii Rukoro, Dan Tjongarero, Kuzeeko Kangueehi, Axel Johannes, Jefta Tjozongoro, Mogkanedi Thlabanelo, Joshua Hoebeb, Immanuel Ngatjizeko noyendji.
Elelo lye olya longa oshilonga oshinene mokuyanda omananathano gopapolotika, pakutala konima yoshiningwanima shomomasiku 10 gaDecemba mo 1959 , okwa holoka ekwatathano enene naanapolotika yalwe ngaashi Sam Nujoma, Fanuel Kozonguizi, Zed Ngavirue, Uatja Kaukuetu.
Veii okwa pewa efumbiko lyopapangelo na okwa fumbikwa momawendo gomapandafule moshilandopangelo. Ohungi yokumudhimbuluka otayi ningwa mOlyomaya gomasiku 17 gaFebruali ano ngula potundi onti 10:00 poombelewa dhoSwanu moKatutura, konima yo Black Chain Shopping Centre.
OMUTOOLINKUNDANA GWOMENI
Komrade Gerson Hitjevi Veii, Okomanda onene yomatanga gaakwiita nale moNamibia na okuli okwatwe yotango yaNamibia yopapolotika ndjoka ya pangulwa kohi yompango yomo 1962 tayi ithanwa Communism Act mondholongo ya Robben Island.
Nakusa Veii okwa li omupresidende gwoSwanu okuza mo 1966 sigo 1981 na okwa longa woo onga omupeha presidende gwoSouth West Africa National Liberation Front (Swanlif), ongundu ndjoka ya li ya totwapo onga ekwatathano pokati koSwanu, Swapo, oshowo Rehoboth Volks Party, oshowo oongundu dhilwe ndhoka dha li tadhi kondjitha epangelo lyokatongotongo moNamibia.
Pankondo dhe onga omuleli gwoSwanlif, muDesemba 1966 pethimbo lyomutumba gwoshigwana ngoka gwa ningilwa moFreedom Square, okwa pula emangululo lya Johny Otto, Jason Mutumbulwa oshowo Nathanael Maxuilili, mboka ka kwa li ku shiwike kutya oyeli peni pethimbo ndyoka. Okwa li woo a popi omatumbulo gemangululo lyoshilongo okuza muukoloni, noohapu dhoka odho dhe mu tulitha modholongo yaRobben Island pokati ko 1966 no 1972.
Konima sho a mangululwa mondjeedhililo yaRobben Island, Veii okwa tsikile nekondjelo lyemanguluko.
Okwa ningi okomanda onene mekondjelomanguluko na okwa kutha ombinga miinyangadhalwa oyindji mwa kwatelwa omutumba gwoTurnhalle Constitutional Conference.
Nakusa Veii, okwa kala omunapolotika omukuluntu pamwe naanapolotika yalwe aakuluntu ngaashi Nathaniel Maxuilili na oya kunu ombuto yuunapolotika maanyasha ngaashi Vekuii Rukoro, Dan Tjongarero, Kuzeeko Kangueehi, Axel Johannes, Jefta Tjozongoro, Mogkanedi Thlabanelo, Joshua Hoebeb, Immanuel Ngatjizeko noyendji.
Elelo lye olya longa oshilonga oshinene mokuyanda omananathano gopapolotika, pakutala konima yoshiningwanima shomomasiku 10 gaDecemba mo 1959 , okwa holoka ekwatathano enene naanapolotika yalwe ngaashi Sam Nujoma, Fanuel Kozonguizi, Zed Ngavirue, Uatja Kaukuetu.
Veii okwa pewa efumbiko lyopapangelo na okwa fumbikwa momawendo gomapandafule moshilandopangelo. Ohungi yokumudhimbuluka otayi ningwa mOlyomaya gomasiku 17 gaFebruali ano ngula potundi onti 10:00 poombelewa dhoSwanu moKatutura, konima yo Black Chain Shopping Centre.
OMUTOOLINKUNDANA GWOMENI
Comments
Namibian Sun
No comments have been left on this article