Epopyo 'omwana gwaKufuta' lya kankameke Omutumba gwoPashigwana
Omatamaneko komuwiliki gwehangano lyo-Namibia Economic Freedom Fighters (NEFF) Longinus Iipumbu kutya oshilyo shOmutumba gwoPashigwana sho-Swapo Elder Filipe okwa longitha eityo “omwana gwaKoevoet” oga thiminike Omutumba gwoPashigwana gu kaleke iilonga yawo uule wominute dhi li 27 mEtitatu.
Omipopyo ndhika odha ningwa pethimbo omuwiliki gwongundu yo-AR Job Amupanda a li opo a kuutumba konima sho a kambadhala okuyelutha oshintsa moshigongi.
Iipumbu okwa pula Filipe a hulithe po okulongitha eityo ndyoka taku popiwa a longitha pethimbo iilyo yomutumba ya li tayi igidha unene tuu pethimbo lya nuninwa omatseyitho gomatokolo.
Enyolo lyoparliamente inali kwata ko lela omupopyo nenge li tothe omuntu ngoka lya li lya nuninwa. Ina li yelitha wo lela kutya Filipe okwa longitha eityo ndyoka.
Iipumbu okwa lombwele Omupopiliko gOmutumba Saara Kuugongelwa-Amadhila kutya iilyo oya uva omupopyo gwaFilipe.
“Ngame ondi na esimaneko komusimanekwa Filipe, nondi shi shi kutya ina hala okukala gumwe gwomaamboka taya etitha [evundakano]. Atuheni otwa uvu shoka a popi. Okwa ti ‘omwana gwaKoevoet’, onkene oku na owala okushinitha omupopyo mboka,” Iipumbu osho a ti.
Kuugongelwa-Amadhila okwa kambadhala okukonakona ngele Filipe okwa popi shili oohapu ndhoka, pethimbo iilyo ya tsikile nokuigidhilathana.
“Owa popi shili shoka taku tiwa wa popya?” osho a pula.
Pethimbo omakulunguto ga li metifa, Kuugongelwa-Amadhila okwa tseyitha kutya enyolo lyokwatitho kOparliamente otali ka talululwa.
“Otatu ka konakona enyolo, e ta tu tsikile,” osho a ti manga ina kaleka iilonga yOmutumba.
Filipe a shunitha omupopyo gwe
Pethimbo iilonga ya tamekululwa, Kuugongelwa-Amadhila ina tseyitha ngele ekonakono lya koleke kutya Filipe okwa longitha shili eityo ndyoka.
Pehala lyaashoka, okwa ula eityo ndyoka onga shoka taku popiwa "omupopyo" nokwa endulula eindilo lye lyotango opo li shunithwe.
“Pethimbo twa yi mevululuko, Hailwa Filipe okwa li ta popi, nonda li ndemu pula a shunithe eityo ndyoka taku popiwa a longitha,” Omupopiliko gOmutumba osho a ti.
Filipe okwa vulika ketokolo ndyoka inaa koleka ngele okwa ningi shili omupopyo ngoka.
“Otandi shi shunitha,” osho a ti.
“Oshi li nawa. Otatu vulu okutsikila,” Kuugongelwa-Amadhila osho a yamukula.
Eshunitho lyaFilipe olya hulitha po omukundu ngoka, ihe oohapu mOparliamente odha thigi inaa shi yelithwa ngele okwa longitha shili eityo ndyoka, nongele osho, olya li lya nuninwa lye.
Eityo ndika oli na ondjundo yopandjokonona onene moNamibia molwaashoka o-Koevoet oya li ongundu yomakakunya ya tulwa miilonga kuSouth Africa pethimbo lyekondjelomanguluko noya kwatathana nomiyonena ominene dhuuthemba womuntu.
Oontamanana dhika odhe ya po kashona konima sho omuwiliki gwo-PDM McHenry Venaani a tsu iilyo yOmutumba gwoPashigwana omukumo yi kaleke po esimaneko lyOparliamente noya yande okuningitha Omutumba gwoPashigwana “ongundu yokukugilathana”.
“Oshinima shika shokukugilathana nokushunithathana oohapu, tashi shonopeke Egumbo ndika lyi ninge po ehala lyokukugilathana, hasho elalakano lyOparliamente ,” Venaani osho a ti
“Natu ihumbateni nawa. Natu tseni kumwe metokolo lyokwaatsakumwe, ihe inatu ihumbata nayi.”
Lya tolokwa ku Gottrieb Nambahu ([email protected])



Comments
Namibian Sun
No comments have been left on this article