• Home
  • LOCAL NEWS
  • Aalongi oya tegelelwa yi inyolithe nolutuwiliki lwawo paveta ompe
OONKUNDATHANA: Minista yelongo Sanet Steenkamp. ETHANO: TWE LI PEWA
OONKUNDATHANA: Minista yelongo Sanet Steenkamp. ETHANO: TWE LI PEWA

Aalongi oya tegelelwa yi inyolithe nolutuwiliki lwawo paveta ompe

Nikanor Nangolo
Minista gwelongo Sanet Steenkamp okwa tseyitha kutya uuministeli owa tameka noonkundathana naakwahigwana kiitopolwa niitopolwa nelalakano okweeta po Ontontwaveta yEithano lyUulongi (Teaching Professionals’ Bill), ndjoka tayi ka tegelela omulongi kehe i inyolithe nolutuwiliki lweithano lyuulongi manga omulongi ngoka inaa tameka okulonga uunona. Ehangano ndjoka tali ka kala lyedhina Teaching Professional Council of Namibia, otali lalakanene oku eta pamuthika omuwanawa oshikondo shelongo moshilongo ashihe.

Iigongi mbika oya tamekele momasiku 15 Septemba moshitopolwa sha//Karas notayi ka hula momasiku 17 Kotomba moshitopolwa shaHangwena, Steenkamp osho a tseyithile Omutumba gwoPashigwana mEtitano.

Okwa ti kutya oshinyangadhalwa shika, sha longekidhwa nawa kuuministeli welongo, nosho onkatu onene noya simana ndjoka tayi lalakanene okungushupaleka elongo moshilongo shetu, oshikwawo, otayi kandula po onkalo yokwaa na iilonga, otayi yambula po aagundjuka nokunkondopeka oshigwana shetu.

“Elalakano enene lyOntontwaveta ndjika okutula pamuthika nopambelewa eithano lyuulongi moNamibia. Elalakano lyawo enene okugwedhela nokugalulila eithano lyuulongi ongushu yalyo mokukwashilipaleka kutya mboka yi inekelelwa oshinakugwanithwa shokuupika nokuzyula oshigwana shokomongula otaya ka longa neitulomo nonoshili,” Steenkamp a ti.



Ehangano li ithikamena po



Shi ikolela kuminista, olutuwiliki lwoTeaching Professional Council of Namibia otalu ka kala ehangano li ithikamena po notali iyutha kEkotampango lyaNamibia, itali ka kala nolwaamambinga notali ka longa noshili lyaa na uumbanda washa.

Ontotwaveta nooveta dhawo otadhi lalakanene okutsakanitha omalalakano ogendji, nelalakano enene lyawo okunyolitha aalongi ayehe nokweeta po omauthompango ngoka ye na okulandula. “Aanongeki ayehe oya tegelelwa ya kale yi inyolitha nehangano ndika, naalongi owala mboka ye na uulongelwa mboka tau pulwa oyo taya ka pitikwa okulonga okanona Okanamibia. Onkambadhala ndjika otayi kwashilipaleke kutya aalongi owala mboka ye na uulongelwa noya pyokoka oyo taya ka pitikwa ya longe mooskola dhepangelo noshowo mooskola dhopaumwene,” Steenkamp a ti.

Okwa dhenge omuthindo kutya ehangano otali ka eta po omauthompango omawanawa ngoka taga tsu kumwe naangoka gopaigwana ngele tashi ya kelongo. “Omauthompango ngaka otaga ka wilika aalongi ayehe yi inyolithe nehangano ndika, otaga kwashilipaleke kutya elongo lyongushu otali humithwa komeho, otali kwashilipaleke okulonga nawa ongomunambelewa notali kwatha opo aalongi ya vule okuhokololithwa uuna itaya longo nawa: Ontontwaveta ndjika oya tula po elongopukululo ewanawa ndjoka tali hwahwameke okulonga nawa nokugamena aalongwa, aailongi, aadheulwa mboka inaya mona naanaa elongo lyongushu noya kala taya hepa,” okwa ti.



Omadheulo nomusindalundu gwelongo



Steenkamp okwa ti wo kutya ookoosa adhihe nuulongelwe auhe hau gandja kiiputudhilo yuulongi nayi tse kumwe nomisindalandu dhopashigwana. “Ehangano ndika lyaalongi otali ka kala lya pewa oonkondo dhokutalulula nokutula miilonga omisindalandu dhelongo miiputudhilo yuulongi manga inaayi pewa eziminino nokutaambiwa ko koNational Council for Higher Education, shoka tashi ka kwashilipaleka kutya elongo alihe limwe ndjoka tali gandjwa nolyongushu ngele moskola yongulu nenge miiputudhilo yelongo lyopombanda,” okwa ti.

Ontotwaveta otayi tsikile nokudheula aadheulwa, otayi ka gandja elongo kombinga yomaithano gi ili nogi ili notayi kwathele aalongi yi igwedhele koowino dhawo opo aanashilonga dhingi ya kalekwe moshikondo shelongo.

“Ano... Ontotwaveta ndjika otayi kambadhala okuyambula po oshikondo shelongo noku shi shuna konale sho sha li eithano lya simanekwa noonkondo, eithano lya li nawa nolyongushu. Otayi tsu kumwe nondungethaneko yowina yuuministeli welongo, unene tuu kotema yawo yokulonga nokwiilonga dhingi noshowo nelalakano lyokunkondopeka eithano lyuulongi mokuyambula po elongo neilongo,” okwa ti.

Okwa dhenge omuthindo kutya mokweeta po omauthompango ga kwata miiti, nokukwashilipaleka elongo tali kalelele, nokuhwahwameka okulonga nawa, Ontotwaveta otayi ka pala ondjila yokugandja elongo lyongushu pamithika adhihe dhelongo. “Oshitopolwa shotango shOntotwaveta ndjika osho endhindhiliko lyetameko lya simana lya ningwa. Uuministeli wetu owi itula mokulongitha omukalo gokukundathana naakuthimbinga ayehe melongo,” okwa ti.



Oonkundathana

Steenkamp okwa ti iigongi mbika oya simana moshilongo shuudemokoli, oshoka otayi pe aakuthimbinga ayehe melongo – aanongeki, aavali, aalongwa, aaleli yetu, omalelo gopamuthigululwakalo noshigwana ashihe koonono – ompito yokugandja omaiuvo nomagwedhelopo gawo mokuvuta po Ontotwaveta ndjoka tayi ulike shili oondjodhi niilalakanenwa yelongo moshigwana shetu. - [email protected]

Comments

Namibian Sun 2025-12-08

No comments have been left on this article

Please login to leave a comment