Ngoloneya gwOmusati e li ohanda yiimbuluma nomalaria
Ngoloneya gwoshitopolwa shaMusati, Immanuel Shikongo, okwa popi kutya oshitopolwa osheenda oshitambo oshinene muunamapya, melongo, momatungo osho wo meyambulepo lyaagundjuka moshikako shoshimaliwa sha piti. Ashike, eyindjipalo lyiimbuluma nomalaria onkene ngaa yi li iinima tayi limbilike unene natango.
Shikongo ndhika okwedhi popi pethimbo lyOshipopiwa shOnkalo yOshitopolwa omasiku owala ga piti mOutapi, moka a kumagidha kutya iimbuluma oya londo noopelesenda ne (4%), okuza piipotha omayovi ga-3 525 okuya piiotha omayovi ga-3 670 pokati koshikako shoshimaliwa sho-2024/25 nosho-2025/26.
Okwa popi kutya elondo lyomakuyunguto gomomagumbo osho wo gopaukashikekookantu onkene ngaa lyi li uupyakadhi uunene, moka mwa lopotwa iipotha omathele 465 gomakuyunguto gopaukashikekookantu (GBV) niipotha omathele 204 gomahepeko guunona pethimbo lyolopota ndjoka.
“Onkene, otandi indile ayehe mboka ye na mo ombinga ya hulithe po omukalondjigilile gwokumwenena omahepeko, yo ya geele aakolokoshi mboka opo ku kwashilipalekwe kutya uuthemba wa kehe okaana owa gamenwa,” Shikongo a popi. Okwa popi kutya oshitopolwa otashi tsikile niilonga yeyambulepo lyomeendelelo ngaashi naanaa Omupresidende Netumbo Nandi-Ndaitwah a thamuna kutya "kayi shi we iilonga yomalolelo."
“Onkene, ote kunkile ayehe mboka ye na mo ombinga mehumokomeho ya tule ombunda moshihwa miilonga yawo unene sho taya gwanitha po Ompango onti-6 yEyambulepo lyOpashigwana (NDP6), Ombapila yOmalalakano gOmahogololo gOngundu yo-SWAPO yo-2024, nOmpulandjila yEtulo miilonga lyayo,” Shikongo a popi.
Okwa popi kutya epangelo olya longitha oondola dhoomiliyona omu-14 oshinkwanu ntano mokupangela nomokuwapaleka iikwaniipangitho yomeya kOshikunino shEtunda noondola omayovi omathele omugoyi (N$ 900 000) mokutunga ongulu yokutalaleka opo oonzo dhomuunamapya dhikwatelwe po ethimbo.
Shikongo okwa popi kutya kEtunda okwa tewa ootona eyovi-1 371 lyiilya yomapungu okuza moohektala 270, pamwe niihakautu, iilya wuusila wokumbaka, omanuwa osho wo oshikunino shuutotelwa womabanana hoka kwa tewa nale oonzo nokulandithwa. Epangelo olya tula mo wo iimaliwa yi thike poondola dhaNamibia omiliyona yimwe oshinkwanu ntano mokukwathela aanamapya yeli omayovi 8,353, omanga omiliyona yimwe oshikwanu hamano mokuyambidhidha iikwandjuhwa nosho wo iikunino yaanafaalama ye li 177.
Mokunawepaleka omatungo gopoosikola, epangelo olya longitha oondola oomiliyona ntano moongulunongelo nomuundjugo, lya pangele oongulunongelo dhi thike pomi-37, lya toto po oompito dhiilonga dhi thike po 112, nokulongitha wo oondola oomiliyona ntano oshikwanu ntano mokulanda iihauto yokukwathela nomayakulo gelongo. Kombinga yoompito dhiilonga dhaagundjuka, Shikongo okwa popi kutya Elelo lyOndoolopa yaOutapi olya kuta aaniilonga yopakondalaka ye li omi-87 koshimaliwa shoondola oomiliyona mbali.
Mokunongonona nokufaathaneka, oshiketha sho-Social Security Commission Development Fund osha tula oondola dhaNamibia oomiliyona mbali oshinkwanu hamano mopolyeka yaagundjuka yoondhopi kOkalonda (Okalonda Youth Brick Project), ndjoka ya toto po oompito dhiilonga dhi thike pomulongo. Uuministeli wUuyuki nOnkalo yAaniilonga owa kwathele wo aantu ye li 146 yomaakongi yiilonga oma-576 opo ya mone iilonga.
Nonando opu ehumokomeho lyatya ngaaka, Shikongo okwa holola elimbililo lyomashongo omanene moshikandjo shuundjolowele moshitopolwa.
“Oshitopolwa shaMusati osha lopota omwaalu omunene gwiipotha yomalaria moka mwa yalulwa iipotha yi thike po 7 410 pethimbo lyolopota. Oshiyemateki unene okulopota kutya oshitopolwa osha kanitha aantu ye li 12 omolwomalaria,” osho a popi. Okwa kunkile aakalimo “ya kale ya kotoka (ye li ohanda) yo ya talele po uupangelo ngele ya fa yiiuvite komalutu.”
Shikongo okwa dhenge wo omuthindo poopoloyeka oonene dhomagongelo giiyemo, mwa kwatelwa shoMeya shaLitapa nOkeeholongo (Litapa-Okeeholongo Water Supply Scheme) koshimaliwa shoondola dhoomiliyona 86 oshinkwanu omugoyi, oondola dhoomiliyona N$ 206 oshinkwanu yimwe dhokupingena po omunino gwomeya pokati kOgongo nOshakati, osho wo oondola dhoomiliyona 123 dhokunawepaleka Oshikitiko shOmeya shaOutapi (Outapi Purification Plant).
Okwa popi kutya oshitopolwa otashi tula komeho oopoloyeka ngaashi yukoyungula omatama koshimaliwa shoondola oomiliyona omi-21, Opoloyeka yOmunino gwOmeya gwoRuacana South koshimaliwa shoondola oomiliyona omi-20, eyambulepo lyoompito dhomatalelepo pOshitaasi shOmeya shaRuacana nOsenda yOmugulugwombashe, osho wo etungo lyOshikitiko shoMeya neYambulepo lyomahala gokomikunda kOgongo (Ogongo Rural Development Centre) koshimaliwa shoondola oomiliyona omi-50.



Comments
Namibian Sun
No comments have been left on this article