Ya hala Pohamba a kondjithe uulingilingi
Oongudu dhompilameno odha hala Omupresident Pohamba a tale unene koshikondo shelongo, okwaahena iilonga mokati kaakwashigwana oshowo okulwitha uulingilingi muule womweedhi 11 dhoshikako she ndhoka dha thigalako.
ONamibian Sun oya yi moonkundathana naaleli yoongudu dhompilameno, shalandula oshipopiwa shopashigwana shomupresidende sha hugunina shoka a ningi oshiwike sha piti, moka e ya pula omusholondondo gwiinima mbyoka ya hala a longe omanga inadhiga po oshipundi.
Omupresident gwOngudu yoDTA McHenry Venaani, okwati okwa hala Pohamba a pitithe olopota yomakonaakono moshikumungu shekano lyiimaliwa yOshiketha shOopenzela dhAaniilonga yEpangelo oGovernment Institutions Pension Fund (GIPF).
“Ngele okwa hala okuthiga po oshipundi na ota tumbaleka onga omukondji gwuulingilingi nena okwa pumbwa okupititha olopota ndjoka,†Venaani ta ti.
Omutotipo gwehangano ekalelipo lyaaniilonga lyedhina Namibian National Labour Organisation (NANLO) Evilastus Kaaronda, na ye okwa holola einekelo lye opo Pohamba a yelithe mo oshikumungu shekano lyoomiliyona dhoGIPF o660, omanga ina thiga po oshipundi.
Karoonda okwati, oshikumungu shika osha holoka pethimbo lyoshikako shelelo lyaPohamba onkene tashi vulu oku ka kala oshinakugwanithwa shomuleli ta landula.
Venaani okwa holola woo kutya Pohamba okwa pumbwa okutala konkalo yokwaahena iilonga moshilongo.
Omiyalu dha pitithwa koNamibian Statistics Agency (NSA) oshiwike sha piti odha holola kutya, ondjele yokwaahena iilonga monena oya thikama poopresenda 29.6 okuyelekanitha noopresenda 27.4 ndhoka dha ndhidhilikwa mo-2012.
Venaani okwati, okwaahena iilonga otaku ka kandulwa po owala uuna taku kalekwapo euvaneko noshilalakanenwa shoprograma yoTargeted Intervention Programme for Employment and Economic Growth (Tipeeg) nokukwashilipaleka kutya oompito dhiilonga dha thika po 100 000 odha totwapo.
Omuleli gwOngudu yo All People’s Party (APP), Ignatius Shixwameni, okwati omupresident okwa pumbwa oku ungaunga nuulingilingi unene oshikumungu shaGIPF oshowo oSSC/Avid.
Shixwameni okwa gwedhapo kutya omupresident okwa pumbwa woo okutala kondjele ye yo pombanda lyiimbuluma moshilongo unene omiyonena tadhi ningilwa aakiintu naanona.
“Omupresidende okwa pumbwa woo okukutha po pakathimbo emangululo lyesilohenda ndyoka hali pewa oonakulonga omiyonena, oshiholelwa kutya ka pe na ngoka taka mangululwa kesilohenda muule woomvula mbali nenge ndatu kakele uuna uundjolowele we wuli moshiponga. Otwa pumbwa woo oopatolola dhopolisi momapandanda,†Shixwameni ta ti molwaashoka oonakulonga omiyonena oyendji ya mangululwa kesilohenda natango ohaya ka tsikila nokulonga omiyonena.
Shixwameni okwa pula woo aanambelewa aakonaakoni yiimbuluma ya kale ya dheulwa nawa opo iipotha yimanithwe muule wethimbo efupi ko ka ku ekelwehi we iipotha omolwa omapuko ga ningwa kaakonaakoni.
Omutotipo gwo APP okwa gwedha po woo kutya okwa hala Pohamba a gume koshikondo shelongo molwaashoka natango oshi li mehalakano, ta pula opo a kwashilipaleke kutya aalongiskola, aakuluntuskola, oominista naakomeho yelongo otaya longo nuudhiginini opo ku monike omalunduluko miizemo yondondo onti-10 no12.
Omupresidende gwoSwanu Usutuaije Maamberua, okwati itashi shuwa Pohamba a mane iinima ayihe mbyoka ina niinga muule woomvula 9 dhoka a lela oshilongo.
Maamberua okwati, omupresidende okwa ndopa okukandulapo uupyakadhi wokwaahena iilonga, uulingilingi, etulululo lyevi, oshikondo shuundjolowele, uukumwe mokati koshigwana, iimbuluma nelongo, ta gwedha po tati uuna oSwanu ya yi koshipundi otayi ka kandula po uupyakadhi mbyoka.
OVENDUKA SELMA IKELA
Comments
Namibian Sun
No comments have been left on this article