Omahangano gaaniilonga ga kuutumba naEsau
Omutumba gwokomvula ngoka gwa ningwa kominista yoohi noonzo dhomomeya ogwa gandja ompito komahangano gaaniilonga ga gandje omaiyuvo gawo nomapulo kombinga yonkalo yoshikondo hokukwata oohi moNamibia.
Ekutho miilonga lyaaniilonga moshikondo shokukwata oohi oshimwe shiinima mbyoka tayi e ta omalimbililo omanene mehangano lyoTrade Union Congress of Namibia (Tucna), pahapu dhomupresidende gwehangano ndyoka, Paulus Hango.
Oshikondo shoka osha kuta miilonga aaniilonga omayovi, naHango okwa tothamo kutya aaniilonga oyendji mehangano lyoUnited Fishing oshowo Etosha Fishing oya kuthwa miilonga mo 2017.
Hango okwa popi ngaaka pethimbo lyepopitho lyokomvula ndyoka lya ningwa kuMinista, Bernhardt Esau, mOmbaye mEtitano lya piti.
“Otwa tegelela natango omwaalu omunene gwaaniilonga ya kuthwe miilonga mEtosha nuumvo. Opwa pumbwa okuningwa sha opo tu kalekepo oompito dhiilonga. Uuministeli inaawu gandja epitiko lyokukwata oohi dhoopilchard nuumvo omolwa oondjindikila dhoka dha tulwa po naashoka otashi kala uule woomvula ndatu twa taalela.”
Esau okwa koleke kutya Namibia okwa taalela uupyakadhi ngele tashi ya koohi dhopilchard ndhoka ngashiingeyi dha kalela po owala oopresenda 3 dhoohi momeya gaNamibia, naashoka otashi ulike eshuno pevi enene momwaalu gwoohi ndhoka.
Hango okwa popi kutya elelo lyoUnited oshowo Etosha oga li ga gandja omaindilo kuuministeli opo ya pewe uuthemba wokukwata oohi dhomackerel opo andola ku gamenenwe po oompito dhiilonga, sho oohi ndhoka tadhi ka longwa moofaabulika dhawo nokutotapo oompito dhiilonga tadhi kalele. Okwa gandja omagwedhelepo opo uuministeli wu gandje uuthemba mboka komahangano ge na aaniilonga yomomeya ihe naku ningwa tango ekwatathano nehangano ndyoka, ta popi kutya molwaashoka omahangano gamwe oga yi pambambo ompito ndjoka opo gapewe uuthemba nokukengelela kutya oga gandja oompito dhiilonga.
Okwa popi kutya oopresenda 70 dhaaniilonga moshikondo shoohi kaye na omahala gokukala golela, sho haya zi moombashu nenge momahala ga tungwa noonayilona na ope na aantu ya thika po 20 haya longitha okandjugo kamwe.
Okwa pula opo uuministeli wu gandje uuthemba wokukwata oohi koshiketha shaaniilonga opo uuthemba mboka wu vule okugongela iiyemo yo yitungile aaniilonga mboka omagumbo golela. Okwa pula woo omalelo goondoolopa ga vule okugandja evi, opo aaniilonga ya tungilwe omagumbo.
Okwa nyenyeta kutya omahangano gamwe otaga monitha iihuna aaniilonga, mboka haya longo oowile oonde ihe ihaya mono oondjambi dhomaluayima na ohaya futa oondjambi dhili pevi. Okwa popi kutya aaniilonga mboka kaye na omauwanawa goopenzela nenge uunamiti.
Taapopi Shikongo gwoNamibian Food and Allied Workers Union (Nafau) okwa popi kutya aaniilonga ohaya futwa uumaliwa uushona noonkondo nonando oshikondo shoka oshimwe shomiikondo inene moshilongo.
Shikongo okwa notheleko woo minista kombinga yoombauto dhokukwata oohi ndhoka tadhi nyateke omeya nomahooli.
“Shoka otashi dhipaga oonzo dhetu, na otatu pula ombelewa yoye yi katuke oonkatu. Mboka ya ye tu pe uuyelele mboka oye na uutile wokutongolwa.”
Omupresidende gwoNamibian Fishing Industries (NFI) Union, Daniel Imbili, okwa pula minista kutya omolwashike ehangano lyoFishcor, ndyoka ina li kuta miilonga aakwati yoohi lyo ka li na oombauto dhokukwata oohi ihe olya mono uuthemba wokukwata ootona dhoohi dhi li 87 000, okwa popi kutya onkalo ndjoka oyo tayi etitha ekutho miilonga lyaaniilonga.
Imbii okwa indile woo minista opo a indike oonakupewa uuthemba ya ye melongelokumwe naazaizai molwaasshoka shoka otashi kutha po nokutula pevi oompito dhaaNamibia.
Okwa pula woo kombinga yoshinakugwanithwa shelelo ndyoka hali haga omayele kuminista na okwa lundile olutu ndoka kutya italu popi sha nokuninga sha kombinga yonkalo yoshikondo shoka.
“Yamwe mboka yeli melelo ndyoka itaya kwatha sha oshikondo shoohi. Katu uviteko iilonga yawo niinakugwanithwa yawo melelo. Otu na aantu ye na ontseyo mboka taya vulu okulonga po iilonga mbyoka.”
OTIS FINCK
Oshikondo shoka osha kuta miilonga aaniilonga omayovi, naHango okwa tothamo kutya aaniilonga oyendji mehangano lyoUnited Fishing oshowo Etosha Fishing oya kuthwa miilonga mo 2017.
Hango okwa popi ngaaka pethimbo lyepopitho lyokomvula ndyoka lya ningwa kuMinista, Bernhardt Esau, mOmbaye mEtitano lya piti.
“Otwa tegelela natango omwaalu omunene gwaaniilonga ya kuthwe miilonga mEtosha nuumvo. Opwa pumbwa okuningwa sha opo tu kalekepo oompito dhiilonga. Uuministeli inaawu gandja epitiko lyokukwata oohi dhoopilchard nuumvo omolwa oondjindikila dhoka dha tulwa po naashoka otashi kala uule woomvula ndatu twa taalela.”
Esau okwa koleke kutya Namibia okwa taalela uupyakadhi ngele tashi ya koohi dhopilchard ndhoka ngashiingeyi dha kalela po owala oopresenda 3 dhoohi momeya gaNamibia, naashoka otashi ulike eshuno pevi enene momwaalu gwoohi ndhoka.
Hango okwa popi kutya elelo lyoUnited oshowo Etosha oga li ga gandja omaindilo kuuministeli opo ya pewe uuthemba wokukwata oohi dhomackerel opo andola ku gamenenwe po oompito dhiilonga, sho oohi ndhoka tadhi ka longwa moofaabulika dhawo nokutotapo oompito dhiilonga tadhi kalele. Okwa gandja omagwedhelepo opo uuministeli wu gandje uuthemba mboka komahangano ge na aaniilonga yomomeya ihe naku ningwa tango ekwatathano nehangano ndyoka, ta popi kutya molwaashoka omahangano gamwe oga yi pambambo ompito ndjoka opo gapewe uuthemba nokukengelela kutya oga gandja oompito dhiilonga.
Okwa popi kutya oopresenda 70 dhaaniilonga moshikondo shoohi kaye na omahala gokukala golela, sho haya zi moombashu nenge momahala ga tungwa noonayilona na ope na aantu ya thika po 20 haya longitha okandjugo kamwe.
Okwa pula opo uuministeli wu gandje uuthemba wokukwata oohi koshiketha shaaniilonga opo uuthemba mboka wu vule okugongela iiyemo yo yitungile aaniilonga mboka omagumbo golela. Okwa pula woo omalelo goondoolopa ga vule okugandja evi, opo aaniilonga ya tungilwe omagumbo.
Okwa nyenyeta kutya omahangano gamwe otaga monitha iihuna aaniilonga, mboka haya longo oowile oonde ihe ihaya mono oondjambi dhomaluayima na ohaya futa oondjambi dhili pevi. Okwa popi kutya aaniilonga mboka kaye na omauwanawa goopenzela nenge uunamiti.
Taapopi Shikongo gwoNamibian Food and Allied Workers Union (Nafau) okwa popi kutya aaniilonga ohaya futwa uumaliwa uushona noonkondo nonando oshikondo shoka oshimwe shomiikondo inene moshilongo.
Shikongo okwa notheleko woo minista kombinga yoombauto dhokukwata oohi ndhoka tadhi nyateke omeya nomahooli.
“Shoka otashi dhipaga oonzo dhetu, na otatu pula ombelewa yoye yi katuke oonkatu. Mboka ya ye tu pe uuyelele mboka oye na uutile wokutongolwa.”
Omupresidende gwoNamibian Fishing Industries (NFI) Union, Daniel Imbili, okwa pula minista kutya omolwashike ehangano lyoFishcor, ndyoka ina li kuta miilonga aakwati yoohi lyo ka li na oombauto dhokukwata oohi ihe olya mono uuthemba wokukwata ootona dhoohi dhi li 87 000, okwa popi kutya onkalo ndjoka oyo tayi etitha ekutho miilonga lyaaniilonga.
Imbii okwa indile woo minista opo a indike oonakupewa uuthemba ya ye melongelokumwe naazaizai molwaasshoka shoka otashi kutha po nokutula pevi oompito dhaaNamibia.
Okwa pula woo kombinga yoshinakugwanithwa shelelo ndyoka hali haga omayele kuminista na okwa lundile olutu ndoka kutya italu popi sha nokuninga sha kombinga yonkalo yoshikondo shoka.
“Yamwe mboka yeli melelo ndyoka itaya kwatha sha oshikondo shoohi. Katu uviteko iilonga yawo niinakugwanithwa yawo melelo. Otu na aantu ye na ontseyo mboka taya vulu okulonga po iilonga mbyoka.”
OTIS FINCK



Comments
Namibian Sun
No comments have been left on this article