Osha nika oshiponga okulonga naaniilonga taya yalulwa (50%) - Luvindao
Nikanor Nangolo
Minista gwUundjolowele Esperance Luvindao okwa holola kutya uuministeli owu li mompumbwe onenenenene yaaniilonga (50%). Onkalo ndjoka ta ti oya “nika oshiponga noonkondo” omolwomutenge hagu tsikwa komapepe gaaniilonga yuundjolowele mboka ya loloka noya vulwa kiilonga ye ya ndumbalela.
Luvindao okwa popi ndhoka mOmutumba gwoPashigwana mEtitatu, naatotiveta oya pula omapulo konima yoshipopiwa she kombinga yontengenekothaneko ya pewa uuministeli we. “Otwa pumbwa aaniilonga oyendji; otwa pumbwa aapangi oyendji; otwa pumbwa oondohotola odhindji, otatu shi koleke oopelesenda 150%. Ashike natango, shoka twa pumbwa okuninga ngashingeyi okukuutumba, okuya poshitaafula shoonkundathana naambelewa yetu, mboka ndi li pamwe nayo, tu kundathane nkene tatu kandula po omukundu nguka tu kute aantu mbaka? Onda hala oku mu kwashilipaleka kutya otatu longo nondjungu, oshikwawo omapulo nomagwedhelopo geni inaga ya momakutsi ga thita,” okwa ti.
Pethimbo lyoshipopiwa she sha guma ontengenekothaneko yuuministeli we ngohela, Luvindao okwa ti uuministeli owa pumbwa oobiliona N$4.6 opo wu kute aaniilonga moshikondo shuundjolowele ye li 11,700. Nonande ongawo, oomiliona N$150 odho dha gandjwa, ndhoka tadhi vulu owala okukutitha aantu 434.
“Iilonga mbyoka ya li yi na okulongwa oya longwa nale, kakele, iimaliwa mbyoka twa pewa nuumvo inayi gwana," okwa ti, okwa gwedha po kutya iilonga yokukweeta po oopoosa ndhika oya pwa nale, netulo miilonga oli ikwatelela koshimaliwa.
Mokuyamukula kegwedhelo po kombinga yokuholola oshiholekwa tashi vulu okulongithwa, Luvindao okweekelehi edhiladhilo ndoka. “Kombinga yandje oshi nasha nomwaalu gwowala. Otandi tile ngeyi oshoka twa popile [mEtiyali] nelalakano tu kwashilipaleke okulonga noshili, oshoka olundji edhiladhilo ndjoka li li moshigwana otali ti uuministeli itau kutu aantu 11,000. Nosho ngawo [mEtiyali] otwa ti eeno, nonande opoosa 11 000 opo dhi li, mongashingeyi otwa taalelwa konkalo yokukonga oshimaliwa shokufuta aantu mbaka, nopo twa thikama mpoka. Kashi shi oshiholekwa kutya onda hala okuza 11 000 okuya 400; omwaalu gwowala tagu tala koshimaliwa shoka twa pewa, naashika osho osho owala tatu vulu okulonga nasho shi ikolela kontengenekothaneko, ihe haashihe tatu ka longa, nonda hala okudhenga omuthindo kwaashoka,” okwa ti.
“Onde shi popile nale, ondi wete omOkabinete, okutya onda langekwa netompelo ndi kambadhale okuninga po sha. Kombinga onkwawo, Omusimanekwa Job [Amupanda] okwa ti otwa pumbwa okukala oonkulungu; otwa pumbwa okutala kutya openi tatu vulu okulongela kumwe, epangelo nomahangano gopaumwene. Onda li moonkundathana nomuntu gumwe ngoka a ti onda ninga omuheheli, oshoka osho oshinakugwanithwa shandje okukwashilipaleka kutya uuna oshimaliwa twa pewa itashi gwanene, otatu vulu okukonga omikalo dhilwe, omakwatho galwe noonzo dhilwe,” okwa gwedha po.
Kombinga yomatungo niiyakulitho itayi gwanene, minista okwa ti itashi piti manga okutunga iipangelo moshilongo ashihe pethimbo limwe, molwoshimaliwa shoka tashi nyangwa nyangwa ngashingeyi. “Onda hala okupopya kwaashoka, oshoka ondi shi shi kutya omapulo gamwe oga pulwa kombinga yiipangelo noshimaliwa shoku yi tungitha. Okutala koshimaliwa shokutungitha shOshipangelo shEpangelo shaVenduka, oshipangelo oshinene, mwa kwatelwa omashina gokuthaneka niiyakulitho yilwe, otatu pumbwa obiliona yimwe tu tunge oshipangelo shimwe. Onkene oto vulu okukambadhala okuuva ko uudhigu tu li muyo. Otatu ipopile nasho? Aawe, oshoka pehulilo lyesiku, otwa pumbwa okukandula po omukundu nguka,” okwa ti.
[email protected]
Minista gwUundjolowele Esperance Luvindao okwa holola kutya uuministeli owu li mompumbwe onenenenene yaaniilonga (50%). Onkalo ndjoka ta ti oya “nika oshiponga noonkondo” omolwomutenge hagu tsikwa komapepe gaaniilonga yuundjolowele mboka ya loloka noya vulwa kiilonga ye ya ndumbalela.
Luvindao okwa popi ndhoka mOmutumba gwoPashigwana mEtitatu, naatotiveta oya pula omapulo konima yoshipopiwa she kombinga yontengenekothaneko ya pewa uuministeli we. “Otwa pumbwa aaniilonga oyendji; otwa pumbwa aapangi oyendji; otwa pumbwa oondohotola odhindji, otatu shi koleke oopelesenda 150%. Ashike natango, shoka twa pumbwa okuninga ngashingeyi okukuutumba, okuya poshitaafula shoonkundathana naambelewa yetu, mboka ndi li pamwe nayo, tu kundathane nkene tatu kandula po omukundu nguka tu kute aantu mbaka? Onda hala oku mu kwashilipaleka kutya otatu longo nondjungu, oshikwawo omapulo nomagwedhelopo geni inaga ya momakutsi ga thita,” okwa ti.
Pethimbo lyoshipopiwa she sha guma ontengenekothaneko yuuministeli we ngohela, Luvindao okwa ti uuministeli owa pumbwa oobiliona N$4.6 opo wu kute aaniilonga moshikondo shuundjolowele ye li 11,700. Nonande ongawo, oomiliona N$150 odho dha gandjwa, ndhoka tadhi vulu owala okukutitha aantu 434.
“Iilonga mbyoka ya li yi na okulongwa oya longwa nale, kakele, iimaliwa mbyoka twa pewa nuumvo inayi gwana," okwa ti, okwa gwedha po kutya iilonga yokukweeta po oopoosa ndhika oya pwa nale, netulo miilonga oli ikwatelela koshimaliwa.
Mokuyamukula kegwedhelo po kombinga yokuholola oshiholekwa tashi vulu okulongithwa, Luvindao okweekelehi edhiladhilo ndoka. “Kombinga yandje oshi nasha nomwaalu gwowala. Otandi tile ngeyi oshoka twa popile [mEtiyali] nelalakano tu kwashilipaleke okulonga noshili, oshoka olundji edhiladhilo ndjoka li li moshigwana otali ti uuministeli itau kutu aantu 11,000. Nosho ngawo [mEtiyali] otwa ti eeno, nonande opoosa 11 000 opo dhi li, mongashingeyi otwa taalelwa konkalo yokukonga oshimaliwa shokufuta aantu mbaka, nopo twa thikama mpoka. Kashi shi oshiholekwa kutya onda hala okuza 11 000 okuya 400; omwaalu gwowala tagu tala koshimaliwa shoka twa pewa, naashika osho osho owala tatu vulu okulonga nasho shi ikolela kontengenekothaneko, ihe haashihe tatu ka longa, nonda hala okudhenga omuthindo kwaashoka,” okwa ti.
“Onde shi popile nale, ondi wete omOkabinete, okutya onda langekwa netompelo ndi kambadhale okuninga po sha. Kombinga onkwawo, Omusimanekwa Job [Amupanda] okwa ti otwa pumbwa okukala oonkulungu; otwa pumbwa okutala kutya openi tatu vulu okulongela kumwe, epangelo nomahangano gopaumwene. Onda li moonkundathana nomuntu gumwe ngoka a ti onda ninga omuheheli, oshoka osho oshinakugwanithwa shandje okukwashilipaleka kutya uuna oshimaliwa twa pewa itashi gwanene, otatu vulu okukonga omikalo dhilwe, omakwatho galwe noonzo dhilwe,” okwa gwedha po.
Kombinga yomatungo niiyakulitho itayi gwanene, minista okwa ti itashi piti manga okutunga iipangelo moshilongo ashihe pethimbo limwe, molwoshimaliwa shoka tashi nyangwa nyangwa ngashingeyi. “Onda hala okupopya kwaashoka, oshoka ondi shi shi kutya omapulo gamwe oga pulwa kombinga yiipangelo noshimaliwa shoku yi tungitha. Okutala koshimaliwa shokutungitha shOshipangelo shEpangelo shaVenduka, oshipangelo oshinene, mwa kwatelwa omashina gokuthaneka niiyakulitho yilwe, otatu pumbwa obiliona yimwe tu tunge oshipangelo shimwe. Onkene oto vulu okukambadhala okuuva ko uudhigu tu li muyo. Otatu ipopile nasho? Aawe, oshoka pehulilo lyesiku, otwa pumbwa okukandula po omukundu nguka,” okwa ti.
[email protected]
Comments
Namibian Sun
No comments have been left on this article