LAND LADY: President Netumbo Nandi-Ndaitwah. Photo Namibian Presidency
LAND LADY: President Netumbo Nandi-Ndaitwah. Photo Namibian Presidency

Omaliko gaPresidente ge ya puuyelele

Omaliko ge gongushu ogo ofaalama negumbo
Omaliko gaNandi-Ndaitwah oge vulike kugaHage Geingob.
Nikanor Nangolo
Okutetekela okuulikwa kwe ongomupevi-presidente gwoshilongo mumvogu, Omupresidente Netumbo Nandi-Ndaitwah okwa holola kutya oku na omalukalwa ogendji, mwa kwatelwa egumbo mOvenduka, opolota koHenties Bay, opolota kOkongo, oopolota mbali mEenhana nofaalama yuunene woohekta 5 220 kehala inali tumbulwa.

Omaliko ngaka oga ndhindhilikwa membo lyiiniwe yiilyo yOmutumba gwoPashigwana noga hololelwe mo2023 pethimbo a li oshilyo shOmutumba gwoPashigwana nominista yomakwatathano gopaigwana.

Nandi-Ndaitwah oka thigi po Omutumba gwoPashigwana moFebuluali 2024, konima sho u ulikwa a ninge omupevi-presidente gwaNamibia konima yeso lyomupresidente Hage Geingob.

Inashi yela ngele omaliko ge oga indjipala okuza sho a holole hugunina omaliko ngoka e na.

Embo ndika lyiiniwe inali holola kondandulunde omwaalu nenge ongushu yiimuna mbyoka yi li mofaalama ye. Kakele, omwa ndhindhilikwa mu na ontsezi ye ya mo ya gandjwa omagano kaakalimo yomOmaheke noondema ne dha zi koshigwana shomOtjozondjupa.

Omukuluntu nale gwomahwahwameko ge gopapolitika molwocongressa yoSwapo yomo2022, Kaire Mbuende, okwe mu pele omagano goondema ne dholudhi lwoBonsmara, ontsezi noondumetana mbali. Mbuende, omunafaalama omukulukulu, okwa li a popiwa kAakwaswapo molwomagano ngoka a gandja, aasheki ye oya ti kutya omagano ngaka otashi vulika ga dhiladhilwa kutya ogo onkambadhala oku ka ningilwa uuwanawa komupevi-presidente gwoSwapo pethimbo ndiyaka, ngoka oyendji ya li ye mu tala ko omusindani nota ka landula Geingob melelo.

MuMaarsa, Nandi-Ndaitwah oku ulike Mbuende a ninge omukuluntuwiliki gwOkakomisi kOmathaneko goPashigwana.

Omauwanawa gokukala Omupresitende

Shi ikolela keutholombwelo lyopaparliamende, Omupresidente ina holola e na iipambuliko, e na oongeshefa nenge iilonga yilwe hayi mu futu. Okwa holola kutya ehangano lyoUnesco ohali mu “yambidhidhi pashimaliwa”, nonande uuyelele wulwe wa gwedhwa po inau gandjwa.

Ongomupresidente, Nandi-Ndaitwah oha kwata ondjambi yomiliona N$1.7 komvula ihaaku zi iihohela yepangelo – konyala N$146 000 komwedhi kehe – ndjoka ta kala nokukwata mokukalamwenyo kwe akuhe. Paveta yOopenzela nOmauwanawa Galwe gAapresidente Aakulu, naye ota ka tungilwa egumbo epe shampa a zi ko koshipundi.

Omupresidente omukulu Hifikepunye Pohamba, okwa pelwe egumbo lyongushu yoomiliona N$35 manga inaa za koshipundi mo2015. Momumvo ogwo tuu ngoka, okwa pelwe epapa lyaIbrahim lyokulela nawa (Ibrahim Prize for Achievement in African Leadership), kumwe noshimaliwa shomiliona US$5 (konyala oomiliona N$57 pethimbo ndiyaka) koomuma.

Mo2015, Geingob okwa popi omaliko ge mwene, ngoka ge na ongushu ya konda oomiliona N$50. Omaliko ge ongaashi ofaalama yi li popepi nOshomeya, egumbo enene koCasa Rosalia li li mUuzilo wOvenduka, oomiliona N$5 dha pungulwa moshiketha shoPointBreak nokwa tungwila egumbo kepangelo kOshiwakopo.

Oomvula 35 miilonga

Nandi-Ndaitwah okwa kala oshilyo shOmutumba gwoPashigwana okuza sho oshilongo sha manguluka mo1990. Okwa li omupevi minista gwomakwatathano gopaigwana okuza mo1990 sigo 1996. Okwa li wo omukuluntuwiliki gwiipambele yoomeme mOmbelewa yOmupresidente, moka a longo sigo omo2000. Omumvo ogo tuu ngoka, okwa ningi omunista yiipambele yoomeme nonkalonawa yuunona.

Okuza mo2005 sigo 2010, okwa longo ongominista yomauyelele nolwanima okwa ningi ominista yomidhingoloko nomatalelepo.

Mo2012, sho Okabinete ka lundululwa, okwa ka ninga ominista yiikwapondje, uuministeli mboka wa ka lundulwa wu ninge womakwatathano goipagwana nelongelokumwe.

Mepangelo lyaGeingob, oku ulikwa ongomupevi-prima mo2015 pethimbo e li ominista yiikwapondje natango.

Nandi-Ndaitwah ngashingeyi oku li oshilyo shongundumutima yoSwapo noshopolitburo noye amushanga gwomauyelele nomahwahwameko, naashika oshe mu ningitha a kale gumwe gwomaakuluntu mongundu.

[email protected]

Comments

Namibian Sun 2025-05-23

No comments have been left on this article

Please login to leave a comment