Iilyo yoshiketha shoPsemas otaya tembukile kiipangelo yepangelo
Aaniilonga yepangelo oya tegelelwa ya tameke okulongitha iipangelo yepangelo tayi ka tothwa mo- okuza mesiku 01 Apiilili nuumvo-shoka shi li shimwe shomalunduluko moshiketha shuunamiti shaanilonga yepangelo (Psemas).
Omumvogu, omuleli goshilongo Netumbo Nandi-Ndaitwah okwa li a tula po elombwelo kutya okuza mu Apilili 2026, aanambelewa aakuluntu mepangelo osho wo aaniilonga ayehe kohi yoshiketha shPSEMAS otaya ka tegelelwa ya longithe iipangelo yepangelo peha okukala taya longitha mbyoka yopaumwene.
Shika oshili oshitopolwa dhondungethaneko yehumukomeho yoomvula ntano ndjoka ya pewa oshimaliwa shithike poobiliona N$85.7, shi li oshitopolwa shondungethaneko yomauvaneko gongundu yoSwapo ndjoka tayi lalakanene okuyambulapo iipangelo yepangelo osho woo uukilinika moNamibia wu kale pamuthika gwiipangelo yopaumwene.
Omakonaakono ga ningwa ku talike ngele shika otashi piti oga totha mo iipangelo yepangelo yontumba mbyoka tayi ka tamekithwa nondungethaneko ndjika. Shika osha li sha holoka pethimbo lyoonkundathana pokati koPSEMAS nongunduleli yaakuthimbinga miipangelo yopaumwene.
Omalunduluko ngano oga thaneka ando iipangelo yepangelo nayo wo tayi kala nopula oshimaliwa koshiketha shuunamiti shaaniilonga yepangelo ngaashi naanaa iipangelo yopaumwene hayi ningi. Ihe PSEMAS okwa holola tashi eta iilonga oyindji unene sho pwaana omufango gwa shewa gwa nkene omaindilo giimaliwa ngaka ge na okuningwa.
Omunaveta omukuluntu gwepangelo okwi ipyakidhila nookontalaka dhaanuunamiti noshiketha otashi ka talulula ookontalaka dhika komumvo kehe omolwa iilonga oyindji mbyoka tashi pula maaniilonga yasho.
Etalululo lyiifuta nengambeko lyomauwanawa
Omufango gwiifuta tagu longithwa ngaashingeyi ogwi ikankamekela komufango gwa tulilwe po momuvo 2014 ndele sigo onena inagu lunduluka shivule puule woomvula omulongo gaashingeyi- shika oshili shimwe shaambi tayi tulululwa melonduluko ndika.
PSEMAS ota ulike kutya opuna omauwanawa gamwe tag aka ngambekwa nokwa tegelelwa ishewe ku gwedhelwe omangambeko omape unene kombinga yomiti. Ota ku dhiladhilwa ku totwe ongundumutima ya thika ma po maakalelipo ya za mepangelo, omahango gaaniilonga osho wo oshikondo shopaumwene.
Pethimbo ndika, oshinima shika osha eta euvonayi maaniilonga yuunamiti nomaindilo giifuta gaDesemba naJanuali gongushu yoshimaliwa shoomiliona N$376 ina ga futwa sigo onena.
Pethimbo lyoshigongi, PSEMAS okwa ti wo elongitho lyoshimaliwa shomumvoshimaliwa gonuumvo osha pitilila ontengenekwathaneko ndjoka ya pitikwa. Aagandji yomaakulo okwa lopotwa taya longo iipumbiwanima yuunamiti ya pwa po shoka sha gandja omukundu omunene gopashimaliwa molwaashoka oshiketha oshahugunine owala okufuta mokati kaDesemba.
Oshiketha shoPsemas osha ya moonkundathana noshikondo shiimaliwa opo yap ewe oshimaliwa sha gwedhwa po “nonande kuna iilalakanenwa yilwe wo ya simana yoshilongo”. Nonando yu uvite kutya oshinima shika osha eta omashongo kaagandji yomaakulo gopaunamiti, oshiketha osha ti onkalo ndjika oya holoka mukwaanankene.
Aakuthimbinga oyendji ya yela ombedhi koPSEMAS sho sha ndopa okugandja uyelele mbuka pethimbo shoka she eta uupyakadhi wopashimaliwa taati oshiketha osha kala shi shishi uupyakadhi mbuka wopashimaliwa nale manga Desemba inaa thika.
Oondando dha londa nepangelo lya limbiliwa onakuyiwa
Oshiketha shoPSEMAS osha ti uupyakadhi wopashimaliwa owa etwa “kelongitho lyapitilila” ashike inashi ndjandjukunin aakuthimbinga kombinga yiifuta haya pula koshiketha ya gwedhelwa.
Omaindilo giifuta oga londa noopelesenda 14.8 momumvo 202/2025 shoka sha sha londo noopelesenda okuza puyimwe sigo oopelesenda 4 okuyelekanitha noomvula ntano dha piti.
Oshiketha mongaashingeyi ohashi longitha oshimaliwa shithike poobiliona N$4 komvula moka iilyo hayi eta po owala oshimaliwa shoomilion N$500 naafuti yiihohela taya gwedha ko oobiliona N$3.5.
Okabinete oka ningi etokolo opo ehangano lyo Social Security Commission (SSC) li kwatelekomeho oshiketha shoPsemas. Shika osha lundulula oonkundathana dhoka kwa li dha odhekamo nale ehangano lyo Association of Namibian Medical Aid Funds (Namaf) olyo li kwatele komeho andola oshiketha shoPSEMAS.
Ashike aagandji yuundjolowele miipangelo yopaumwene oya pula ngele opuna oveta ndjoka tayi wilike epangelo li taambe ko iifuta yomuthika gwaNamaf ngoka ta ku lopotwa ogo gwa talika omeho.
Ehangano lyo Namibia Private Practitioners Forum (NPPF) oli ipyakidhila nokweetapo omisindalandu gwathola ngoka tau ka longithwa konahiya ku na einekelo kutya tagu kala nokulonga noshili nonuuyuuki.
Moshigongi ina mu ningwa nando omakonaakono ku talike nkene elunduluko ndika ta li ka guma ehangano lyedhina Health Professions Council of Namibia’s (HPCNA) shoka kwa talika tashi vulika shi ete omwaalu gaagandji yundjolowele ya shangithwa gu ye pombanda momumvo 2026. Ka ku na omulandu gwolela gwa tulwa po gu uthe nkene aaniilonga yiipangelo yomiipangelo yopaumwene tagu gwedhelwa.



Comments
Namibian Sun
No comments have been left on this article