• Home
  • LOCAL NEWS
  • Omatonatelwahala gi indilwa ga kwate nawa omaliko opo ga kalele.
YA NKONDOPEKWA: Minista gwOmidhingoloko Indileni Daniel okwa gandja iiyakulitho yokukwatha mokuungaunga nomaipumomumwe gaantu nogiithitukuti noshowo oompito dhokumona iiyemo nuuhupilo niilongitho yongushu ya konda poomiliona N$15. PHOTOS: CONTRIBUTED
YA NKONDOPEKWA: Minista gwOmidhingoloko Indileni Daniel okwa gandja iiyakulitho yokukwatha mokuungaunga nomaipumomumwe gaantu nogiithitukuti noshowo oompito dhokumona iiyemo nuuhupilo niilongitho yongushu ya konda poomiliona N$15. PHOTOS: CONTRIBUTED

Omatonatelwahala gi indilwa ga kwate nawa omaliko opo ga kalele.

Tuyeimo Haidula
Minista gwOmidhingoloko Indileni Daniel okwa gandja iiyakulitho yokukwatha mokuungaunga nomaipumomumwe gaantu nogiithitukuti noshowo oompito dhokumona iiyemo nuuhupilo niilongitho yongushu ya konda poomiliona N$15.

Eyambidhidho ndika olya pewa omatonatelwahala gatano: Uukwaluudhi, Uukolonkadhi-Ruacana, Sheya Shuushona, Iipumbu ya Tshilongo naKing Nehale.

Opoloyeka ndjika otayi yambidhidhwa pashimaliwa kUuministeli wElongelokumwe lyoPaliko nOwomapendulopo okupitila mombaanga yomapendulopo yo KfW.

Pethimbo lyegandjo lyomagano ngaaka mehuliloshiwike komatonatelwahala gatano gokonooli ongoshitopolwa shoonkambadhala dhokushonopeka omaipumomumwe gaantu niiyamakuti nokukwathela mokweeta po oompito dhokwiimonena iiyemo ya gwedhwa po, Daniel okwa ti omakwatho ngaka ogoshitopolwa shopoloyeka yoPoverty-Oriented Support to Community Conservation in Namibia (POSCCIN) project, ndjoka tayi kwatele komeho opoloyeka yoRevised National Policy on Human-Wildlife Conflict Management (2018–2027).

Eyambidhidho ndika olya kwatela mo includes upgraded water points, oomboola oompe, iigunda ya, omalamba golusheno lwoketango momagumbo, omizalo dhiilonga nomadheulo gaaniilonga yomiikunino yiinamwenyo, noshowo iinyangadhalwa yokweeta po iiyemo momidhingoloko dhetu.

Daniel okwa ti oshinyangadhalwa shika otashi lalakanene okushonopeka omaipumomumwe noonkoshi, oondjamba, omambungu, niithitukuti yilwe mbyoka hayi piyaganeke oonkalamwenyo dhaantu, iimuna, iimeno, nokuyonagula po omatungo konooli yoshilongo.

Okukeelela iilikama

Shimwe shomiinyangadhalwa iinene, osho elafululo lyiitalamimeya 12 nomboola ompe ya fulwa nelalakano lyokushonopeka ekondjelo lyomeya kaantu nookondjamba.

Iigunda ya kola oya dhikwa momatonatelwahala gatatu - 7 mIipumbu ya Tshilongo, 3 muSheya Shuushona, 2 muKing Nehale.

Oshikwawo, omagumbo 200 oga pewa omalamba gokuminikila kiigunda, ngoka taga longo nale nawa mokukeelela iilikama kongulohi.

Aaniilonga yanaatili omulongo nayaheyali oya pewa omizalo dhiilonga, iilongitho nomaudhelo kombinga yekwatho lyotango nokutonatela iithitukuti mokunkondopeka iilonga yekalekopo lyuushitwe koshigwana.

Kakele kokuungaunga niithitukuti, opoloyeka otayi kambadhala woo okupa oshigwana oompito dhokumona iiyemo ya gwedha po ndhoka dha gandjwele pethimbo oCovid-19 opo ya hulu, mwa kwatelwa okutholoma oondhopi momakuti gaTshikutshiithilonde nogaMundaungilo, okuninga omagadhi gOombeke mOhepi nOshaampula, nofaalama yiingulu mEtonatelwahala lyaSheya Shuushona.

“Omakwatho ngaka kage shi owala giiyakulitho; ogo epungulolongitho monakuyiwa yaNamibia. Otayi nkondopeke oshigwana, otayi kwathele aantu niiyamakuti ya taambathaneko notayi kwathele mokugamenena po ekwatele po lyuushitwe mule wethimbo ele,” Daniel a ti.

Okwi indile onakumona omauwanawa ngaka ya kwatele po omaliko niilongitho ya pewa omolwuuwanawa waantu nowiiyamakuti

Omauwanawa taga kalele

Egandjo ndika lyomakwatho olya ningwa tali vulika okupitila elongelokumwe lyoCommunity Conservation Fund of Namibia (CCFN), aagandji yooshali yopaigwana, aakuthimbinga yomoshilongo, mwa kwatelwa omalelo gopamuthigululwakalo, omahangano gaa shi gontanitho, naakalelipo ya za komatonatelwahala.

Ngoloneya gwoshitopolwa shaShana Hofni Iipinge okwa ti egandjo lyiiyakulitho ngaashi iitalamimeya, iigunda ya kola nomalamba gokuminikila kayi shi owala epungulolongitho miiyakulitho mbyoka yi wetike nomeho, ashike oyo epungulolongitho mombili yokomwenyo, mokulonga iikulya tayi gwanene ayehe moshilongo, moompito dhomahupilo, monkalathano ombwanawa pokati kaantu nokiiyamakuti.

Meniindjela mOmbaanga yOmapendulopo yoKfW Nuria Stormer okwa dhenge omuthindo kombinga yesimano yegameneno lyuushitwe mboka hau ungaunga noompumbwe dhoshigwana. Okwi indile omatonatelwahala ga kaleke po iiyakulitho mbika molwuuwanwa wethimbo ele.

Oshilyo shokakomitiye kewiliko lyEtonatelwahala lyaKing Nehale Martin Elago okwa pandula ookuume kawo molweyambidhidho ya pewa noku uvaneke kutya oshigwana otashi ka kwata nawa omaliko nawa nokukwashilipaleka kutya otaga kala po ethimbo ele.

Comments

Namibian Sun 2025-10-08

No comments have been left on this article

Please login to leave a comment