Hogololeni oSwapo, Nandi-Ndaitwah ta indile
Presidente ta indile uukumwe mokutaalela omahoogololo
Omupresidente gwongundu yoSwapo Netumbo Nandi-Ndaitwah okwa indile Aanamibia ya ye momwaalu omunene opo ya ka hogolole aawulikwahoogololwa yongundu tayi pangele momahoogolo gaaleli yopaitopolwa nomalelo goondoolopa twa taalela, ta ti oSwapo oyo ashike ongundu tayi vulu oku eta ehumukomeho nombili moshilongo ashihe.
Pethimbo ta popi poshigongi oshinene shoSwapo mEngela moshitopolwa shaHangwena oshiwike sha yi, Nandi-Ndaitwah okwa londodha tati iilongapondoli ya longwa nuudhiginini kongundu tayi pangele ina yi yonwa ketopoko nenge komalelo ngoka itaa ga tsu kumwe nomathanekopendulopo goshilongo.
Okwa ti Aanamibia oya ilongekidha okukahoogolola miiwike twa taalela, nomahoogololo ina ga topola aantu kiilalakanenwa nokomanenedhiladhilo gomapendulopo gopashigwana.
Omupresidente okwa ti elalakano enene okweetela aantu ehumokomeho mpoka ya kala mokukwashilipaleka kutya omatokolo ga ningwa pombanda oga guma oonkalamwenyo dhaakwashigwana yoondondo dhopevi.
“Onkene mpaka otandi hiya Aanamibia ya shili ya ka hogolole aaulikwahoogololwa yongundu yoSwapo,aalumentu naakiintu mboka yu uviteko oondjodhithaneko dhoshilongo no ya pyakudhukwa okulongela oshigwana nohamu noneitulemo. Ewi lyoye oli na oonkondo li longitha okukaleka Namibia ta li humu komeho,” tati ngaaka.
Okwa ti wo otema ndjoka ya wilike ongundu yoSwapo momahogololo gomumvo gwa yi ndjoka ya li tayi ti:” Eyooloko muukumwe: Omauwanawa goonzo dhopauntsitwe nenkondopaleko lyaagundjuka molwa ehumokomeho tali opalele” sigo onena oyi na ongushu.
Nandi-Ndaitwah okwa ti shika ka shi shi nande oshitumbulitho ndele “ondjodhilalakano, ehiyo lyuukumwe pokati komihoko adhihe, iitopolwa osho wo omalaka ko kunawapalekelwe aantu ayehe ya mone omauwanawa tagi zi moonzo dhoka twa pewa kuKalunga osho wo okunkondopaleka aagundjuka yetu mboka ye li aahumbatinyeka yokomongula.”
Iilalakanenwa yehumokomeho
Natango okwa dhimbulukitha aalanduli naayambidhidhi yongundu yoSwapo kutya, ondjodhithaneko yomahoogololo yongundu osho wo oompangela dhetulo miilonga lyomimvo 2025-2030 oya kankamekelwa komalalakano gehumokomeho gaheyali moka mwa kwatelwa uunamapya nuuniimuna, omaudhano nenkondopaleko lyaagundjuka, omadheulo nelongo lyongushu, oshikondo shuunkulungu, uundjolowele nonkalonawa yoshigwana osho wo evi, omagumbo nokukala momudhingoloko gwa yogoka.
Omalalakano gomapendulepo oga kankamekwa wo kiikondo yependulepo lyeliko lyoshilongo ngaashi iiikwamina, omalusheno, omahooli nohaasa, omapashiyono, uunamapya nuuniimuna, omeya, oohi osho wo iiyenditho nomayendathano kohi yoshonekwathaneko yomapendulepo gopashigwana ontihamano.
Nandi-Ndaitwah okwa tseyitha wo kutya epangelo olya tula miilonga lwotango omufango gwelongelokumwe pokati kepangelo noongeshefa dhopaumwene opo ku endelelekwe eyambulepo lyeliko neetopo lyoompito dhiilonga mokupitila melongelokumwe lyiikondo yepangelo naambyoka yopaumwene.
Onkene okwa kunkilile aakwashigwana ya gamenene po iilongapondoli nuukumwe wongundu yoSwapo, ta tsu wo omuthindo kutya ehumukomeho oha li landula mpoka ongundu tayi lele.
“Otwa ze ni ondjila onde pamwe, nokushuna monima paife,” tati ngaaka. "Momasiku 26 Novemba hogolola ombili, hogolola
eyokomeho, hogolola onakuyiwa yaNamibia.”
Pethimbo ta popi poshigongi oshinene shoSwapo mEngela moshitopolwa shaHangwena oshiwike sha yi, Nandi-Ndaitwah okwa londodha tati iilongapondoli ya longwa nuudhiginini kongundu tayi pangele ina yi yonwa ketopoko nenge komalelo ngoka itaa ga tsu kumwe nomathanekopendulopo goshilongo.
Okwa ti Aanamibia oya ilongekidha okukahoogolola miiwike twa taalela, nomahoogololo ina ga topola aantu kiilalakanenwa nokomanenedhiladhilo gomapendulopo gopashigwana.
Omupresidente okwa ti elalakano enene okweetela aantu ehumokomeho mpoka ya kala mokukwashilipaleka kutya omatokolo ga ningwa pombanda oga guma oonkalamwenyo dhaakwashigwana yoondondo dhopevi.
“Onkene mpaka otandi hiya Aanamibia ya shili ya ka hogolole aaulikwahoogololwa yongundu yoSwapo,aalumentu naakiintu mboka yu uviteko oondjodhithaneko dhoshilongo no ya pyakudhukwa okulongela oshigwana nohamu noneitulemo. Ewi lyoye oli na oonkondo li longitha okukaleka Namibia ta li humu komeho,” tati ngaaka.
Okwa ti wo otema ndjoka ya wilike ongundu yoSwapo momahogololo gomumvo gwa yi ndjoka ya li tayi ti:” Eyooloko muukumwe: Omauwanawa goonzo dhopauntsitwe nenkondopaleko lyaagundjuka molwa ehumokomeho tali opalele” sigo onena oyi na ongushu.
Nandi-Ndaitwah okwa ti shika ka shi shi nande oshitumbulitho ndele “ondjodhilalakano, ehiyo lyuukumwe pokati komihoko adhihe, iitopolwa osho wo omalaka ko kunawapalekelwe aantu ayehe ya mone omauwanawa tagi zi moonzo dhoka twa pewa kuKalunga osho wo okunkondopaleka aagundjuka yetu mboka ye li aahumbatinyeka yokomongula.”
Iilalakanenwa yehumokomeho
Natango okwa dhimbulukitha aalanduli naayambidhidhi yongundu yoSwapo kutya, ondjodhithaneko yomahoogololo yongundu osho wo oompangela dhetulo miilonga lyomimvo 2025-2030 oya kankamekelwa komalalakano gehumokomeho gaheyali moka mwa kwatelwa uunamapya nuuniimuna, omaudhano nenkondopaleko lyaagundjuka, omadheulo nelongo lyongushu, oshikondo shuunkulungu, uundjolowele nonkalonawa yoshigwana osho wo evi, omagumbo nokukala momudhingoloko gwa yogoka.
Omalalakano gomapendulepo oga kankamekwa wo kiikondo yependulepo lyeliko lyoshilongo ngaashi iiikwamina, omalusheno, omahooli nohaasa, omapashiyono, uunamapya nuuniimuna, omeya, oohi osho wo iiyenditho nomayendathano kohi yoshonekwathaneko yomapendulepo gopashigwana ontihamano.
Nandi-Ndaitwah okwa tseyitha wo kutya epangelo olya tula miilonga lwotango omufango gwelongelokumwe pokati kepangelo noongeshefa dhopaumwene opo ku endelelekwe eyambulepo lyeliko neetopo lyoompito dhiilonga mokupitila melongelokumwe lyiikondo yepangelo naambyoka yopaumwene.
Onkene okwa kunkilile aakwashigwana ya gamenene po iilongapondoli nuukumwe wongundu yoSwapo, ta tsu wo omuthindo kutya ehumukomeho oha li landula mpoka ongundu tayi lele.
“Otwa ze ni ondjila onde pamwe, nokushuna monima paife,” tati ngaaka. "Momasiku 26 Novemba hogolola ombili, hogolola
eyokomeho, hogolola onakuyiwa yaNamibia.”



Comments
Namibian Sun
No comments have been left on this article