Uuministeli wegameno uunene nokukala itau talelwa - Angula
'Epuko lyomunenentu gumwe otali vulu okuholelwa nokwiifolwa koyendji'
Omunapolitika omukulukulu okwa ti kutya aantu oyendji moNamibia oya kwata ko yokombepo yokwiiyulika nokulanda naashoka inaya pumbwa, shoka a ti ohashi endele pamwe nekanitho lyomikalo nokulonga shoka shu uka nosho opala.
Minista omukulu gwegameno Nahas Angula okwa ti kutya uuministeli wegameno moNamibia itau vulu okweethiwa itau talika, ta ti ishewe “napu kale ekondololo, omukonakoni i ithikamena po” opo oobiliona noobiliona, iimaliwa dhepangelo yi kwate nawa.
Omatumbulo ge okwe ga popi konima yomapopyo ogendji kutya uuministeli wegameno ihau talwa naanaa nawa, nonande owo wumwe womomaunisteli haga pewa oshimaliwa oshindji kepangelo nohau shi longitha po. Aataleli otaya ti kutya uuministeli ohau ipopile kutya iimaliwa oya longithwa po mokukaleka po egameno moshilongo, mokuyanda omapulo ogendji.
"Napu kale aataleli naakondololi. Aakonakoni yi ithikamena po. Oshoka ngele owa pe uuministeli oobiliona hamano, mbyoka iimaliwa oyindji,” Angula okwa popi ngaaka kopolohalama yoEvening Review koNetwork Television mEtiyali shoshiwike sha zi ko.
"Napu kale elandulathano, omulandu gu li po, opo ku kwashilipaleke kutya oobiliona ndhoka hamano otadhi longithwa mwaashoka dha nuninwa," okwa gwedha po, okwa dhenge omuthindo kutya uuministeli nau kale nelandulathano lyawo ewanawa lyokukondolola iinima yawo “oshoka uuministeli mbuka uunene.”
Mokudhimbulukwa omathimbo sho a li ominista yegameno, Angula okwa koleke kutya omashongo ngoka a taalele pethimbo ndiyaka. “Sho nda li ominista, otwa taalele omashongo gokuninga omalongekidho gi ili nogi ili, unene tuu kombinga ya nkene taya palutha aakwiita,” okwa ti.
"Onda totitha po ehangano lyoAugust 26 Logistics. Onda li te dhiladhila kutya, oto yambuka ngiini nokuya kehangano lyontumba noku li pula, ‘Kala ho etele aakwiita iikulya’? Napu kale ekondololo negameno lyontumba li li po lyokusokonona ngoka ta landa iikulya yaakwiita. Osho she etitha tu tote po ehangano lyoAugust 26 Logistics,” okwa fatulula.
Okwa gwedha po woo kutya: "Uuministeli owa pumbwa okukala nekondololo nelandulathano lyawo ewanawa. Owu shi shi kutya, uuministeli mbuka uunene. Owu na oshitopolwa shoshinayeta (oshihondjelo), ashike ito shi tseya aluhe shoka tashi longwa hoka. Oku na wo na oshikondo shiikwamashina, ashike natango, ku shi shi shoka hashi longwa hoka. Opo ihe ope na omumbesteli gwomahooli. Uuministeli uunene, nomathimbo gamwe ohau nyengana okukondolola.”
Angula okwa ti pethimbo sho a li ominista yegameno, oonkambadhala odha ningilwe opo ku kwashilipaleke kutya ope na einekelathano pokati kuuministeli naagandji yomayakulo pagwanitha po iinakugwanithwa yawo. “Sho nda li ominista yegameno, otu uvathana nokakukutu komatanga kutya ote ke tu pa aantu mboka i inekela kutya otaya ka longa nawa. Osystema oya pumbwa okukola ya kola."
Okwa zimine kutya: "Uupyakadhi mbuka kau li ashike muuministeli wegameno; owa li nokuuministeli woohi, uuministeli mboka kwaa li to wu fekelele sha nande. Ashike aantu oya longitha nayi omauwanawa ya pewa nokwiiyambapaleka.”
Omakonakono
Angula okwa ti kutya, sho a li omuprima, aantu yamwe oya li nale taya nikanikwa.
“Pamwe aagundjuka mbaka oya mono oombethele (omausama) ndhoka dhi li mooveta dhetu. Ashike aantu yamwe mboka ondi ya shi. Oya li taya nikwanikwa nale...Aantu oya li taya ti: ‘Tala kungandi, tala kuntumba nokonkalamwenyo ye ndjoka ta mwenya.’ Ashike inatu ya ningila omakonakono kombinga yoonkalo moka taya mwenya."
Okwa ndhindhilike kutya: “Uupyakadhi mbuka ou li apehe moshilongo ashihe."
Okwa gwedha po kutya "otwa fa twa kanitha ondjila yaashoka sho shu uka nosho opala. Aantu oya kwata konkalo yokwiiyulika nokulanda naashoka inaya pumbwa. Ngele ntumba ota hingi eshete, ngaye omolwashike nangame itandi ka landa eshete lyandje? Okudhiladhila koludhi ndoka."
Omunapolitika omukulukulu okwa yematele woo sho: “Twa fa twaa na omankankameno nenge oonkondo dhokupukulula oshigwana, eiuvo ndiya lyokutya, ‘Shika kashi shi shandje; oshoshigwana, oshetu.’ Nopwa ana eiuvo ndjoka, otashi kutha owala epuko lyomunenentu gumwe aantu oyendji notaye mu holele nokupogola woo.”
Nawa
Minista yegameno Frans Kapofi, moonkundathana noshikundaneki sho Namibian Sun mEtitatu lyoshiwike sha zi ko, okwa dhenge omuthindo kutya uuministeli mbuka owo oshikondo shepangelo tashi wilikwa kooveta dhoshilongo. Okwa holola kutya, ngaashi omauministeli galwe mepangelo, ohaga talwa komuyaluli ndjai noolopota ndhika ohadhi nyanyangidhwa omumvo kehe.
“Ohatu dhi tseyitha wo tseyene. Momikanda twa pititha, onda ti oolopota dhetu ndhoka dha za komuyaluli ndjai odha yela nawa. Noolopota ndhoka opo dhi li. Onkene, shampa to popi omahangano getanga lyegameno, shono oshinima shi ili. Mbika iinima iyali ya yoolokathana.
“Uuministeli wegameno owi ilile thiluthilu. Omahangano ngono otaga longo iilongo yago yi ili, oshikwawo ohaga konakonwa woo painiwe," Kapofi a fatulula.
"Omishangwahokololo dhawo dhiiniwe ohadhi konakonwa komahangano gopaumwene, naayaluli mbaka ohaya gandja omishangwahokololo ndhoka ya konakona. Uuyelele mboka opo wu li, oto vulu oku wu imonena. Eyooloko oli li mooveta ndhoka tadhi wilike uuministeli, mboka wu li oshikondo shepangelo, okuyelekanitha nooveta tadhi wilike omahangano gopaumwene. Uuministeli wegameno owa fa owala uuministeli welongo. Ohatu gwanitha po iinakugwanithwa yetu mbyoka twa pewa, notu na okwiiyutha koveta yokukonakonwa painiwe. Itatu vulu okukala ondjamba yolupangi tatu iyendele noku ninga shetu,” okwa ti.
[email protected]
Omatumbulo ge okwe ga popi konima yomapopyo ogendji kutya uuministeli wegameno ihau talwa naanaa nawa, nonande owo wumwe womomaunisteli haga pewa oshimaliwa oshindji kepangelo nohau shi longitha po. Aataleli otaya ti kutya uuministeli ohau ipopile kutya iimaliwa oya longithwa po mokukaleka po egameno moshilongo, mokuyanda omapulo ogendji.
"Napu kale aataleli naakondololi. Aakonakoni yi ithikamena po. Oshoka ngele owa pe uuministeli oobiliona hamano, mbyoka iimaliwa oyindji,” Angula okwa popi ngaaka kopolohalama yoEvening Review koNetwork Television mEtiyali shoshiwike sha zi ko.
"Napu kale elandulathano, omulandu gu li po, opo ku kwashilipaleke kutya oobiliona ndhoka hamano otadhi longithwa mwaashoka dha nuninwa," okwa gwedha po, okwa dhenge omuthindo kutya uuministeli nau kale nelandulathano lyawo ewanawa lyokukondolola iinima yawo “oshoka uuministeli mbuka uunene.”
Mokudhimbulukwa omathimbo sho a li ominista yegameno, Angula okwa koleke kutya omashongo ngoka a taalele pethimbo ndiyaka. “Sho nda li ominista, otwa taalele omashongo gokuninga omalongekidho gi ili nogi ili, unene tuu kombinga ya nkene taya palutha aakwiita,” okwa ti.
"Onda totitha po ehangano lyoAugust 26 Logistics. Onda li te dhiladhila kutya, oto yambuka ngiini nokuya kehangano lyontumba noku li pula, ‘Kala ho etele aakwiita iikulya’? Napu kale ekondololo negameno lyontumba li li po lyokusokonona ngoka ta landa iikulya yaakwiita. Osho she etitha tu tote po ehangano lyoAugust 26 Logistics,” okwa fatulula.
Okwa gwedha po woo kutya: "Uuministeli owa pumbwa okukala nekondololo nelandulathano lyawo ewanawa. Owu shi shi kutya, uuministeli mbuka uunene. Owu na oshitopolwa shoshinayeta (oshihondjelo), ashike ito shi tseya aluhe shoka tashi longwa hoka. Oku na wo na oshikondo shiikwamashina, ashike natango, ku shi shi shoka hashi longwa hoka. Opo ihe ope na omumbesteli gwomahooli. Uuministeli uunene, nomathimbo gamwe ohau nyengana okukondolola.”
Angula okwa ti pethimbo sho a li ominista yegameno, oonkambadhala odha ningilwe opo ku kwashilipaleke kutya ope na einekelathano pokati kuuministeli naagandji yomayakulo pagwanitha po iinakugwanithwa yawo. “Sho nda li ominista yegameno, otu uvathana nokakukutu komatanga kutya ote ke tu pa aantu mboka i inekela kutya otaya ka longa nawa. Osystema oya pumbwa okukola ya kola."
Okwa zimine kutya: "Uupyakadhi mbuka kau li ashike muuministeli wegameno; owa li nokuuministeli woohi, uuministeli mboka kwaa li to wu fekelele sha nande. Ashike aantu oya longitha nayi omauwanawa ya pewa nokwiiyambapaleka.”
Omakonakono
Angula okwa ti kutya, sho a li omuprima, aantu yamwe oya li nale taya nikanikwa.
“Pamwe aagundjuka mbaka oya mono oombethele (omausama) ndhoka dhi li mooveta dhetu. Ashike aantu yamwe mboka ondi ya shi. Oya li taya nikwanikwa nale...Aantu oya li taya ti: ‘Tala kungandi, tala kuntumba nokonkalamwenyo ye ndjoka ta mwenya.’ Ashike inatu ya ningila omakonakono kombinga yoonkalo moka taya mwenya."
Okwa ndhindhilike kutya: “Uupyakadhi mbuka ou li apehe moshilongo ashihe."
Okwa gwedha po kutya "otwa fa twa kanitha ondjila yaashoka sho shu uka nosho opala. Aantu oya kwata konkalo yokwiiyulika nokulanda naashoka inaya pumbwa. Ngele ntumba ota hingi eshete, ngaye omolwashike nangame itandi ka landa eshete lyandje? Okudhiladhila koludhi ndoka."
Omunapolitika omukulukulu okwa yematele woo sho: “Twa fa twaa na omankankameno nenge oonkondo dhokupukulula oshigwana, eiuvo ndiya lyokutya, ‘Shika kashi shi shandje; oshoshigwana, oshetu.’ Nopwa ana eiuvo ndjoka, otashi kutha owala epuko lyomunenentu gumwe aantu oyendji notaye mu holele nokupogola woo.”
Nawa
Minista yegameno Frans Kapofi, moonkundathana noshikundaneki sho Namibian Sun mEtitatu lyoshiwike sha zi ko, okwa dhenge omuthindo kutya uuministeli mbuka owo oshikondo shepangelo tashi wilikwa kooveta dhoshilongo. Okwa holola kutya, ngaashi omauministeli galwe mepangelo, ohaga talwa komuyaluli ndjai noolopota ndhika ohadhi nyanyangidhwa omumvo kehe.
“Ohatu dhi tseyitha wo tseyene. Momikanda twa pititha, onda ti oolopota dhetu ndhoka dha za komuyaluli ndjai odha yela nawa. Noolopota ndhoka opo dhi li. Onkene, shampa to popi omahangano getanga lyegameno, shono oshinima shi ili. Mbika iinima iyali ya yoolokathana.
“Uuministeli wegameno owi ilile thiluthilu. Omahangano ngono otaga longo iilongo yago yi ili, oshikwawo ohaga konakonwa woo painiwe," Kapofi a fatulula.
"Omishangwahokololo dhawo dhiiniwe ohadhi konakonwa komahangano gopaumwene, naayaluli mbaka ohaya gandja omishangwahokololo ndhoka ya konakona. Uuyelele mboka opo wu li, oto vulu oku wu imonena. Eyooloko oli li mooveta ndhoka tadhi wilike uuministeli, mboka wu li oshikondo shepangelo, okuyelekanitha nooveta tadhi wilike omahangano gopaumwene. Uuministeli wegameno owa fa owala uuministeli welongo. Ohatu gwanitha po iinakugwanithwa yetu mbyoka twa pewa, notu na okwiiyutha koveta yokukonakonwa painiwe. Itatu vulu okukala ondjamba yolupangi tatu iyendele noku ninga shetu,” okwa ti.
[email protected]
Comments
Namibian Sun
No comments have been left on this article