Ina mu gandja po iilonga kaazaizai - aaniilonga yomatungo
Omahangano gaaniilonga moshilongo opamwe nehangano lyaanangeshefa lyoNamibia Chamber of Commerce and Industry (NCCI) oya ningi ehololomadhilaadhilo lyopambili yeli ompinge nootendela dhiilonga ndhoka hadhi pewa omahangano gopondje omanga AaNamibia taya kanitha iilonga kehe esiku.
Ewawa lyAanyasha yoSwapo, ndyoka lya li li na okukala oshitopolwa shehololomadhilaadhilo olyiikutha mo mehololomadhilaadhilo ndyoka.
Aaniilonga yomatungo omathele oya kutha ombinga mehololomadhilaadhilo ndyoka itaya popile egandjo lyootendela kaazaizai unene AaChina.
Otaya pula opo omahangano gomoshilongo ogo ga talike tango uuna taku gandjwa ootendela dhepangelo molwaashoka onkalo ndjoka otayi gandja iilonga tayi ka lelele kAanamibia okuyeleka niilonga yethimbo efupi mbyoka hayi pewa aazaizai.
Ehangano lyoMetal and Allied Namibian Workers Union (Manwu) oya gandja kepangelo oshiwike shimwe oli li tule miilonga shoka aaniilonga taya pula nenge li ka taalele oshizemo pomahogololo.
“Ngele omwa ndopa okutu yamukula nena otashi ti nane otamu ka taalela ekanitho lyiilonga ndyoka lya taalela aaniilonga kehe ethimbo uuna omahogololo ga thiki,” Manwu.
Ehangano ndyoka olya pula opo Roads Authority, uuministeli wiilonga, oshowo uuministeli wemona wu kaleke otendela yomalila gaali gondjila yokuya kokapale koodhila kaHosea Kutako pehala naya longulule elila lyomashina mOmbaye.
“Oopoloyeka ndhoka nadhi pewe omahangano gomoshilongo opo ku yambidhidhwe oshikondo shetu shomatungo.”
Oya pula opo omilandu dhegandjo lyootendela dhi hwepopalekwe opo dhi vule okukwatela mo omahangano gomoshilongo.
Natango ehangano ndyoka olya hala uuyuki megandjo lyootendela.
Olya pula opo aakalelipo yaaniilonga ya kale oshitopolwa shoPublic Procurement Board opo ku kwashilipalekwe uuyuki.
Mboka natango oya pula opo omilandu dhomikuli nomayambidhidho giimaliwa ndhoka dhi li pokati kepangelo noonakugandja omikuli dhoka dhi talululwe kokukwashilipalekwe kutya odha tulwa po muuwanawa wAaNamibia.
Ehangano olya pula kutya omahanga gopondje ngoka taga ka kala ga hala okukutha ombinga moopoloyeka dhomoshilongo monakuyiwa oga pumbwa okukala taya longitha iitungithi yomoshilongo nokulandula omilandu dhomoshilongo ngaashi shokufuta iishoshela noshotuu.
Uuna ga ndopa nena omikandapitiko dhomahangano ngoka nadhi kuthwe oonkondo noopoloyeka nadhi kuthwe ko kuyo.
Ewawa lyaanyasha moSwapo olya tseyitha eikuthemo mehololomadhilaadhilo ndyoka dha landula aniwa omutumba ngoka gwa ningilwa mEgumbo lyepangelo mOmaandaha.
Kwiikwatelelwwa komukanda ngoka gwa pititha kuamushanga gwomauyelele moSPYL, Gerson Dumeni, ogwa holola elelo lyopombanda olya pula eningo lyomutumba opo ku kundathanwe iikumungu mbyoka ya hololwa oshiwike sha piti sho SPYL a kondema egandjo lyootendela komahangano gaazaizai.
Pahapu dhaDumeni, osha ziminwa momutumba kutya oopoloyeka adhihe dhoondjila oshowo omalila gomashina, otadhi pewa omahangano gaNamibia.
Shoka osha kwatelamo oopoloyeka dhiilonga ngaashi ondjila yopokati kaVenduka naHosea Kutako, Ovenduka- Okahandja , Ombaye-Kamanjab oshowo Swakopmund, Henties Bay - Uis, oshowo Ombaye-Kranzberg.
Dumeni okwa popi kutya natango okwa ziminwa kutya ompango yoPublic Procurement otayi talululwa.
Uuministeli wiilonga owa pula ngele omahangano gomoshilongo otaga vulu tuu okulonga oopoloyeka ndhoka oonene.
Omupeha minista, James Sankwasa okwa yelitha kutya epangelo olya pula oAfrican Development Bank (AfDB) opo yi gandje ekwatho lyiiyemo koTransport Infrastructure Improvement Project (TIIP).
TIIP okwa kwatela mo elongululo lyelila lyomashina lyOmbaye-Kranzberg lyoshinano shookilometa 210.
Natango opoloyeka ndjoka oya kwatelamo elongo lyoshitopolwa 2A shookilometa 23.8 shondjila yopokati kaVenduka nokapale kOodhila kaHosea kUutako.
Pahapu dhaSankwasa etsokumwe lyomukuli lyongushu yoobiliyona 5.5 olya shainwa.
Omukuli ngoka ogwe ya nomilandu ngaashi kutya okwa pumbwa okugwanithwa po oompango dhopashigwana onkene uuministeli wemona owa pitika opoloyela yoTIIP itayi pitile mondjila yoPublic Procurement Act.
Omolwa omilandu dhimwe ndhoka dha tulwa po, Roads Authority okwa yakula omanyenyeto okuza koshikondo shomatungo, na okwa pula AfBD yi yululule ko komilandu dhimwe po.
“Kumwe omahangano 32 oga ningi omaindilo. Mokati komahangano ngoka oopresenda 69 odhomahangano gaaza pondje yaSADC, 10 oga za moSADC oopresenda 21 odhomahangano giimanga kumwe nomahangano gomoshilongo, gomenenevi oshowo ngoka ga za pondje yenenevi.”
Sha landula sho kwa ningwa omahogololo kwa landulwa nduno omilandu noompangu dha AfBD, okwa tothwamo omahangano 14 ngoka ge li momusholondondo gwomahangano ngoka taga vulu okupewa ootendela dhopoloyeka ndjoka.
Omahangano agehe ngoka ga tothwapo ogaazaizai.
Omupopiliko gwombelewa yomukalelipo gwaChina moNamibia, Feng Deheng, okwa holola omaiyuvo ge omolwa oshigwana shoka tashi kondema egandjo lyiilonga yomatungo komahangano gaazaaizai unene gaChina.
Okwa tsu omuthindo kutya omahangano agehe gaChina otaga landula omilandu noompango na oga yambidhidha noonkondo eliko lyaNamibia.
Pahapu dhe, omahangano gaChina oga gandja oompito dhiilonga dhi vulithe po 11 000 nokuyambidhidha epangelo okupitila miishoshela yoomiliyona 250 okuza momvula yo 2016.
ELLANIE SMIT
Aaniilonga yomatungo omathele oya kutha ombinga mehololomadhilaadhilo ndyoka itaya popile egandjo lyootendela kaazaizai unene AaChina.
Otaya pula opo omahangano gomoshilongo ogo ga talike tango uuna taku gandjwa ootendela dhepangelo molwaashoka onkalo ndjoka otayi gandja iilonga tayi ka lelele kAanamibia okuyeleka niilonga yethimbo efupi mbyoka hayi pewa aazaizai.
Ehangano lyoMetal and Allied Namibian Workers Union (Manwu) oya gandja kepangelo oshiwike shimwe oli li tule miilonga shoka aaniilonga taya pula nenge li ka taalele oshizemo pomahogololo.
“Ngele omwa ndopa okutu yamukula nena otashi ti nane otamu ka taalela ekanitho lyiilonga ndyoka lya taalela aaniilonga kehe ethimbo uuna omahogololo ga thiki,” Manwu.
Ehangano ndyoka olya pula opo Roads Authority, uuministeli wiilonga, oshowo uuministeli wemona wu kaleke otendela yomalila gaali gondjila yokuya kokapale koodhila kaHosea Kutako pehala naya longulule elila lyomashina mOmbaye.
“Oopoloyeka ndhoka nadhi pewe omahangano gomoshilongo opo ku yambidhidhwe oshikondo shetu shomatungo.”
Oya pula opo omilandu dhegandjo lyootendela dhi hwepopalekwe opo dhi vule okukwatela mo omahangano gomoshilongo.
Natango ehangano ndyoka olya hala uuyuki megandjo lyootendela.
Olya pula opo aakalelipo yaaniilonga ya kale oshitopolwa shoPublic Procurement Board opo ku kwashilipalekwe uuyuki.
Mboka natango oya pula opo omilandu dhomikuli nomayambidhidho giimaliwa ndhoka dhi li pokati kepangelo noonakugandja omikuli dhoka dhi talululwe kokukwashilipalekwe kutya odha tulwa po muuwanawa wAaNamibia.
Ehangano olya pula kutya omahanga gopondje ngoka taga ka kala ga hala okukutha ombinga moopoloyeka dhomoshilongo monakuyiwa oga pumbwa okukala taya longitha iitungithi yomoshilongo nokulandula omilandu dhomoshilongo ngaashi shokufuta iishoshela noshotuu.
Uuna ga ndopa nena omikandapitiko dhomahangano ngoka nadhi kuthwe oonkondo noopoloyeka nadhi kuthwe ko kuyo.
Ewawa lyaanyasha moSwapo olya tseyitha eikuthemo mehololomadhilaadhilo ndyoka dha landula aniwa omutumba ngoka gwa ningilwa mEgumbo lyepangelo mOmaandaha.
Kwiikwatelelwwa komukanda ngoka gwa pititha kuamushanga gwomauyelele moSPYL, Gerson Dumeni, ogwa holola elelo lyopombanda olya pula eningo lyomutumba opo ku kundathanwe iikumungu mbyoka ya hololwa oshiwike sha piti sho SPYL a kondema egandjo lyootendela komahangano gaazaizai.
Pahapu dhaDumeni, osha ziminwa momutumba kutya oopoloyeka adhihe dhoondjila oshowo omalila gomashina, otadhi pewa omahangano gaNamibia.
Shoka osha kwatelamo oopoloyeka dhiilonga ngaashi ondjila yopokati kaVenduka naHosea Kutako, Ovenduka- Okahandja , Ombaye-Kamanjab oshowo Swakopmund, Henties Bay - Uis, oshowo Ombaye-Kranzberg.
Dumeni okwa popi kutya natango okwa ziminwa kutya ompango yoPublic Procurement otayi talululwa.
Uuministeli wiilonga owa pula ngele omahangano gomoshilongo otaga vulu tuu okulonga oopoloyeka ndhoka oonene.
Omupeha minista, James Sankwasa okwa yelitha kutya epangelo olya pula oAfrican Development Bank (AfDB) opo yi gandje ekwatho lyiiyemo koTransport Infrastructure Improvement Project (TIIP).
TIIP okwa kwatela mo elongululo lyelila lyomashina lyOmbaye-Kranzberg lyoshinano shookilometa 210.
Natango opoloyeka ndjoka oya kwatelamo elongo lyoshitopolwa 2A shookilometa 23.8 shondjila yopokati kaVenduka nokapale kOodhila kaHosea kUutako.
Pahapu dhaSankwasa etsokumwe lyomukuli lyongushu yoobiliyona 5.5 olya shainwa.
Omukuli ngoka ogwe ya nomilandu ngaashi kutya okwa pumbwa okugwanithwa po oompango dhopashigwana onkene uuministeli wemona owa pitika opoloyela yoTIIP itayi pitile mondjila yoPublic Procurement Act.
Omolwa omilandu dhimwe ndhoka dha tulwa po, Roads Authority okwa yakula omanyenyeto okuza koshikondo shomatungo, na okwa pula AfBD yi yululule ko komilandu dhimwe po.
“Kumwe omahangano 32 oga ningi omaindilo. Mokati komahangano ngoka oopresenda 69 odhomahangano gaaza pondje yaSADC, 10 oga za moSADC oopresenda 21 odhomahangano giimanga kumwe nomahangano gomoshilongo, gomenenevi oshowo ngoka ga za pondje yenenevi.”
Sha landula sho kwa ningwa omahogololo kwa landulwa nduno omilandu noompangu dha AfBD, okwa tothwamo omahangano 14 ngoka ge li momusholondondo gwomahangano ngoka taga vulu okupewa ootendela dhopoloyeka ndjoka.
Omahangano agehe ngoka ga tothwapo ogaazaizai.
Omupopiliko gwombelewa yomukalelipo gwaChina moNamibia, Feng Deheng, okwa holola omaiyuvo ge omolwa oshigwana shoka tashi kondema egandjo lyiilonga yomatungo komahangano gaazaaizai unene gaChina.
Okwa tsu omuthindo kutya omahangano agehe gaChina otaga landula omilandu noompango na oga yambidhidha noonkondo eliko lyaNamibia.
Pahapu dhe, omahangano gaChina oga gandja oompito dhiilonga dhi vulithe po 11 000 nokuyambidhidha epangelo okupitila miishoshela yoomiliyona 250 okuza momvula yo 2016.
ELLANIE SMIT
Comments
Namibian Sun
No comments have been left on this article