Eponokelo lyaatiligane kuGeingob lyakondemwa
JEMIMA BEUKES
OVENDUKA
Omuleli Hage Geingob okwa nyanwa koyendji omolwa omapopyo ge geponokelo lyaatiligane mboka yiishangitha opo ya ka vule okukutha ombinga momahogololo momweedhi twa taalela.
Sho a patulula pambelwa omahwahwameko gomahogololo gongundu yoSwapo mehuliloshiwike, okwa ponokele aatiligane sho taya thigi po ongundu yoSwapo sho kwa taalelwa omahogololo momasiku 25 gaNovemba, ta popi kutya oya tameke iita nongundu ye.
Geingob okwa popi kutya ina mona nale aatiligane ye na ohokwe okukutha ombinga momahogololo ngaashi nuumvo.
Geingob okwa popi kutya aantu otaya kondjitha oSwapo ndjoka ye ya etela ombili nuukumwe .
Omatilitho nomambandameko
Ongundu yoPopular Democratic Movement (PDM), ndjoka monakuziwa ya kala nokunana aahogololi aatiligae oya popi kutya otayi ka shangitha enyenyeto nombelewa yOmbudsman.
Ongundu oya popi kutya omapopyo gaGeingob ogeli omatilitho nomambandameko.
Omupevi presidende Jennifer van der Heever okwa popi kutya omapopyo gaGeingob otaga mbandameke aahogololi nokuya oshipala ombepo yetungo lyoshigwana.
Okwa popi kutya omapopyo ngoka oga nika oshiponga na otaga mbandapaleke oshigwana shaNamibia. Okwa tsikile kutya Geingob okwa yeleka kutya oshigwana shaatiligameno moNamibia inashi manguluka okuholola uuthemba washo yopapolotika ngaashi tashi hololwa kekotampango lyaNamibia.
Omutseyinawa gwekotampango, Nico Horn okwa popi kutya omapopyo gaGeingob kage li nawa, ta popi kutya Geingob okwa holola ondjahi ye kaantu ya puka.
Horn okwa popi kutya Gengob ota longitha aatiigane pehala lyokupopya oshili kutya mboka taya tula ongundu ye moshiponga shokukanitha omahogololo ongaashi Affirmative Repositioning nenge oLandless People's Movement (LPM).
Okwa tsikile kutya omwaalu gwatiligane mboka taya ka hogolola ogu li owala po 50 000 nomwaalu ngoka itagu tisha.
Ongundu yoPDM, LPM oshowo IPC otashi vulika yi ka mone aahogololi aatiligane. Oshilyo shoSwapo momutumba gwoPaliamende, Mandela Kapere okwa popi kutya iikundaneki oyuuvuko pambambo omupresidende. Okwa popi kutya omapopyo gaGeingob oga ukilila iilyo yongundu yoSwapo mbyoka tayi hwahwameke yili ompinge naSwapo unene aatiligane.
[email protected]
OVENDUKA
Omuleli Hage Geingob okwa nyanwa koyendji omolwa omapopyo ge geponokelo lyaatiligane mboka yiishangitha opo ya ka vule okukutha ombinga momahogololo momweedhi twa taalela.
Sho a patulula pambelwa omahwahwameko gomahogololo gongundu yoSwapo mehuliloshiwike, okwa ponokele aatiligane sho taya thigi po ongundu yoSwapo sho kwa taalelwa omahogololo momasiku 25 gaNovemba, ta popi kutya oya tameke iita nongundu ye.
Geingob okwa popi kutya ina mona nale aatiligane ye na ohokwe okukutha ombinga momahogololo ngaashi nuumvo.
Geingob okwa popi kutya aantu otaya kondjitha oSwapo ndjoka ye ya etela ombili nuukumwe .
Omatilitho nomambandameko
Ongundu yoPopular Democratic Movement (PDM), ndjoka monakuziwa ya kala nokunana aahogololi aatiligae oya popi kutya otayi ka shangitha enyenyeto nombelewa yOmbudsman.
Ongundu oya popi kutya omapopyo gaGeingob ogeli omatilitho nomambandameko.
Omupevi presidende Jennifer van der Heever okwa popi kutya omapopyo gaGeingob otaga mbandameke aahogololi nokuya oshipala ombepo yetungo lyoshigwana.
Okwa popi kutya omapopyo ngoka oga nika oshiponga na otaga mbandapaleke oshigwana shaNamibia. Okwa tsikile kutya Geingob okwa yeleka kutya oshigwana shaatiligameno moNamibia inashi manguluka okuholola uuthemba washo yopapolotika ngaashi tashi hololwa kekotampango lyaNamibia.
Omutseyinawa gwekotampango, Nico Horn okwa popi kutya omapopyo gaGeingob kage li nawa, ta popi kutya Geingob okwa holola ondjahi ye kaantu ya puka.
Horn okwa popi kutya Gengob ota longitha aatiigane pehala lyokupopya oshili kutya mboka taya tula ongundu ye moshiponga shokukanitha omahogololo ongaashi Affirmative Repositioning nenge oLandless People's Movement (LPM).
Okwa tsikile kutya omwaalu gwatiligane mboka taya ka hogolola ogu li owala po 50 000 nomwaalu ngoka itagu tisha.
Ongundu yoPDM, LPM oshowo IPC otashi vulika yi ka mone aahogololi aatiligane. Oshilyo shoSwapo momutumba gwoPaliamende, Mandela Kapere okwa popi kutya iikundaneki oyuuvuko pambambo omupresidende. Okwa popi kutya omapopyo gaGeingob oga ukilila iilyo yongundu yoSwapo mbyoka tayi hwahwameke yili ompinge naSwapo unene aatiligane.
[email protected]



Comments
Namibian Sun
No comments have been left on this article