• Home
  • LOCAL NEWS
  • Iikulya yoshikukuta oya nuninwa oofamili dhi na iiyemo N$3 200 nenge yi li pevi

Iikulya yoshikukuta oya nuninwa oofamili dhi na iiyemo N$3 200 nenge yi li pevi

Mariud Ngula
Okabinete oka zimina omagumbo ge na iiyemo ayihe ya tulwa kumwe noyo N$3 200 kehe komwedhi nenge yi li pevi otaa ka pewa iikulya yoshikukuta.

Amushanga gwOkabinete George Simataa okwa popi ndhika pegandjo lyomauyelele giikondo yepangelo mOpuwo ohela, okwa tsu omukumo aagandji yomauyelele gepangelo ya andjaganeke uuyelele nomatumwalaka ga simana gepangelo koshigwana.

“Iitopolwa yimwe yokuushayi oyi na uuyelele wa yooloka nenge yaa na uuyelele nande nande, tashi eta yaa mone omauwanawa gopolohalama [yedhimopo lyoongunga].

Otwa pumbwa okulundulula noonkondo ekwatathano lyetu noshigwana shi ikolela kwaashoka twa gandja ongaaniilonga yepangelo.”

Okwa yematele wo okwaalongithwa kwiimaliwa ayihe yontengenekothaneko ya nuninwa opolohalama yoshikukuta, nogo omukundu omunene mepangelo.

Simataa okwa ti shika oshizemo sheandjaganeko lyuuyelele inaali gwana.

Sigo oJuni, Epangelo olya yakula owala omaindilo goshimaliwa shiikulya yoshikukuta yongushu yomiliona N$28.7, mumbyoka oomiliona owala N$19.8 dha futwa, okwa ti. “Opu na omukundu ngaashi oshidhinditho shokuhawala iikulya yoshikukuta. Mo2019, oomiliona N$292.3 dhontengenekothaneko yopolohalama yoshikukuta sigo 2020 inayi longithwa ayihe. Oshikwawo natango oomiliona N$38.2 dhontengenekothaneko yo2023 no2024, [oomiliona N$9.5 inadhi pulwa ko ( longithwa)],” okwa ndhindhilike.

Onkene okwi indile aagandji yomauyelele gepangelo ya hule ko oongaku. Olundji, aanambelewa mepangelo ohaa ndopa okugandja uuyelele wa gwana, unene kiikundaneki, mbyoka hayi dhana onkandangala onene mokugandja uuyelele koshigwana, Simataa a ti. “Tse ongaanambelewa yepangelo ohatu ndopa okuyamukula omapulo giikundaneki nenge okuyelitha iikumungu yimwe. Ngele itatu yamukula, nena olye e na okuyamukula?” okwa pula

Okayoya

Martha Simon, omukalimo gomomukunda Otjaandamwenyo moshikandjohogololo shaRuacana , pomathimbo ngaka okwa talele po Namibian Sun, nokugandja ekemo lye kombinga ya nkene kamunsela Andreas Shintama ha topola iikulya yoshikukuta moshitopolwa.

Okwa ti Shintama oku na okatongo naakalimo yomOtjaandamwenyo. “Ihatu pewa iikulya yoshikukuta pethimbo ngaashi yalwe; ohayi ya aluhe konima yoomwedhi ndatu nenge ne, okashako owala kamwe kuusila wepungu nekende limwe lyomagadhi gokulya. Omanga, yalwe taa pewa iikulya yoshikukuta kehe komwedhi, nope na aluhe sha sha gwedhwa po,” okwa hokolola.

Okwa gwedha po kutya “Hayiikulya ashike yoshikukuta; ye [Shintama] ohu ulike okatongo miinima oyindji. Shampa twe mu pula kombinga yasho, ohe tu lombwele omukunda gwetu inagu mu hogolola na natu ka tale iikulya yoshikukuta kukamunsela ngoka twa hogolola. Ondi wete omolwaashoka omukunda gwetu ogu na owala Aahimba nAadhemba ye Omundonga,” Simon okwa ti.

Iifundja

Shintama okwa ekelehi omapopyo, ta gwedha po kutya ombelewa ye kayi na okayoya notayi kambadhala mokutopola iikulya yoshikukuta.

“Ohatu taamba iikulya kehe thimbo ya pumbiwa noku yi topola momufango gwomondjila. Nogwo, okupitila mumwene gwomukunda nuukomitiye wu lile po okunyolitha aakalimo [iikulya yoshikukuta]. Ohatu helula iikulya mbyoka nookomitiye naanamukunda. Katu na okayoya, okupopya oshili. Tuma omuntu ngoka kombelewa [yamwene gwomukunda] noku pule oshindji,” okwa ti.

Comments

Namibian Sun 2026-03-26

No comments have been left on this article

Please login to leave a comment