• Home
  • EDUCATION
  • Oonkundathana dhelongo lyopombanda lyoshali dha tameka
TAYA UNDULA EMANYA: Minister gwopevi gwelongo Dino Ballotti, naminista gwelongo Sanet Steenkamp ye li moonkundathana nahamushanga nale gwokabinete George Simataa. Ethano: EKULU
TAYA UNDULA EMANYA: Minister gwopevi gwelongo Dino Ballotti, naminista gwelongo Sanet Steenkamp ye li moonkundathana nahamushanga nale gwokabinete George Simataa. Ethano: EKULU

Oonkundathana dhelongo lyopombanda lyoshali dha tameka

Okakomisi kowina ka tulwa miilonga
Minista gwelongo Sanet Steenkamp okwa tseyitha wo kutya oshiketha shokufitila aanaskola - NSFAF - ota shi galulilwa muuministeli gwelongo.
Elizabeth Kheibes
Epangelo olya tameke noonkundathana opo elongo lyopombanda lyoshali li ye miilonga mo2026. MEtine lyomasiku 19 gaJuni, okangundu ka pewa oshinakugwanithwa shika oka li noshigongi shako shotango naakuthimbinga melongo noshowo niiputudhilo yopombanda ya yooloka, omahangano haga kwathele okufutila aanaskola noshowo omahangano ngoka haga tala nokukaleka po ongushu yelongo moNamibia. Ndjika oyo onkatu onene ya katukwa mokutula miilonga omulandu gwelongo lyoshali lyaayehe, ngoka gwa ya nale miilonga moskola yongula (ooprimaskola noosekondele) nongashingeyi otagu ka ya miilonga miiputudhilo yopombanda. Shi ikolela kontengenekothaneko yoshilongo yomo2025, Oshiketha shoka hashi futile aailongi (NSFAF) osha pewa oobiliona N$2.7, omanga oshiputudhilo shaUNAM osha pewa oobiliona N$1.4 noshiputudhilo shoNUST osha pewa oomiliona N$576. Presidente Netumbo Nandi-Ndaitwah, pethimbo ta popitha oshigwana muApilili, okwa tseyitha kutya okuza momvula tayi ya yo2026, “elongo lyopombanda otali ka kala lyoshali,” aailongi itaya ka futa oskola noshowo oshimaliwa shokwiinyolitha miiputudhilo yelongo lyopombanda nomomandiki guungomba. Okwe shi holola kutya omulandu nguka otagu kala “nokweendela ko, pailuku niiluku,” Omupresidente okwa yelitha kutya aailongi naavali yawo oyo taya tsikile nokufuta omahala mpoka haya zi, olefa yokuya koskola, iikulya nomambo petameko sho omulandu tagu tulwa miilonga. “Otu uva omakemo geni nokulila kweni – elongo olya ninga lyoshali,” okwa ti. “Ndjika ompito ombwanawa mwe yi pewa kepangelo li na oshimpwiyu nane muNamibia lya manguluka.”



Oshinakugwanithwa shokangundu haka

Momasiku 16 Juni, minista gwelongo Sanet Steenkamp okwa koleke euliko lyiilyo yokangundu haka ka pewa oshinakugwanithwa, otaka wilikwa komunambelewa pitithi muuministeli welongo Gerard Vries. “Oshikalimo niinakugwanithwa yokangundu haka oya tulwa po nale, noshigongi shotango shokangundu haka otashi ka kala ko momasiku 19 Juni. Okangundu ka pewa oshinakugwanithwa oka tungwa po kaanambelewa ya za kiiputudhilo yi ili noyi ili oshowo aakalelipo yaali ya za kuuministeli wiimaliwa,” okwa lombwele oNMH. “Oonkundathana odha ningwa nale kaanambelewa yoNSFAF noyoNCHE, nomifango mbali ndhoka tadhi ka longithwa okufutila aanaskola otadhi ikundwa nokusokononwa, mwa kwatelwa oshimaliwa shepangelo shoka tashi kala nokupewa iiputudhilo yelongo yoyene.” Steenkamp okwa gwedha po kutya oshiketha shoNSFAF otashi shuna kuumisteli shi kale oshikondo muuministeli welongo tashi ka ningwa muKotomba 2025 nelalakano shi kale tashi longo nawa nokukwatwa nawa oshimaliwa.



“Elongo lyoshali kali shi oshinima oshipe”

Ta popi moshigongi shomEtine, omupevi minista gwelongo Dino Balotti okwa ti omulandu nguka ogwa tungilwa kehalo lyoshigwana noshowo komilandu omikulu. “Olweendo nduka okuya pompito ndjika inalu tameka nena. Eindilo opo elongo li kale lyoshali moNamibia olya kala nokuningwa kAanamibia oyendji,” okwa ti. Oomvula noomvula, otwa kala tatu katuka oonkatu, otwa tameke nelongo lyoshali mooprimaskola nomoosekondele. Monena, mo2025, ethimbo olya thikana opo omulandu gwelongo lyoshali li gu ye kiiputudhilo yopombanda.” Nonando ngawo, Balotti okwe tu londodha kutya “elongo lyopombanda lyoshali kali shi owala oshinima shomilandu—otashi pula omalongekidho ga kwata miiti, elongitho nawa lyoshimaliwa, elongelokumwe lyaakuthimbinga ayehe melongo, nosha simana unene, omukalo omuwanawa goku gu tula miilonga.” Okwa ti kutya okangundu haka ka pewa oshinakugwanithwa shika ka ke lile po owala “okukoleka ethaneko ndika,” ihe okutula miilonga nawa ethaneko ndika, mwa kwatelwa ngele otashi vulika ku talike kokufutila meudhililo omailongo momaithano gamwe ga simana ongomukalo gokutula miilonga ethaneko ndika pailuku niiluku. Balotti okwa dhenge omuthindo woo kutya osha pumbiwa ku gamenwe nokutali ke woo kaailongi taya ilongo kiiputudhilo yopombanda yopaumwene opo yaa dhimbiwike ko. “Oshinenenima, aalongwa ayehe naya futilwe inaku talika kutya otaya ilongo noshiputudhilo shini,” okwa ti.



Omaiuvo gaNSFAF

Mokutya ko sha kiilanduli yelunduluko momilandu dhelongo, Percy Tjahere okuza koshiketha shoNSFAF okwa dhenge omuthindo kunkene sha simana okuyelitha kutya ‘elongo lyoshali’ olya kwatela mo shike. “Epangelo, okuputila mOmutse gwoshilongo, olya tseyitha kutya okuza mo2026 elongo lyopombanda otali ka kala lyoshali,” Tjahere a ti, “ashike natu dhimbulukweni, olya kwatela mo owala iiputudhilo yopombanda yepangelo nepangelo olyo tali futu oskola noshowo iimaliwa yokwiinyolitha.” Okwa fatulula kutya oshinakugwanithwa shoshiketha shoNSFAF ongomukwatheli mokufutila aailongo omailongo gawo inashi lunduluka natango sigo opo mpaka ashike okwa gwedha po kutya ewiliko lyasho otali ka kala momake guuministeli. “Shi na sha nokushuna kwetu metonatelo lyuuministeli nokuya lopotela shoka tatu longo nokukwatha natango aailongi... ashike ondi wete omayamukulo otaga ka za kOmunambelewa pitithi muuministeli.” Tjahere okwa ti iisimanitsa oyindji—ngaashi nkene aailongi miiputudhilo yopaumwene taya futilwa omailongo gawo, ofuto yokwiinyolitha nankene iimaliwa mbyoka ya hupa ko kofuto yoskola tayi kala nokutopolwa—ayihe mbyoka opo tayi longwa mo natango. “Ope na oshinima oshikwawo shiimaliwa mbyoka ya hupa ko yaailongi, oohiila noshotuu," okwa gwedha po.



Iiputudhilo yopombanda otayi ti

Omupopiliko gwaUNAM Simon Namesho okwa ti oshiputudhilo shawo otashi yambidhidha omadhiladhilo nomathaneko gepangelo notashi indile opo shi kale sha yelekwa nawa nkene iiputudhilo tayi kala nokupewa oshimaliwa shawo. “Oshikulukulu ofuto yoskola ohayi futwa nomikuli, niimaliwa ya za komahangano ngoka taga futile aanaskola ya tothwa mo, nenge kaavali taya futu okuza moondjato dhawo yeni,” Namesho a ti. “Uuyelele wothaathaa kombinga ya nkene elongo lyoshali tali ka tulwa miilonga – ngaashi uuyelele wa yela kombinga yomulandu nguka, omukalo nkene oshimaliwa tashi kala nokufutwa, noshowo yilwe – otayi ikundwa natango.” Okwa ti ongushu yelongo, okulonga nawa, neudhagano kiiputudhilo otayi ka talika nawa melunduluko ndika. “UNAM okwi itula mo mokulonga nawa nota ka landula omilandu ndhoka dhi li po nale mokulonga noshimaliwa shepangelo.” Oshiputudhilo shaNUST, shoka wo shi li mokangundu haka ka pewa oshinakugwanithwa shika, okwa tumbula ngeyi: “Otwi inekela otatu ka gandja omagwedhelopo getu opo ku longithwe omukalo omuwanawa mokugandja oshimaliwa kiiputudhilo yopombanda. Otu na omukumo kutya omathaneko gokangundu haka ota ke ke tu pa omauyelele naashoka ka gongela po,” omupopiliko gwaNust Cindy van Wyk a ti. Balotti okwa ti okangundu haka ka pewa oshinakugwanithwa shika ota ka longo sigo opehulilo lyaAuguste noka tegelelwa ka gandje olopota ya ko yi ihwa po kOkabinete. Mongashingeyi, omulandu nguka otashi vulika gu ka kale omulandu gwelongo omuwanawa muNamibia lya manguluka.

Comments

Namibian Sun 2025-06-23

No comments have been left on this article

Please login to leave a comment