Iiputudhilo yepangelo na yi iyambulepo
Onkalo yiiputudhilo mbyoka ya yama kepangelo tayi yambidhidhwa owala pashimaliwa kepangelo kehe omvula, oshinima itashi idhidhimikilwa we pahapu dhomukomeho muuministeli hawu ungaunga niiputudhilo mbyoka ya yama kepangelo.
Oshikondo shiiputudhilo ya yama kepangelo, shoka shi na aaniilonga yathika po 17 564 oshi li natango sha tegelela ekwatho okuza kepangelo nokukala itashi gandja omiyalu dhelongitho lyiimaliwa.
Iiputudhilo mbyoka oya pewa oshimaliwa shoobiliyona 3.5 okuza koshiketha shemona lyiiyemo yoshilongo, momutengenekwathaneko gwo 2017/18. Uuyelele mboka owa pitithwa oshiwike shoka kominista yiiputudhilo yepangelo moshilongo, Leon Jooste, ngoka a popi kutya epangelo itali ka vula okukala tali yambidhidha iiputudhilo mbyoka itayi longo nokwiilikoleka iiyemo.
Okwa popi ngaaka pethimbo lyomutumba gwaakomeho yiiputudhilo yepangelo, momutumba ngoka gwa holola woo kutya iiputudhilo mbyoka ngashiingeyi oya kuta miilonga aantu ye li 17 564.
Pahapu dhaminista, omwaalu gwoongunga gu niwe kiiputudhilo mbyoka ogwa thikama poobiliyona 43, nokukalelapo oopresenda 25 dhoGross Domestic Product (GDP) okuya momasiku 31 gaDesemba mo 2017.
Jooste okwa popi kutya omahangano ogendji itaga ka vula okuhupa okuza monkalo ndjoka yompumbwe yoshimaiwa, sho aaniipambuliko nayo itaya ka vula okuhupitha omahangano ngoka.
Okwa tsikile kutya onkalo yomambo giiyemo yomahangano ngoka ihaga yalulwa otashi ka kala oshinima shomonakuziwa, sho taku ka longithwa omukalo omupe gwokukwatela komeho iiputudhilo mbyoka.
Jooste okwa tsikile kutya omahangano gamwe otaga ndopa okupula komeho nokuyambukapo molwaashoka inaga hala okulundulula omukalo gwokuninga ongeshefa. Pahapu dhe omahangano ngoka ihaga gandja omusholondondo gwelongitho lyiiyemo ngashi tashi hololwa kompangu yomahangano. Okwa tsikile kutya oopresenda owala 50 dhiiputudhilo mbyoka hadhi gandja omusholondondo gwelongitho lyiimaliwa yomahangano ngaashi tashi pulwa.
Minista okwa pula aakomeho yomahangano opo ya topole uunongo uuyelele nkene ye na okukandula po omukundu ngoka gwokwaahagwanitha po omilandu unene konkalo yokukala iiputudhilo itayi holola omisholondondo dhelongitho lyiimaliwa.
OGONE TLHAGE
Iiputudhilo mbyoka oya pewa oshimaliwa shoobiliyona 3.5 okuza koshiketha shemona lyiiyemo yoshilongo, momutengenekwathaneko gwo 2017/18. Uuyelele mboka owa pitithwa oshiwike shoka kominista yiiputudhilo yepangelo moshilongo, Leon Jooste, ngoka a popi kutya epangelo itali ka vula okukala tali yambidhidha iiputudhilo mbyoka itayi longo nokwiilikoleka iiyemo.
Okwa popi ngaaka pethimbo lyomutumba gwaakomeho yiiputudhilo yepangelo, momutumba ngoka gwa holola woo kutya iiputudhilo mbyoka ngashiingeyi oya kuta miilonga aantu ye li 17 564.
Pahapu dhaminista, omwaalu gwoongunga gu niwe kiiputudhilo mbyoka ogwa thikama poobiliyona 43, nokukalelapo oopresenda 25 dhoGross Domestic Product (GDP) okuya momasiku 31 gaDesemba mo 2017.
Jooste okwa popi kutya omahangano ogendji itaga ka vula okuhupa okuza monkalo ndjoka yompumbwe yoshimaiwa, sho aaniipambuliko nayo itaya ka vula okuhupitha omahangano ngoka.
Okwa tsikile kutya onkalo yomambo giiyemo yomahangano ngoka ihaga yalulwa otashi ka kala oshinima shomonakuziwa, sho taku ka longithwa omukalo omupe gwokukwatela komeho iiputudhilo mbyoka.
Jooste okwa tsikile kutya omahangano gamwe otaga ndopa okupula komeho nokuyambukapo molwaashoka inaga hala okulundulula omukalo gwokuninga ongeshefa. Pahapu dhe omahangano ngoka ihaga gandja omusholondondo gwelongitho lyiiyemo ngashi tashi hololwa kompangu yomahangano. Okwa tsikile kutya oopresenda owala 50 dhiiputudhilo mbyoka hadhi gandja omusholondondo gwelongitho lyiimaliwa yomahangano ngaashi tashi pulwa.
Minista okwa pula aakomeho yomahangano opo ya topole uunongo uuyelele nkene ye na okukandula po omukundu ngoka gwokwaahagwanitha po omilandu unene konkalo yokukala iiputudhilo itayi holola omisholondondo dhelongitho lyiimaliwa.
OGONE TLHAGE
Comments
Namibian Sun
No comments have been left on this article