Iizemo yondondo onti 12 ya pitithwa
Ondjele yepito miizemo yondondo onti 12, yomomvula 2017 oya ulike e yo pombanda eshona, ihe nonando ongaaka, oyendji inaye shi pondola okumona iitsa tayi ya falitha kiiputudhilo yopombanda.
Konyala oopresenda 61, nenge aanaskola 13 459 yomaanaskola 22 091 mboka ya shanga ondondo onti 12 miipundi omvula ya piti, mekonaakono lyoNamibia Senior Secondary Certificate (NSSC) inaye shi pondola okumona iitsa tayi ya falitha kiiputudhilo yelongo lyopombanda nuumvo.
Aanaskola 8 632 mboka ya kala miipundi, yakalelapo oopresenda 39.3, oye shi pondola okumona iitsa tayi ya falithila kiiputudhilo yopombanda, naashoka osha kalela po oopresenda 0.7 dhomoopresenda 40 dhoNational Development Plan 5.
Ominista yelongo Katrina Hanse-Himarwa, okwa popi kutya mboka inaya mona iitsa yoku ya tambulitha koouniversity, otaya vulu okukutha oompito dhilwe dhomailongo.
“Otaya vulu okuyambulapo iitsa yawo nokuwayimina iiputudhilo yopaungomba. Otaya vulu woo okuninga aanangeshefa oshowo iilonga yilwe.”
Aailongi ayehe kumwe ya thika po 56 305 mwakwatelwa aailongi yopaumwene 34 214 oya shanga ekonaakono lyondondo onti 12 lyoNSSC ordinary level exams mo 2017, nomwaalu ngoka oguli e yo pombanda noopresenda 9.3 okuza paailongi 51 527 mboka ya shanga ekonaakono ndyoka mo 2016 , naailongi 56 305 mboka ya shanga ekonaakono ndyoka omvula ya piti.
Paizemo mbyoka ya pitithwa okwa dhidhilikwa eshuno pevi miizemo pailongwa, sho aalongwa oyendji ya ndopa okwaadha omalalakano moondondo dhiilongwa nokumona ondondo D nenge yi li hwepo.
Konyala oopresenda owala 29.8 dhe shi pondola okumona ondondo yi li hwepo moshilongwa shelaka lyOshiingilisa, ondjele ndjoka yi li pevi noopresenda 30 ndhoka dhaIi dha tengenekwa omanga oopresenda 41.7 dheshi pondola okumona ondondo dhili nawa moshilongwa shOmwaalu, nonando okwali kwa tengenekwa oopresenda 47.
Moshilongwa shoPhysical Science, aanaskola yakalelapo oopresenda 46.1 oya mono ondondo D nenge yili pombanda, nonando okwali kwatengenekwa oopresenda ndhoka dhi kale po 49.
Miitopolwa mbyoka yeshi enditha nawa, oshitopolwa shoka sha mono omwaalu guli pombanda gwaanaskola yeshi enditha nawa mElaka lyOshiingilisa, oshitopolwa shErongo, shoka sha mono oopresenda 74.
Kavango East okwa kutha po ehala lyotango moshilongwa shoPhysical Science e na oopresenda 66, omanga Ohangwena yi li ponomola yotango mOmwaalu yi li poopresenda 49.9.
Kavango West okwa kutha po onomola yotango moBiology sho e na oopresenda 65.6, omanga Omusati guli ponomola yotango noopresenda 53.9 moshilongwa shoAccounting.
Ooskola dhepangelo dhingi dhoka dhe shi enditha nawa mekonaakono odha tumbulwa kutya oRukonga Vision School moKavango East ndjoka yi li ponomola yotango, Reverend Juuso Shikongo Secondary School moshitopolwa shaShikoto oyi li ponomola ontiyali, omanga ponomola ontitatu pe na Negumbo Senior Secondary School moshitopolwa shaMusati.
Delta Senior Secondary school oya mono ehala etine momusholondondo gwooskola dhepangelo dha thika pe 153, omanga oskola Gabriel Taapopi Secondary School mOshana yi li ponomola ontitano.
Mokati kooskola 35 dhopaumwene
St Boniface College moKavango East oyo ya mono ehala lyotango tayi landulwa koSt Paul's College mOvenduka ndjoka ya mono ehala etiyali oshowo Elcin Nkurenkuru High School moKavango West ndjoka yili ponomola ontitatu.
Swakopmund Private School oya kutha po ehala etine omanga Oshigambo High School ya kutha po ehala etitano.
Aanaskola dhingi ayehe omulongo mboka yeshi enditha nawa oyomoskola yaBoniface College.
Pashigwana, Muupa Kabajani gwomoSt Boniface oye e shi enditha nawa sho a piti ekonaakono lye niitsa 87.6.
Paulus Iyambo naye gwomoskola ndjoka okwe mulandula niista yoopresenda 86.9.
Aanaskola yaali dhingi mooskola dhepangelo oTrendy Masule ngoka a mono iitsa 81.6 oshowo Marichen Heibes ngoka a mono iitsa 81.2.
Aanaskola 8 632 mboka ya kala miipundi, yakalelapo oopresenda 39.3, oye shi pondola okumona iitsa tayi ya falithila kiiputudhilo yopombanda, naashoka osha kalela po oopresenda 0.7 dhomoopresenda 40 dhoNational Development Plan 5.
Ominista yelongo Katrina Hanse-Himarwa, okwa popi kutya mboka inaya mona iitsa yoku ya tambulitha koouniversity, otaya vulu okukutha oompito dhilwe dhomailongo.
“Otaya vulu okuyambulapo iitsa yawo nokuwayimina iiputudhilo yopaungomba. Otaya vulu woo okuninga aanangeshefa oshowo iilonga yilwe.”
Aailongi ayehe kumwe ya thika po 56 305 mwakwatelwa aailongi yopaumwene 34 214 oya shanga ekonaakono lyondondo onti 12 lyoNSSC ordinary level exams mo 2017, nomwaalu ngoka oguli e yo pombanda noopresenda 9.3 okuza paailongi 51 527 mboka ya shanga ekonaakono ndyoka mo 2016 , naailongi 56 305 mboka ya shanga ekonaakono ndyoka omvula ya piti.
Paizemo mbyoka ya pitithwa okwa dhidhilikwa eshuno pevi miizemo pailongwa, sho aalongwa oyendji ya ndopa okwaadha omalalakano moondondo dhiilongwa nokumona ondondo D nenge yi li hwepo.
Konyala oopresenda owala 29.8 dhe shi pondola okumona ondondo yi li hwepo moshilongwa shelaka lyOshiingilisa, ondjele ndjoka yi li pevi noopresenda 30 ndhoka dhaIi dha tengenekwa omanga oopresenda 41.7 dheshi pondola okumona ondondo dhili nawa moshilongwa shOmwaalu, nonando okwali kwa tengenekwa oopresenda 47.
Moshilongwa shoPhysical Science, aanaskola yakalelapo oopresenda 46.1 oya mono ondondo D nenge yili pombanda, nonando okwali kwatengenekwa oopresenda ndhoka dhi kale po 49.
Miitopolwa mbyoka yeshi enditha nawa, oshitopolwa shoka sha mono omwaalu guli pombanda gwaanaskola yeshi enditha nawa mElaka lyOshiingilisa, oshitopolwa shErongo, shoka sha mono oopresenda 74.
Kavango East okwa kutha po ehala lyotango moshilongwa shoPhysical Science e na oopresenda 66, omanga Ohangwena yi li ponomola yotango mOmwaalu yi li poopresenda 49.9.
Kavango West okwa kutha po onomola yotango moBiology sho e na oopresenda 65.6, omanga Omusati guli ponomola yotango noopresenda 53.9 moshilongwa shoAccounting.
Ooskola dhepangelo dhingi dhoka dhe shi enditha nawa mekonaakono odha tumbulwa kutya oRukonga Vision School moKavango East ndjoka yi li ponomola yotango, Reverend Juuso Shikongo Secondary School moshitopolwa shaShikoto oyi li ponomola ontiyali, omanga ponomola ontitatu pe na Negumbo Senior Secondary School moshitopolwa shaMusati.
Delta Senior Secondary school oya mono ehala etine momusholondondo gwooskola dhepangelo dha thika pe 153, omanga oskola Gabriel Taapopi Secondary School mOshana yi li ponomola ontitano.
Mokati kooskola 35 dhopaumwene
St Boniface College moKavango East oyo ya mono ehala lyotango tayi landulwa koSt Paul's College mOvenduka ndjoka ya mono ehala etiyali oshowo Elcin Nkurenkuru High School moKavango West ndjoka yili ponomola ontitatu.
Swakopmund Private School oya kutha po ehala etine omanga Oshigambo High School ya kutha po ehala etitano.
Aanaskola dhingi ayehe omulongo mboka yeshi enditha nawa oyomoskola yaBoniface College.
Pashigwana, Muupa Kabajani gwomoSt Boniface oye e shi enditha nawa sho a piti ekonaakono lye niitsa 87.6.
Paulus Iyambo naye gwomoskola ndjoka okwe mulandula niista yoopresenda 86.9.
Aanaskola yaali dhingi mooskola dhepangelo oTrendy Masule ngoka a mono iitsa 81.6 oshowo Marichen Heibes ngoka a mono iitsa 81.2.
Comments
Namibian Sun
No comments have been left on this article