Omina yaRössing tayi landithwa po
Ehangano lyaChina lyedhina China National Nuclear Corporation (CNNC) okwa popiwa tali ningi oompangela opo li mone oshipambuliko oshinene shuumwene wehangano lyo Rössing Uranium Mine.
Olopota ya pitithwa koEnergy Intelligence (EI) oya holola kutya otaku ningwa oonkundathana dhopangeshefa pokati koRio Tinto Group opo CNNC a landeko iipambuliko iinene yaRössing.
Elando ndyoka otali ka utha ekondololo lyiihwapo lyaChina moshikondo shemino oshowo shomalanditho gongopolo moshilongo, okuza kehangano lyoChina General Nuclear Power Company (CGNPC) ndyoka hali mini nale ongopolo okuza momina yaHusab mine.David Outhwaite, omugandjimayele gwiikumungu yomauyelele moRio Tinto, okwa popi kutya ehangano lyawo itali yamukula komitoto ndhoka.
Pauyelele wolopota yokomvula yehangano ndyoka yomomvula yo 2017, Rio Tinto ota pangele okuthiga po oshikondo shonuclear power okuya momvula yo 2025.
Okwa lopotwa woo kutya natango Rössing ota pangele okuninga oshitopolwa oshitine shoka tashi lelepeke onkalamwenyo yiilonga yomina ndjoka okuya komvula yo 2032, oshowo oshitopolwa oshititano shoka tashi lelepeke natango iilonga yomina ndjoka noomvula odhindji komeho.
Nonando oompangela ndhoka otadhi ningwa, omina ndjoka otayi nduluka oopresenda 3 dhongopolo muuyuni.
Monena aaniipambuliko yomina yaRössing Uranium oyo Rio Tinto Group (ngoka e na mo uumwene woopresenda 68.6); epangelo lyaNamibia (3%); ehangano lyoIran Foreign Investment Company (IFIC) 15% , Industrial Development Corporation of South Africa (10%); oshowo oopresenda 3 dhuumwene dhili koohandimwe ya yooloka.
Uumwene waRio Tinto, otawu mu pe oonkondo dhokuhogolola dha kalela po oopresenda 35.57%.
Oshikundaneki sho EI osha lopotwa kutya Rössing ota kala ta kongo omulandi uule wethimbo ngashiingeyi na otashi vulika a ka taambeko ondando yi li pevi.
Ethano lyomina ndjoka otashi vulika li ka gwe pevi sho mwene omupe gwomina ndjoka taka kutha miilonga aaniilonga mboka ya kala haya longele omina ndjoka nokulonga nawa omina ndjoka ya longithwa uule woomvula odhindji ngashiingeyi.
Momvula yo 2014, CNNC okwa landa uumwene woopresenda 25 momina yaLanger Heinrich koshimaliwa shoomiliyona 190 dhaUS ihe momvula yo 2017 okwiikaleke kokule netsokumwe yokulanda po oopresenda 75 dha hupuko dhuumwene wehangano ndyoka koshimaliwa shoomiliyona 583.
CGNPC okuli gumwe gwomooyene yomina yaHusab pamwe noChina-Africa Development Fund (CAD Fund) oshowo ehangano lyepangelo lyaNamibia, lyedhina Epangelo Mining.
EI okwa lopota kutya elandoko lyaRössing kehangano lyaCNNC otali keetitha iilonga yi li pombanda moomina ndhoka mbali ngele epangelo lyaChina olya tokola okulonga nuudhiginini moomina ndhoka. Pethimbo onkundana ndjika ya nyanyangithwa, uuministeli wiikwamina inawu yamukula komapulo ngoka wa tuminwa.
CATHERINE SASMAN
Elando ndyoka otali ka utha ekondololo lyiihwapo lyaChina moshikondo shemino oshowo shomalanditho gongopolo moshilongo, okuza kehangano lyoChina General Nuclear Power Company (CGNPC) ndyoka hali mini nale ongopolo okuza momina yaHusab mine.David Outhwaite, omugandjimayele gwiikumungu yomauyelele moRio Tinto, okwa popi kutya ehangano lyawo itali yamukula komitoto ndhoka.
Pauyelele wolopota yokomvula yehangano ndyoka yomomvula yo 2017, Rio Tinto ota pangele okuthiga po oshikondo shonuclear power okuya momvula yo 2025.
Okwa lopotwa woo kutya natango Rössing ota pangele okuninga oshitopolwa oshitine shoka tashi lelepeke onkalamwenyo yiilonga yomina ndjoka okuya komvula yo 2032, oshowo oshitopolwa oshititano shoka tashi lelepeke natango iilonga yomina ndjoka noomvula odhindji komeho.
Nonando oompangela ndhoka otadhi ningwa, omina ndjoka otayi nduluka oopresenda 3 dhongopolo muuyuni.
Monena aaniipambuliko yomina yaRössing Uranium oyo Rio Tinto Group (ngoka e na mo uumwene woopresenda 68.6); epangelo lyaNamibia (3%); ehangano lyoIran Foreign Investment Company (IFIC) 15% , Industrial Development Corporation of South Africa (10%); oshowo oopresenda 3 dhuumwene dhili koohandimwe ya yooloka.
Uumwene waRio Tinto, otawu mu pe oonkondo dhokuhogolola dha kalela po oopresenda 35.57%.
Oshikundaneki sho EI osha lopotwa kutya Rössing ota kala ta kongo omulandi uule wethimbo ngashiingeyi na otashi vulika a ka taambeko ondando yi li pevi.
Ethano lyomina ndjoka otashi vulika li ka gwe pevi sho mwene omupe gwomina ndjoka taka kutha miilonga aaniilonga mboka ya kala haya longele omina ndjoka nokulonga nawa omina ndjoka ya longithwa uule woomvula odhindji ngashiingeyi.
Momvula yo 2014, CNNC okwa landa uumwene woopresenda 25 momina yaLanger Heinrich koshimaliwa shoomiliyona 190 dhaUS ihe momvula yo 2017 okwiikaleke kokule netsokumwe yokulanda po oopresenda 75 dha hupuko dhuumwene wehangano ndyoka koshimaliwa shoomiliyona 583.
CGNPC okuli gumwe gwomooyene yomina yaHusab pamwe noChina-Africa Development Fund (CAD Fund) oshowo ehangano lyepangelo lyaNamibia, lyedhina Epangelo Mining.
EI okwa lopota kutya elandoko lyaRössing kehangano lyaCNNC otali keetitha iilonga yi li pombanda moomina ndhoka mbali ngele epangelo lyaChina olya tokola okulonga nuudhiginini moomina ndhoka. Pethimbo onkundana ndjika ya nyanyangithwa, uuministeli wiikwamina inawu yamukula komapulo ngoka wa tuminwa.
CATHERINE SASMAN
Comments
Namibian Sun
No comments have been left on this article