Ngoloneya gwOshitopolwa shaShana Hofni Iipinge ETHANO: LYA GANDJWA rn
Ngoloneya gwOshitopolwa shaShana Hofni Iipinge ETHANO: LYA GANDJWA rn

Iimbuluma yomOshana ya shuna pevi

Oshitopolwa shaShana osha shonopaleka iimbuluma mbyoka ya lopotwa poopelesenda omu-13, sho tahsi gandja iilonga yi vule pu 1 800, yo ya tsikila nokupungulila iimaliwa yokiikondo yomatungo, uunamiti nelongo pethimbo lyomumvo gwembo lyoshimaliwa gwo-2025/26.
Tuyeimo Haufiku

Oshitopolwa shaShana osha shonopaleka iimbuluma mbyoka ya lopotwa poopelesenda omu-13, sho tahsi gandja iilonga yi vule pu 1 800, yo ya tsikila nokupungulila iimaliwa yokiikondo yomatungo, uunamiti nelongo pethimbo lyomumvo gwembo lyoshimaliwa gwo-2025/26. 


Ngoloneya gwaShana Hofni Iipinge okweshi tseyitha pethimbo lyoshipopiwa shoshitopolwa mOmaandaha ga zi ko. 


Sho a hololele olopota ndjika kElelo Lyoshitopolwa shaShana, Iipinge okwa ti kutya iipotha yiimbuluma ya lopotwa oya gu pevi oku za pomayovi omu-11,804 momumvo 2024 sigo 2025, ya uka pomayovi omu-10,267 momumvo 2025 sigo 2026, manga iipotha yomiyonena dhi ikwatelela koshalo (GBV), okukwatonkonga nomiyonena dhomomagumbo dya gwa pevi noopelesenda omu-12, okuza piipotha 759 sigo o-670. 


Okwa ti omahwepopalo ngaka oge ya omolwokukoleka iilonga yokuutha ooveta, oonkambadhala dhopolisi yokomukunda (community policing) nomakwathano gokugandja ontseyo ngoka ga ningwa kopolisi pamwe noohembunda dhawo. Okwa tsu wo omuthindo kombinga yetotopo lyiilonga onga shimwe shomiizemo dhingi yomoshitopolwa, ta ndhindhilike kutya iitungitho noopoloyeka dhomaindilo giimaliwa yoshigwana odha toto po iilonga yekalelelo yi li 120, niilonga yopokathimbo yi li 1 681 pethimbo lyolopota ndjika.   


Oshana osha tsikile okutula eitulemo lyasho mokulundulula omalongekidho ga ye miilonga, omauvaneko ga ze iizemo, niiniwe yoshigwana yi iye momahwepopalo gothaathaa moonkalamwenyo dhaakwashigwana yetu,” osho Iipinge a popi. 


Okwa lopota epondolo lya simana mehumokomeho lyiikwakutungwa, shoka sha yambidhidhwa kokugandjwa kwiimaliwa yontengenekwathaneko yoopoloyeka ya thika konyala poondola dhaNamibia oomiliyona omathele gatatu nomilongo ntano naheyali oshinkwanu ndatu (N$357.3 million) pamilandu dhOntengenekwathaneko yIifuta yEthimbo lyopokati (Medium-Term Expenditure Framework). 


Mokati koopoloyeka dha dhingi omwa kwatelwa ehala lyokulonga iikwatelwa yonyata mOndangwa ndjoka ya thika poopelesenda 95, opoloyeka yetulomo lyolusheno moshitopolwagwedhelo oshi-14 sheEvululuko, shoka shi na ongushu yoshimaliwa shi li oondola dhaNamibia oomiliyona omu-15 oshinkwanu hamano, oopoloyeka dhiikwamina, nosho wo okutungwa koshikunino sholusheno lwoketango lwo5MW mOshakati, shoka shili poopelesenda omi-80 okupwa, nosheeta po iilonga yopokathimbo 169. 

Iipinge okwa ti epangelo olya tsikile wo nokutula iimaliwa moopoloyeka oonene dhiitungitho yomeya, mwa kwatelwa okuwapalekulula okanala komeya ngoka ga za koCalueque sigo Oshakati, okulundulula omunino gwomeya okuza kOgongo sigo Oshakati, nosho wo okuhwepopalekwa kweshina lyokulonga omeya mOshakati. Kumwe owala, oopoloyeka ndhika odhi na ongushu yoondola dhaNamibia dhi li konyala obiliyona yimwe.

Okwa ti oopoloyeka dhiitungitho dhoosikola dhi na ongushu yoondola dhaNamibia oomiliyona omilongo ndatu nambali (N$32 million) odha tulwa miilonga moshitopolwa ashihe, mwa kwatelwa okutungwa kwoongulunongelo, oongulu dhomakonakono gopaunongononi, oongulu dhomashina gokompiyuta, oongulumambo, nosho wo omatungo giikondowiliki. 


Iipinge okwa ti iputudhilo yopombanda noyiilonga yomake mOshana oya piti aailongi ye li omayovi gatatu nomulongo pethimbo lyolopota ndjika, manga aantu ye vulithe po-2 500 ya mono owino wiilonga yomake okupitila moopoloyeka dhokwiilonga dhomomikunda. 

Okwa lopota wo kutya oongeshefa dhi li 1 329 odha shangithwa okupitila mOshikwata sho-Business and Intellectual Property Authority (BIPA), manga oonzapo dhi li 975 dhoongeshefa dhopeviivi, oonshona nodhopokati (MSME) dha gandjwa opo ku hwepopalekwe egandjo lyomahala gomalandithilo noompito dhiilonga yookondalaka. 


Iipinge okwa ti iituthishingitho onkene ya tsikile okukwathela noonkondo omahupilo moshitopolwa. Oshituthishingitho shokomumvo kehe mOngwediva (Ongwediva Annual Trade Fair) osha hili aalandithi ye li omathele 455 naayenda ye vulithe pomayovi o-76 000, manga o-Oshakati Totem Expo ya hili aayenda ye vulithe pomayovi o-59 000 naalandithi ye li 159. Oshituthishingitho shomOndangwa  (Ondangwa Trade and Industrial Exhibition) osha ungaunga naalandithi ye li 230 e tashi hili aayenda ye li 18 000. 


Nonando opu na ehumokomeho ndika, okwa ti omashongo ogendji ngoka ga pumbwa ekwatho lyopashigwana omwa kwatelwa okutungwa kwombala kwOshipangelo shOshitopolwa shaNdangwa (Ondangwa District Hospital), etungogwedhelo lyiikwaniipanditho yomeya niimbwila, eyambulepo lyomahala gomalukanda (land servicing), okwaana iilonga kwaanyasha, nosho wo okuwapalekulula oondjila dhomahala ga simana. 


Okwa gwedha ko wo ta indile ishewe ando ku tungwe ondjila onene yoombinga mbali (dual carriageway) pokati kOshakati nOndangwa, ta tompele kombinga yomwaalu omunene gwiiyenditho mbyoka tayi londo pombanda nosho wo iinyangadhalwa yomahupilo mbyoka tayi londo mondjila ndjoka. 


“Aakwashigwana yomOshana oya tegelela iizemo yothaathaa. Oya tegelela oondjila dhi pwe okutungwa, iipangelo yi tungwe, omeya ga thike momikunda, iilonga yi totwe, noompito dhiyandjakanekwe,” osho Iipinge a popi. 





Comments

Namibian Sun 2026-07-01

No comments have been left on this article

Please login to leave a comment