ITA DHIMBIWA: Omukokoli pelesidente nakusa Sam Nujoma. Efano otwe li pewa
ITA DHIMBIWA: Omukokoli pelesidente nakusa Sam Nujoma. Efano otwe li pewa

Epangelo lya pata ombelewa yaNujoma

Ombelewa ta yi ningwa po ethigululwahala lyopashigwana lya gamenwa
Nujoma okwa li a mana oondjenda muFebuluali 2025, mepipi lyomimvo 95.
Nikanor Nangolo

Epangelo olya pata ombelewa yomukokolipelesidente Sam Nujoma, omanga kwa tegelelwa okabinete ka gandje eziminino opo ombelewa yi kalekwe monkalo ombwanawa yo yi ninge ethifululwahala lyopashigwana nomalalakano okusimaneka iilongapondoli yalongwa kuNujoma.

Nujoma okwa kwatelekomeho ekondjelomanguluko lyaNamibia sigo esindano. Okwa li a mana oondjenda muFebuluali 2025 mepipi lyomimvo omi-95.

Okabinete oke shi koleke kutya iilongithomwa ayihe yopamishangwa nenge pamaludhi kehe mbyoka yi li mombelewa oya gandjwa koNational Archives of Namibia (NAN) komuunganeki mombelewa yomukokoli pelesidente, kehangano lyoSam Nujoma Foundation osho wo ezimo lye.

Epangelo olya gandja elombwelo kombelewa yomupilima melongelokumwe nuuministeli wiilonga nomalweendo, uuministeli welongo, aagundjuka, omaudhano, omaunkulungu noonkuluhedhi opo ya kwatelekomeho nokutonatela iilonga yokulundululila ombelewa mompungulingulu yiikulunima yopamuthika gopashigwana.

Etokolo ekwawo, okabinete oka gandja wo elombwelo kuuministeli welongo opo wu tume meendelelo ongundu kEtunda Trust Fund School yi ka tale onkalo yosikola ndjoka. Ayihe mbika otayi ningwa nelalakano opo ku kwashilipalekwe kutya aanona yomEtunda nomoofaalama dhopuushiinda oya tsikila neilongo lyawo ko ku gamenwe wo omaliko kaa ga yonagulwe.

Amushanga gokabinete Emilia Mkusa sho a li a tye ko sha okwa ti minista gomauyelele okwa gandja nale uulele kombinga yoshinima shika pethimbo a li a tagandja uuyelele wu na sha naashoka sha kundathanwa kokabinete.

Okwa ti: “ Oshinima shika osha popiwa nale kominista yomauyelele momasiku 19 Maalitsa 2026.”

Omuwanawa goopelesidente aakuluntu noombelewa dhawo odhi li kohi yombelewa yapelesidente.

Okutunga nokuyambulapo ombelewa yomukokolipelesidente oya li ya tengenekelwa oshimaliwa shoomiliona N$17.7 momumvo 2008.






Omupelesidente Netumbo Nandi-Ndaitwah momathimbo ga piti okwa li e shi holola kutya ombelewa yomukokoli pelesidente otayi ka ya moombelwa oonene dhoSwapo.

Pethimbo ta siikulula ehongwathano lyaSam Nujoma omumvogu, okwa ti: “ Molwaashoka ngaashingeyi okwa hulitha, ombelewa otayi kala nokuthanwa Swapo Sam Nujoma Museum, moka iinima ya simana ngaashi omishangwasiku, omambo niilongithomwa yilwe tayi ka pungulwa nawa yi kalekelwe po omapipi gongaashingeyi naangoka tage ya”.



Okwa indile wo oshigwana opo shi kuthe ombinga moshinima muka.

Okwa ti: “ Otatu indile oohandimwe, Aanamibia naamboka yaashi Aanamibia, mboka tashivulika ye na iinima ya simana yi na sha nondjokonona ya pamba omukokoli pelesidente opo ye yi gandje oshali kompungulingulu ndjika.”

Onga omuleli goSwapo, Nujoma okwa li oye omupelesidente gwotango gwaNamibia konima sho oSwapo ya sindana omahoogololo mo1989 nokwa li a ganithilwa koshipundi mo-21 Maalitsa 1990.

Okwa li a yi mombelelwa pethimbo oshilongo sha li sha topolwa unene kepangelo lyuukoloni, okatongotongo kopamihoko osho woo oomvula ondhindji dhiita yekondjelomanguluko. Okwa kala nokukondjitha opo oshigwana shi kale melongelokumwe nomedhiminathanepo opo pu kuthwe po okatongotongo komapihoko, omanga epangelo lye lya kaleke po uudemokoli, esimaneko lyoveta yoshilongo osho wo okuteya po okuhaathika pamwe mboka wa li wa tulwa po kepangelo lyokatongotongo.

Pethimbo ta lele oshilongo, Namibia okwa li a koko nawa paliko, nonando pwa kala omashongo ga yooloka. Opwa li wo pwa tulwa oopolohalama dhetendululo lyomavi ndhoka dha li dha tulwa miilonga mo1990, ndjoka ye eta opo oofaalama dhopaipindi dhi topolululwe, ashike uunkundi moshikondo shuunamapya nuuniimuna osho wo oluhepo unene miitopolwa yokomikunda oya kala omashongo omanene.

Elelo lye ka lya li epu ihe olya tsakaneka omashongo wo. Mo1992. Epangelo lyaNorway olya li lya hulitha po okugandja iikulya omolwa oshikukuta sha landula sho epangelo lya landa ondhila yokweenda pelesidente osho wo omadhagadhaga kokweenda aasimanintu, konima ashike sho lya li lya indile iigwana yilwe yi kwathele molwa oshikukuta.

Nujoma okwa li a hoogolululwa mo-1994 osho wo mo 1999 konima sho ekotampango lya li lya lundululwa opo a lele oshikako oshititatu.

Mo2005, okwa li a yi moshipundi shevululuko, noshipundi okwe shi gandja kuHifikepunye Pohamba ngoka a li a sindana omahoogololo mo2004.

- [email protected]






Comments

Namibian Sun 2026-04-22

No comments have been left on this article

Please login to leave a comment