Ngoloneya gwaShikoto ta kugu onkugo yenota mOshikoto.
Ngoloneya goshipolwa Oshikoto Sacky Kathindi okwa ti oshikumungu shenota moshitopolwa itashi kandulwa po kombelewa, koniminsteli nenge koshiputudhilo shimwe ihe otashi pumbwa elongelokumwe ewanawa.
Ndhika Kathindi okwe dhi popi Omaandaha pethimbo lyoshigongi shaakuthimbinga yehumokomeho shoka sha li tashi kundathana ekandulepo lyenota ndyoka lya kala uule woomwedhi hamano nolyaninga eipulo enene mombelewa ye.
Okwa ti enota ndika ngele ota li tsikile otashi gumu nayi onkalamwenyo ya kehesiku osho wo onkalonawa yoshigwana shoka hashi eta omaso giimuna, uundjolowele ta wu nayipala notashi eta uupyakadhi wopaundjolowele wu indjpale.
“Otashi pula atuheni tu longeleni kumwe, tu tule uunongo nomadhiladhilo getu kumwe, oonzo dhetu osho wo eitulemo itaa li tengauka,” ta ti ngaaka.
Kathindi okwa ti: “ Miikandjohogololo yetu, aakwashigwana otaa tsikile nokusa enota shoka sha guma nayi omagumbo, oosikola, uukilinika, iimuna osho wo iinyangadhalwa yilwe yopaliko. Onkalo ndjika otayi pumbwa tu kuthe onkantu ya longekidhwa nawa meendelelo”.
Ngoloneya okwa ti opo oshitopolwa Oshikoto shi ze moshikumungu muka sho shi kale nekandulepo lyenota ta li kalelele, oshitopolwa otashi pumbwa ekandulepo lyomukundu lyopaulumwempumbwe lyopakathimbo, omikalo dhokuhwepopaleka oonkalo dhi li hwepo osho wo iikwaniipangitho tayi kalelele.
Omathanekodhiladhilo nondungethaneko
Okwa gwedha po wo kutya moomwedhi omi-24 sigo 36 tadhi landula, opu na oompangela dhokwoopaleka oombola, okutamununamo oonzo dhokutopola omeya, okupangela oopomba dhomeya nokunkondopaleka iilongithomwa yaNamWater miitopolwa mbyoka ya dhegnwa kenota unene osho wo okukalekapo oonzo dhomeya tadhi opalele elunduluko lyonkalo yombepo.
Omukuluntuwiliki muuministeli wuunamapya nuuniimuna mboka wu na oshinakugwanithwa shomeya noonzo dhomefuta Teofilus Nghitila, okwa ti oshikumungu shenota oshinima hashi holoka olundji unene pokati komwedhi Juli naNovomba omumvo kehe.
Okwa ti: “ Otu na okuninga omathaneko tu fule oomboola nongele omeya oge na oshimongwa natu kale tatu vulu okugadhinda mu ze oshimongwa opo omeya ga vule okulongithwa kaa kwashigwana”.
Okwa ti: “ Natu kale tatu vulu okukala nomilandu miitopolwa dhoka tadhi tu kwathele tu nongele mpoka omeya ga pumbiwa unene. Moshitopolwa kehe natu kale ando tu na oompungulilo dhomeya dha adha pundatu. Natu kale nondungethaneko ya gwedhwa po ngele tashi ya pe andjaganeko lyomeya”.
Nghitila okwa ti ehangano lyoNamwater olya ipyakidhila nokulonga ominino dhomeya moka mwa katelwa omunino gomeya okuza kOmundaungilo guuka kOmutsegonime.
Okwa koleke ta ti: “ Eyepaleko olya tegelelwa li tameke miiwike iyali twa taalela”.
Omukuluntuwiliki okwa gwedha po wo ta ti: “ Oshitopolwa shika osha li unene shomalugodhi pethimbo lyiita noomboma otashi vulika omo dhi li mevi onkene omanga inaa ku fulwa omikanka dhominino dhomeya, otatu kwashilipalke egameno lyaaniilonga yetu. Oshitopolwa oshi na okwoopalekwa tango”.
Okwa ti onzo yomeya ndjika oya tegelelwa yi ka patuluke nokugandja omeya omumvo tagu ya.
Ndhika Kathindi okwe dhi popi Omaandaha pethimbo lyoshigongi shaakuthimbinga yehumokomeho shoka sha li tashi kundathana ekandulepo lyenota ndyoka lya kala uule woomwedhi hamano nolyaninga eipulo enene mombelewa ye.
Okwa ti enota ndika ngele ota li tsikile otashi gumu nayi onkalamwenyo ya kehesiku osho wo onkalonawa yoshigwana shoka hashi eta omaso giimuna, uundjolowele ta wu nayipala notashi eta uupyakadhi wopaundjolowele wu indjpale.
“Otashi pula atuheni tu longeleni kumwe, tu tule uunongo nomadhiladhilo getu kumwe, oonzo dhetu osho wo eitulemo itaa li tengauka,” ta ti ngaaka.
Kathindi okwa ti: “ Miikandjohogololo yetu, aakwashigwana otaa tsikile nokusa enota shoka sha guma nayi omagumbo, oosikola, uukilinika, iimuna osho wo iinyangadhalwa yilwe yopaliko. Onkalo ndjika otayi pumbwa tu kuthe onkantu ya longekidhwa nawa meendelelo”.
Ngoloneya okwa ti opo oshitopolwa Oshikoto shi ze moshikumungu muka sho shi kale nekandulepo lyenota ta li kalelele, oshitopolwa otashi pumbwa ekandulepo lyomukundu lyopaulumwempumbwe lyopakathimbo, omikalo dhokuhwepopaleka oonkalo dhi li hwepo osho wo iikwaniipangitho tayi kalelele.
Omathanekodhiladhilo nondungethaneko
Okwa gwedha po wo kutya moomwedhi omi-24 sigo 36 tadhi landula, opu na oompangela dhokwoopaleka oombola, okutamununamo oonzo dhokutopola omeya, okupangela oopomba dhomeya nokunkondopaleka iilongithomwa yaNamWater miitopolwa mbyoka ya dhegnwa kenota unene osho wo okukalekapo oonzo dhomeya tadhi opalele elunduluko lyonkalo yombepo.
Omukuluntuwiliki muuministeli wuunamapya nuuniimuna mboka wu na oshinakugwanithwa shomeya noonzo dhomefuta Teofilus Nghitila, okwa ti oshikumungu shenota oshinima hashi holoka olundji unene pokati komwedhi Juli naNovomba omumvo kehe.
Okwa ti: “ Otu na okuninga omathaneko tu fule oomboola nongele omeya oge na oshimongwa natu kale tatu vulu okugadhinda mu ze oshimongwa opo omeya ga vule okulongithwa kaa kwashigwana”.
Okwa ti: “ Natu kale tatu vulu okukala nomilandu miitopolwa dhoka tadhi tu kwathele tu nongele mpoka omeya ga pumbiwa unene. Moshitopolwa kehe natu kale ando tu na oompungulilo dhomeya dha adha pundatu. Natu kale nondungethaneko ya gwedhwa po ngele tashi ya pe andjaganeko lyomeya”.
Nghitila okwa ti ehangano lyoNamwater olya ipyakidhila nokulonga ominino dhomeya moka mwa katelwa omunino gomeya okuza kOmundaungilo guuka kOmutsegonime.
Okwa koleke ta ti: “ Eyepaleko olya tegelelwa li tameke miiwike iyali twa taalela”.
Omukuluntuwiliki okwa gwedha po wo ta ti: “ Oshitopolwa shika osha li unene shomalugodhi pethimbo lyiita noomboma otashi vulika omo dhi li mevi onkene omanga inaa ku fulwa omikanka dhominino dhomeya, otatu kwashilipalke egameno lyaaniilonga yetu. Oshitopolwa oshi na okwoopalekwa tango”.
Okwa ti onzo yomeya ndjika oya tegelelwa yi ka patuluke nokugandja omeya omumvo tagu ya.



Comments
Namibian Sun
No comments have been left on this article