• Home
  • HEALTH
  • Uunkundi wopamadhiladhilo wa ninga “omukithi omunene “ moNamibia

Uunkundi wopamadhiladhilo wa ninga “omukithi omunene “ moNamibia

Aanawino miikwamadhiladhilo owala 28 ya inyolitha moNamibia, !Nawases-Taeyele a ti
Elizabeth Kheibes
Namibia okwa taalelwa keshongo lyaanawino muundjolowele wopamadhiladhilo aashona momwaalu, sho aanawino miikwamadhiladhilo owala ye li 28 oyo yi inyolitha nota ya yakula oshigwana shaantu ya konda poomiliona ndatu, oparliamende ya tseyithilwa mEtiyali.

Ta popi pethimbo lyoompata kombinga yOntontwaveta yUundjolowele wopamadhiladhilo yomo2025, oshilyo mOmutumba gwoPashigwana nomupevi minista gwomapendulopo giilando nomikunda Evelyn !Nawases-Taeyele okwa ti kutya onkalo yuundjolowele wopamadhiladhilo wAanamibia oya “nayipala noonkondo” noya pumbwa okukatukilwa onkatu yomeendelelo.

Petameko lyomvula yonuumvo, minista gwuundjolowele Dr Esperance Luvindao, sho a li ta popi moshigongi sheandjaganeko lyomauyelele kombinga yuundjolowele wopamadhiladhilo sha ningilwa mOvenduka, okwa ti Namibia okwa ndhindhilike aavu ye na uuvu wopamadhiladhilo ihe kaye li moombete 91 500 ya li ya pangwa omanga aavu 11 400 oya taambelwa moombete momumvo gwoshimaliwa 2024–2025.

Shi ikolela ku!Nawases-Taeyele, ehangano lyoPsychological Association of Namibia olya holola kutya aanawino miikwamadhiladhilo 28 oyo ashike yi inyolitha, 10 ashike ye na uupangelo wawo wopaumwene.

Oyendji oyomOvenduka, shoka she eta oshitopolwa oshinene shoshilongo shi kale sha na ookapyoko taya vulu okuya kwathela.

Omupevi minista okwa lombwele oparliamende kutya ondohotola ashike yimwe yaanuuvu yopamadhiladhilo yi li koshipangelo kOshakati, yimwe kOshipangelo shaSwakopmund, nayimwe ishewe koshipangelo shaanuuvu wopamadhiladhilo koWindhoek Central, ndohotola ngoka ha kwathele miipangelo mbika iyali Katutura na Windhoek Central.

Namibian Sun ina vula okukoleka ye mwene omwaalu gwaanawino miikwamadhiladhilo mboka taya longele moNamibia manga oshifo inaashi nyanyangidhwa.



Iiyimbi yepango

!Nawases-Taeyele okwa dhenge omuthindo kutya ooambulansa niiyenditho kaa yi po koshipangelo shaanuuvu wopamadhiladhilo koWindhoek Central “oya ninga einda tali yi moshipala epango lyaavu” notashi indjipalitha ethindilo kongudhi.

“Oonkalo dha tya ngaaka ihadhi keelele owala aantu ya mone epango taye li pumbwa ashike ohadhi gwedhele komaitaalo omawinayi kombinga yuuvu wopamadhiladhilo omadhiladhilo ngoka ga ha nayi moshilongo shetu,” okwa ti.

Omupevi minista okwa yematele sho iimaliwa yontengenekothaneko yuundjolowele wopamadhiladhilo hayi kala iishona, oopelesenda inaadhi thika pu5% dhoshimaliwa hashi pewa uuministeli wuundjolowele – oshimaliwa shoka shi li pevi noonkondo okuyelekanitha naashoka sha tulwa po kEhangano lyUundjolowele mUuyuni ando osho shi gandjwe.

Okwa ti iimaliwa tayi nyangwanyangwa noshowo aanawino aashona momwaalu “otayi indjipalitha omukundu nguka”.

“Natu shi tale ko sha simana okuhumitha komeho uuntu nomauthemba gaanuuvu wopamadhiladhilo ngele taya pangwa. Uundjolowele wopamadhiladhilo owe tu gumeni atuheni; atuheni otatu vulu okwaadhika komashongo guuvu wopamadhiladhilo, ngele tseni iilyo yOmutumba gwoPashigwana, momahala getu giilonga, nenge momagumbo getu,” okwa popi ngaaka moparliamende.

Omalunduluko

Shoka a popi osha faathana naashoka sha popilwe kuminista Luvindao, sho a eta poshitaafula Ontotwaveta ompe yUundjolowele woPamadhiladhilo omwedhi gwa zi ko moParliamende.

Minista okwa ti Ontontwaveta otayi lalakanene okupingena po Oveta onkulu yUundjolowele woPamadhiladhilo yomo1973, ndjoka hayi longo nokweedhilila aanuuvu ye na uuvu womapadhiladhilo peha lyokuya tula mezulonkalo nokusimaneka uuthemba wawo.

“Ontotwaveta ndjika oya kalela po omalunduluko ga ningwa okuza kokukondolola nokweedhilila aavu okuya kokusimaneka uuthemba waavu nokupulakena komakemo gawo, noshowo oshigwana tashi kwathele mokuungaunga nuuvu wopamadhiladhilo. Otayi kwashilipaleke kutya omayakulo guundjolowele wopamadhiladhilo otaga monika kwaayehe hamOvenduka owala ihe nokiitopolwa niitopolwa moshilongo ashihe,” Luvindao a ti.

Oveta ompe otayi thaneke ku totwe omahangano gokukonakona gi ithikamena po, okuthikitha epango kiitopolwa niitopolwa, nomilandu nooveta tadhi gamenene po uuthemba waavu.

Ontotwaveta otayi dhenge woo omuthindo koshigwana tashi kwathele nokuungaunga nokupanga aavu, okuya kwatela mo nokusimaneka uuntu wawo, pakwiiyutha kwaashoka Namibia a tegelelwa a ninge kohi yOveta yi lile po aanuulema yoUnited Nations Convention on the Rights of Persons with Disabilities.

Muuyuni auhe, Ehangano lyUundjolowele mUuyuni olya tengeneka kutya omuntu gumwe maantu yane ota kwatwa kuunkundi wopamadhiladhilo mokukalamwenyo kwe – onkalo ndjoka !Nawases-Taeyele ta ti “otayi tu lombwele kutya natu longele kumwe nokuninga po sha”.

Okwi indile epangelo li tale unene kokutunga iipangelo yaanuuvu wopamadhiladhilo, kokuninga omadheulo niikonga yokwaandjaganeka omauyelele, unene tuu kiitopolwa yokomikanda hoka omayakulo guundjolowele wopamadhiladhilo taga monika komuthipa gweho.

“Okupopya kwetu naku endele pamwe niilonga. Pakutula monomola yotango uundjolowele wopamadhilo ngele tashi ya komilandu dhetu nenge ketopolo lyoshimaliwa shetu, otatu vulu okutunga po oshilongo shetu shoka shi na aantu ayehe taya yakulwa nesimaneko, nawa nota ya yambidhidhwa nokukwathwa,” okwa goyo ko.

Comments

Namibian Sun 2025-10-29

No comments have been left on this article

Please login to leave a comment