Omasiku ethele gelelo lyaNandi-Ndaitwah

Omaiuvo ga yooloka
Nonande pe na oshindji tashi hokitha melelo lye, aanawino otaya ti omasiku ethele gokukala komupresidente koshipundi otaga ulike epangelo inali thikama nawa kulyolyene nonande li na nale omashongo ogendji lye ga thigulula komapangelo omakulu.
Nikanor Nangolo
Okutala komasiku ethele gokukala kwOmupresidente Netumbo Nandi-Ndaitwah koshipundi, aanawino oye mu pandula sho te shi enditha nawa sigo oompaka, eshonopeko lyOkabinete noshowo enkondopaleko lyaakiintu, ihe kombinga onkwawo aanawino oya ti iha kutha omatokolo mbala nesokonono lyaaulikwa ye mboka a ningi oominista inali talika nawa.

Nandi-Ndaitwah, ngoka a ganithwa a ninge omupresidente gwaNamibia omutitano mesiku eti 21 Maarsa, okwa gwanitha omasiku ethele e li koshipundi ta lele oshilongo ohela mOsoondaha.

Elunduluko limwe enene e ta po, okushonopaleka Okabinete okuza kiilyo yOkabinete 23 okuya kiilyo 14. Oominista owala ndatu dhomOkabinete okakulu odho dhi li mOkabinete okape. Yamwe yomaasimanekwa mboka kaa ye shi we iilyo yOkabinete ongaashi ominista onkulu yiimaliwa Ipumbu Shiimi noshowo omukondjithi gwaNandi-Ndaitwah pethimbo lyoCongressa yoSwapo yomo2022, Pohamba Shifeta, ngoka a li nale ominista yomidhingoloko.

Konima ashike yomwedhi gumwe sho a yi koshipundi, elelo lye olya ndjungwandjungwa koshikumungu shegandjo lyoombumbo, oombumbo ndhoka dha gandjwa kominista yuunamapya Mac Hengari.

Hengari, otaku tiwa oye he yokanona komukiintu ngoka te mu lundilile ekwatonkonga. Okwa mangwa po muApilili konima sho a li ta kambadhala okugandja oombumbo dhoshimaliwa shoN$222 000 komukiintu ngoka opo a kuthe mo oshipotha e mu tulile mo pehulilo lyomumvo 2024.

Omupresidente ota shekwa kuyamwe yomaalelwa ye sho ina endelela mokukutha etokolo kombinga yaHengari konima sho omahokololo kombinga yekwatonkonga ga kolekwa kuKakukutu komatanga gopolisi Joseph Shikongo – oshikumithi, oshinima shika osha ningwa pethimbo omadhipago nomakwatonkonga guunona uukadhona ga li ga vuka mOkahandja.

Hengari okwiikutha miilonga konima sho a mangwa po, nonande ombelewa yomupresidente oy a ka tya okwa tidhwa nale konima yoshiwike shimwe manga inaa tulwa miipandeko, nonande oshigwana inashi tseyithilwa sha kombinga yokutidhwa kwe.

Omaiuvo gwokwaaninga omatokolo mbala oga kolekwa mokutala nkene Nandi-Ndaitwah a ungaunga noshikumungu shoongoloneya yiitopolwa, mboka ethimbo lyawo lyokulela lya adha pehulilo muMaarsa. Omupresidente oku ulike oongoloneya aape yaheyali nokwa gwedhele ko oomwedhi ndatu kokulela kwoongoloneya yalwe yaheyali, nookontalaka dhawo odha li tadhi hulu momasiku 20 Juni.

Ashike esiku eti 20 Juni sho lya adha, oongoloneya mbaka natango inaya tseya mpoka ya thikama, oongoloneya yamwe oya laleke nookuli aalelwa yawo sho omasiku ga thiki popepi. Esiku lya landula esiku ookontalaka dhawo tadhi hulu, oongoloneya oya tseyithilwa kutya oya gwedhelwa ko natango omasiku 10, nookontalaka dhawo otadhi hulu nena.

“Eundulilo komeho lyeuliko lyoongoloneya oshinima tashi libilike, oshoka aantu otaya limbililwa omatokolo ga simana ngoka ga pumbwa okuningwa,” Omulongi Omunamibia a kala koSweden Professor Henning Melber a tumbula ngaaka.

Omulongi Ndumba Kamwanyah okwa gandja omaiuvo ge woo kombinga yokwaatokola mbala kwomupresidente noshowo kombinga yokwaasokonona nawa aaulikwa mOkabinete ke.

“Okusokononwa kwoominista dhi na omauministeli ga simana ngaashi [minista gwuundjolowele Esperance] Luvindao noshowo Hengari oshi ipulitha aantu oyendji, noshikwawo sho omupresitende inaa manitha omusholondondo gwaakalelipo shilongo nogoongoloneya yiitopolwa otashi ulike uunyengwi wokutokola mbala,” Kamwanyah a ti, okwa ti kutya oshidhigu okudhimbulula kutya epangelo ndika epe otali ka longitha omulandu guni melelo lyoshilongo.

Okulonga iilonga

Moshipopiwa she shokutaamba elelo momasiku 21 Maarsa, Nandi-Ndaitwah okwa tumbula kutya uulingilingi kau ivule nokunwa po oshilongo ndjumbu nowa pumbwa okuvudhwa mo moshilongo. “Okulunga nokwiitapula koludhi kehe naku yandwe ngaashi tashi vulika,” okwa ti, naapulakeni oya hakelele mokulekule.

Mokwiiyutha kelombwelo ndika, oominista mbali – minista gwuundjolowele Dr Esperance Luvindao naminista gwomapendulopo giilando nomikunda Sankwasa James Sankwasa – otaku hokololwa kutya oya lopota nale uulingilingi kOkakomisi kOkukondjitha Uulingilingi.

Moshigongi she shotango nOkabinete ke, Nandi-Ndaitwah okwa dhenge omuthindo kesimano lyaakwanepangelo taya longo neitulomo nonoshili.

“Ethimbo nethimbo otamu kala tamu talika ngele otamu longo shili, okuza moomwedhi ndatu dhi li komeho, oku shi talela kiiyuliki ya simana mbyoka tayi holoka miinakugwanithwa mbyoka wi inekelelwa wu longe," omupresidente a ti.

Okwa tokola woo opo omalunduluko momilandu dha simana ngaashi dhi li momukandauvaneko gwoSwapo nadhi kale dha tulwa miilonga muMei, opo omayakulo ge li nawa ga thike koshigwana.

Okudhenga omuthindo keitaalo lye, okwa tumbula ngeyi: “Otandi tumbula natango kutya katu shi nande oyendji moshilongo shetu opo tu kale moluhepo,” okwa gwedha po kutya oonzo dhopaushitwe dhoshilongo shetu noshowo omwaalu gwAanamibia itagu tsu kumwe nande noluhepo lwamemakukwe ndo lu li moshilongo shetu.

Melber okwa ndhindhilike kutya "eyooloko pokati komauvaneko haga ningwa pethimbo lyiikonga yomahogololo, ngaashi okugwedhelwa kwopenzela yaakulupe, nezimino kutya oya ninga omauvaneko itaga vulika ethimbo ele okupukitha aahogololi, kashi shi etameko ewanawa ngele owa hala oshigwana shi kale she ku inekela nokomongula," ta popi kombinga yeuvaneko kutya openzela yaakulupe otayi gwedhelwa yi ninge N$3 000.

Pehulilo, openzela inayi gwedhelwa sha, nomupresidente okwa ti ota tala manga kaagundjuka.

Okukoleka ombili

Omulongi Rui Tyitende, ota ti epangelo ndika epe otali nyengwa okuthikama nawa kulyo lyene.

“Epangelo olya shendje omadhiladhilo galyo kombinga yelongo lyopombanda lyoshali sho lya holola kutya otali ka futila owala omaithano ga simana. Oshikwawo, omahokololo kombinga yelongitho lyuungomba wopashinana moshikondo shuundjolowele inaga nyanyudha oshigwana omanga oshigwana tashi pewa omiti (oopela) dha felefala. Ano, oshike naanaa sha lunduluka?” okwa pula.

“Etameko lye olya li edhigu, nondi inekela olweendo otalu pupapala masiku opo omauvaneko ngoka ga ningwa ga gwanithwe .”

Omutotimpango Evilastus Kaaronda, gwongundu yoSwanu, okwa ti kutya Nandi-Ndaitwah “okwe eta po omukalo omuwanawa, ngele mokupopya kwe nenge meuliko lyOkabinete ke, ashike okwe mu indile u ungaunge mbala “ nomapuko agehe a thigulula komapangelo omakulu manga inaa tameka nokutula miilonga omilandu dhe.”

“Opo tatu tala manga kwaashoka tashi ka ningwa po, unene kombinga yelongo lyopombanda lyoshali, iipambele yoonakulwa aakulu noshowo yoluhepo moshigwana,” Kaaronda a ti.

Ohokwe yomakwatathano gopaigwana

Okutameka petameko lyelelo, Nandi-Ndaitwah okwa tala tango kokunkondopeka omakwatathano gopaigwana.

Mu 1 Apilili, okwa talelwa po komupevi prima gwaRussia, Yury Trutnev, nokonima okwa talelwa po momasiku 5 Apilili komuhogololwa presidente gwokakomitiye komaudhano goOlympic Kirsty Coventry.

Lwanima, okwa talelwa po kOmukalelipo shilongo gwaBritian Charles Charles, okwa talelwa po woo kOmukalelipo shilongo gwaChina Zhao Weiping nokaanadiplomate yalwe.

Kwaashoka Melber okwa ti ngeyi: “Okutsakanena kwe naakalelipo yepangelo lyaChina naRussia noshowo nomukalelipo shilongo gwaNorth Korean. Otashi koleke kutya okuhole uunadiplomate nomakwatathano gopaigwana, ngoka a kala e hole nonale sho a li ominista yomakwatathano gopaigwana. Opo tatu tala nkene ta ka ungaunga nomakwatathano gopaigwana molwuuwanawa woshilongo shetu nomulandu gwetu gwopaunadipolomate.”

Momasiku 8 Mei, omupresidente okwa yi molweendo talele po lwe lwotango kondje yoshilongo, koLuanda shaAngola, hoka a tsakanene nomupresidente João Lourenço. Opo ihe okwa kala mOshituthi shOmagongo kOmhedi mOukwanyama, nokonima okwa kala poshituthi shokudhimbulukwa evalo lyanakusa Omupresitende Sam Nujoma ndjoka lya ningilwa kOmawendo gOmapendafule.

Okwa kala niimpwiyu oyindji ngaashi okuya moonkundathana dha pamba Namibia naBotswana nomupresidente Duma Boko. Okwa talele po woo omupresidente gwaZambia Hakainde Hichilema, okwa li woo a talele po omupresidente gwaMozambique Daniel Chapo nokwa yile woo moonkundathana nomupresidente gwaZimbabwe Emmerson Mnangagwa nonomupresidente gwaTanzania Samia Suluhu Hassan.

Oonkundathana dhawo odha kwandjangele kombinga yiipindi, yelongo, yuunamapya nuuniimuna, yenkondopaleko lyaagundjuka, yegwedhelo lyongushu kiikwamina yetu noshowo okunkondopaleka iipindi menenevi lyetu lyaAfrica.

Comments

Namibian Sun 2025-06-30

No comments have been left on this article

Please login to leave a comment