Oompata kombinga yevi lyuuthiga
Omupresidende Hage Geingob okwa taambako oompangela dhoonkundathana kombinga yoshikumungu shevi lyuuthiga, nonando epangelo olya popi kutya oompata ndhoka otadhi tula moshiponga ombili yoshigwana.
Moshipopiwa she pethimbo kwa dhimbululwa Esiku lyEmanguluko moRundu, Geingob okwa pula AaNamibia yiimange kumwe nokwaadha etsokumwe moonkundathana dhevi lyuuthiga omanga inaku tulwa iiilonga omilandu omipe.
“Kombinga yevi lyuudhiga otatu taambako omayele kehe okuza kAaNamibia ayehe opo tu adhe etsokumwe nokutula miilonga omilandu omipe mokukandula po uupyakadhi wevi. Epulo limwe tandi pula oondika kutya olye mwene gwevi lyaVenduka nomidhingoloko dhopuushiinda?” Geingob a popi.
MuJanuari, Ominista yEvi nOmatulululo, Utoni Nujoma okwa popi kutya epangelo itali ka tala koonkundathana dhevi lyuuthiga molwaashoka otashi ka hwahwameka 'uuBantustan' nuukwamuhoko.
Lwpokati mpoka omupopiliko gwoLandless People's Movement (LPM) Paul Thomas okwa popi kutya omapopyo gomupresidende omauvaneko gowala ngoka ga ningwa ga nuninwa okushololitha mboka taya kwatele komeho mokupula evi.
“Inatu kala omutumba natango opo tu kundathane omapopyo ge ngoka, ihe otu wete kutya oga nuninwa owala okuya moshipala aahwahwameki yoshikumungu shevi,” Thomas ta ti.
Omutseyi gwiikwaveta, omuprofessa Nico Horn okwa kunkilile kutya epangelo nali ilongekidhile okuya monkundathana kombinga yevi lyuuthiga nokutala nkene tali e ta pondondo yithike pamwe uuthemba waantu yomuumbugantu oshowo waantu yomonooli mboka ya tindilwa uumwene wevi lyawo pethimbo lyepangelo lyokatongotongo.
Kombinga kutya aakwashigwana yomuumbugantu oye li mondjila sho taya pula evi lyawo lwoohekulu, Horn okwa kunkilile kutya epangelo nali ilongekidhe opo li ka mone omapopyo okuza kaantu yomonooli mboka kaye na evi omolwa oompango dhuukoloni.
“Ope na iinima oyindji mbyoka epangelo tali ka kundathana. Owu na okutala kekalo lyaGermany moNamibia moomvula dho1800 oshowo epangelo lyaSouth Afrika mo1914. LPM na yelithe kutya ngele ota popi evi lyuuthiga ota popi shike naana na oya hala omukundu ngoka gu kandulwe po ngiini,” Horn ta ti.
Horn okwa kunkilile kutya epangelo nali kale lyiilongekidha okwiikalekela oshimaliwa shokufuta mboka taya ningi omaindilo ngele olya tokola shili okutala koonkundathana ndhoka.
Omunongononi gwopolotika Phanuel Kaapama okwa pandula omapopyo gomuleli ta popi kutya oonkundathana dhevi odha pumbiwa opo ku kanudlwe pomukundu ngoka.
Okwa popi kutya oonkundathana dhoka odha simana unene sho pe na omapopyo kutya evi lyoshikunino shEtosha olyaakwashigwana yomuhoko gwAayelele, unene yoHai//om.
“Otaku vulu okuningwa oonkundathana dhi li muuwanawa woshigwana ashihe, oshiholelwa ngele ope na omina ndjoka yi li mevi ndyoka lya talikako kutya olyaakwashigwana na ohayi gandja oshimaliwa shoobiliyona moshiketha shepangelo nena otaku ka ningwa oonkundathana ku talike moshinima shoka.”
Kaapama oku na einekelo kutya Namibia ota vulu okukutha oshiholelwa kuSouth Afrika ngoka a tula miilonga omilandu dhi na sha nevi lyuuthiga.
“Otatu vulu okwiilonga oshindji okuza kuSouth Afrika. Namibia ota popi kutya oonkundathana ndhoka otadhi tula moshiponga ombili yoshigwana . Natu tale kuSouth Afrika ngoka ay a monkalo ngaashi yetu ihe ye okwa tula miilonga omilandu.
JEMIMA BEUKES
“Kombinga yevi lyuudhiga otatu taambako omayele kehe okuza kAaNamibia ayehe opo tu adhe etsokumwe nokutula miilonga omilandu omipe mokukandula po uupyakadhi wevi. Epulo limwe tandi pula oondika kutya olye mwene gwevi lyaVenduka nomidhingoloko dhopuushiinda?” Geingob a popi.
MuJanuari, Ominista yEvi nOmatulululo, Utoni Nujoma okwa popi kutya epangelo itali ka tala koonkundathana dhevi lyuuthiga molwaashoka otashi ka hwahwameka 'uuBantustan' nuukwamuhoko.
Lwpokati mpoka omupopiliko gwoLandless People's Movement (LPM) Paul Thomas okwa popi kutya omapopyo gomupresidende omauvaneko gowala ngoka ga ningwa ga nuninwa okushololitha mboka taya kwatele komeho mokupula evi.
“Inatu kala omutumba natango opo tu kundathane omapopyo ge ngoka, ihe otu wete kutya oga nuninwa owala okuya moshipala aahwahwameki yoshikumungu shevi,” Thomas ta ti.
Omutseyi gwiikwaveta, omuprofessa Nico Horn okwa kunkilile kutya epangelo nali ilongekidhile okuya monkundathana kombinga yevi lyuuthiga nokutala nkene tali e ta pondondo yithike pamwe uuthemba waantu yomuumbugantu oshowo waantu yomonooli mboka ya tindilwa uumwene wevi lyawo pethimbo lyepangelo lyokatongotongo.
Kombinga kutya aakwashigwana yomuumbugantu oye li mondjila sho taya pula evi lyawo lwoohekulu, Horn okwa kunkilile kutya epangelo nali ilongekidhe opo li ka mone omapopyo okuza kaantu yomonooli mboka kaye na evi omolwa oompango dhuukoloni.
“Ope na iinima oyindji mbyoka epangelo tali ka kundathana. Owu na okutala kekalo lyaGermany moNamibia moomvula dho1800 oshowo epangelo lyaSouth Afrika mo1914. LPM na yelithe kutya ngele ota popi evi lyuuthiga ota popi shike naana na oya hala omukundu ngoka gu kandulwe po ngiini,” Horn ta ti.
Horn okwa kunkilile kutya epangelo nali kale lyiilongekidha okwiikalekela oshimaliwa shokufuta mboka taya ningi omaindilo ngele olya tokola shili okutala koonkundathana ndhoka.
Omunongononi gwopolotika Phanuel Kaapama okwa pandula omapopyo gomuleli ta popi kutya oonkundathana dhevi odha pumbiwa opo ku kanudlwe pomukundu ngoka.
Okwa popi kutya oonkundathana dhoka odha simana unene sho pe na omapopyo kutya evi lyoshikunino shEtosha olyaakwashigwana yomuhoko gwAayelele, unene yoHai//om.
“Otaku vulu okuningwa oonkundathana dhi li muuwanawa woshigwana ashihe, oshiholelwa ngele ope na omina ndjoka yi li mevi ndyoka lya talikako kutya olyaakwashigwana na ohayi gandja oshimaliwa shoobiliyona moshiketha shepangelo nena otaku ka ningwa oonkundathana ku talike moshinima shoka.”
Kaapama oku na einekelo kutya Namibia ota vulu okukutha oshiholelwa kuSouth Afrika ngoka a tula miilonga omilandu dhi na sha nevi lyuuthiga.
“Otatu vulu okwiilonga oshindji okuza kuSouth Afrika. Namibia ota popi kutya oonkundathana ndhoka otadhi tula moshiponga ombili yoshigwana . Natu tale kuSouth Afrika ngoka ay a monkalo ngaashi yetu ihe ye okwa tula miilonga omilandu.
JEMIMA BEUKES
Comments
Namibian Sun
No comments have been left on this article