Oondjambi dhaanapolotika dha hololwa
Omupresidende nongundu ye, yeli epangelo puuwaanaawa
Omupresidende Hage Geingob oha mono oshimaliwa shooN$1 753 964 komvula inamu kwatelwa omauwanawa ge gamwe omanga omupevi presidende Nickey Iyambo ha mono ondjambi yooN$1 525 186.
Uuyelele mboka owa pitithwa momushangwa gwopapangelo gomwedhi Maalitsa ngoka gwa tothamo oondjambi dhaakwanepangelo poondondo dhopombanda.
Shoka osha landula etulo poshitaafula lyomutengenekwathaneko gwiiyemo nelongitho lyiimaliwa yepangelo gwomvula yonuumvo nomvula twa taalela gwongushu yoobiliyona 62.54, ngoka gwa tseyithwa kominista yEmona, Calle Schlettwein oshiwike sha piti. Pethimbo a tseyitha omutengenekwathaneko ngoka, Schlettwein okwa popi longithwa po moondjambi dhaaniilonga yepangelo.
Omukanda ngoka gwa pitithwa ogwa holola kutya omupresidende nale Hifikepunye Pohamba oha mono ondjambi yooN$1 159 260 omanga omukokoli presidende Sam Nujoma ha mono ondjambi yooN$1 376 085. Oondjambi dhaaleli mboka odhonkalamwenyo yawo ayihe.
Omuprima Saara Kuugongelwa-Amadhila ohayi kegumbo noshimaliwa shooN$1 326 248 komvula, noshimaliwa shooN$285 730 oshi li uuwanawa wegumbo.
Epangelo ohali futu woo omeya nolusheno lwe, omalweendo ge oshowo omadhengo ge gongodhi. Omupeha prima oha mono ondjambi yooN$233 480 nomeya ge nolusheno natango ohaga futwa kepangelo.
Oominista, hahende-ndjai, omuyaluli-ndjai, omukuluntu gwoNational Central Intelligence Service (NCIS) noNational Planning Commission ayehe ohaya mono ondjambi yooN$1 089 185 komvula, kwa gwedhwa omauwanawa giifuta yomeya nolusheno yooN$55 560, oshowo omauwanawa gomagumbo gongushu yooN$222 376.
Oominista 26 otadhi pula epangelo oshimaliwa shoomiliyona 28, omanga aapeha minista 30 mboka yaha mono ondjambi yooN$788 366 kwa gwedhwa Omauwanawa gomeya nolusheno gongushu yooN$48 240 taya pula epangelo oshimaliwa sha thika poomiliyona oN$23.6 momvula ndjika.
Aagandjimayele (A-Team)
Aagandjimayele yowina yomupresidende oshowo yoominista ohaya mono ondjambi yooN$1 087 745 komvula yidhike pamwe naandjoka yaapeha minista na ope na owala eyooloko lyooN$1 140 okuyeleka noondjambi dhoominista.
Mboka nayo ohaya mono omauwanawa giifuta yomeya nolusheno yooN$55 560.
Aagandjimayele koongoloneya ohaya mono ondjambi yili pokati koo$637 351 nooN$794 606.
Oongoloneya yiitopolwa o-14 moshilongo ohaya mono ondjambi yi thike pamwe naandjoka yomupeha minista yooN$788 366 komvula oshowo omauwanawa giifuta yomeya nolusheno gooN$48 240.
Iilyo 121 yelelo lyiitopolwa ya kalela po iikandjo ayihe moshilongo ohaya mono ooN$462 151 omanga omunashipundi gwelelo ndyoka ha mono ooN$716 771.
Iilyo yoNational Council (NC) ohayi mono ondjambi yooN$33 500 961 omanga omunashipundi gwomutumba ngoka ha mono ondjambi yooN$1 139 283, ndjoka yi vulithe ondjambi yominista na oyi li woo ondjambi womupopi mEgumbo lyoPashigwana.
Momutumba gwoNational Assembly (NA) kakele komupopi momutumba ngoka, oshilyo shoka hashi mono ondjambi yili pombanda omuleli gwongundu yoDTA McHenry Venaani, ngoka ha mono ondjambi yoo N$996 006 komvula. Moka omwa kwatelwa omauwanawa gegumbo gooN$159 222 oshowo oshimaliwa shomayakulo gamuni sha thika pooN$48 240. Iilyo yilwe ayihe ohayi mono ondjambi yooN$693 769 oshowo uuwanawa womayakulo gamuni gooN$40 320 oshowo omauwanawa gomagumbo gooN$119 807.
Omunambelewa gwoSwapo chief whip oha mono ondjambi yooN$882 590 omanga ngoka goDTA ha mono ondjambi yooN$732 654. Ondjambi yiilyo yOmutumba gwoPashigwana otayi pula oshigwana oshimaliwa shooN$80 426 311 nuumvo.
Ondjambi yaaniilonga yepangelo oya kala omukundu omunene moshilongo, sho hayi kutha po oshindji okuza kiiyemo yepangelo, ihe nonando ongaaka epangelo olyo omugandji gwiilonga omunene moshilongo nuuna lya kutha miilonga aaniilonga yamwe po nena shoka otashi ka guma nayi eliko lyoshilongo.
Schlettwein, pethimbo a tseyitha omutengenekwaneko gonuumvo okwa popi kutya epangelo otali tula miilonga omilandu shoka tadhi kaya moshipala e yo pombanda enene lyoondjambi dhaaniilonga yepangelo, ndyoka li li omukundu ngashiingeyi kepangelo.
Omulandu ndhoka ongaashi okukaleka omauwanawa gamwe oshowo okushunitha pevi iifuta yomalweendo, okutalulula omauwanawa guunamiti.
Sho a popi mEtine lya piti, pethimbo lyoonkundathana dhomutengenekwathaneko gwonuumvo nomvula twa taalela, ndhoka dhuunganekwa koFriedrich-Ebert-Stiftung (FES), omunashipundi gwoStanding Committee on Economics and Public Administration Veikko Nekundi okwa popi kutya okwa pumbwa okutulwa miilonga meendelelo omilandu ndhoka opo iifuta yondjambi yaaniilonga yepangelo yi shunithwe pevi, yo kayi kale we omukundu kepangelo.
YANNA SMITH
Uuyelele mboka owa pitithwa momushangwa gwopapangelo gomwedhi Maalitsa ngoka gwa tothamo oondjambi dhaakwanepangelo poondondo dhopombanda.
Shoka osha landula etulo poshitaafula lyomutengenekwathaneko gwiiyemo nelongitho lyiimaliwa yepangelo gwomvula yonuumvo nomvula twa taalela gwongushu yoobiliyona 62.54, ngoka gwa tseyithwa kominista yEmona, Calle Schlettwein oshiwike sha piti. Pethimbo a tseyitha omutengenekwathaneko ngoka, Schlettwein okwa popi longithwa po moondjambi dhaaniilonga yepangelo.
Omukanda ngoka gwa pitithwa ogwa holola kutya omupresidende nale Hifikepunye Pohamba oha mono ondjambi yooN$1 159 260 omanga omukokoli presidende Sam Nujoma ha mono ondjambi yooN$1 376 085. Oondjambi dhaaleli mboka odhonkalamwenyo yawo ayihe.
Omuprima Saara Kuugongelwa-Amadhila ohayi kegumbo noshimaliwa shooN$1 326 248 komvula, noshimaliwa shooN$285 730 oshi li uuwanawa wegumbo.
Epangelo ohali futu woo omeya nolusheno lwe, omalweendo ge oshowo omadhengo ge gongodhi. Omupeha prima oha mono ondjambi yooN$233 480 nomeya ge nolusheno natango ohaga futwa kepangelo.
Oominista, hahende-ndjai, omuyaluli-ndjai, omukuluntu gwoNational Central Intelligence Service (NCIS) noNational Planning Commission ayehe ohaya mono ondjambi yooN$1 089 185 komvula, kwa gwedhwa omauwanawa giifuta yomeya nolusheno yooN$55 560, oshowo omauwanawa gomagumbo gongushu yooN$222 376.
Oominista 26 otadhi pula epangelo oshimaliwa shoomiliyona 28, omanga aapeha minista 30 mboka yaha mono ondjambi yooN$788 366 kwa gwedhwa Omauwanawa gomeya nolusheno gongushu yooN$48 240 taya pula epangelo oshimaliwa sha thika poomiliyona oN$23.6 momvula ndjika.
Aagandjimayele (A-Team)
Aagandjimayele yowina yomupresidende oshowo yoominista ohaya mono ondjambi yooN$1 087 745 komvula yidhike pamwe naandjoka yaapeha minista na ope na owala eyooloko lyooN$1 140 okuyeleka noondjambi dhoominista.
Mboka nayo ohaya mono omauwanawa giifuta yomeya nolusheno yooN$55 560.
Aagandjimayele koongoloneya ohaya mono ondjambi yili pokati koo$637 351 nooN$794 606.
Oongoloneya yiitopolwa o-14 moshilongo ohaya mono ondjambi yi thike pamwe naandjoka yomupeha minista yooN$788 366 komvula oshowo omauwanawa giifuta yomeya nolusheno gooN$48 240.
Iilyo 121 yelelo lyiitopolwa ya kalela po iikandjo ayihe moshilongo ohaya mono ooN$462 151 omanga omunashipundi gwelelo ndyoka ha mono ooN$716 771.
Iilyo yoNational Council (NC) ohayi mono ondjambi yooN$33 500 961 omanga omunashipundi gwomutumba ngoka ha mono ondjambi yooN$1 139 283, ndjoka yi vulithe ondjambi yominista na oyi li woo ondjambi womupopi mEgumbo lyoPashigwana.
Momutumba gwoNational Assembly (NA) kakele komupopi momutumba ngoka, oshilyo shoka hashi mono ondjambi yili pombanda omuleli gwongundu yoDTA McHenry Venaani, ngoka ha mono ondjambi yoo N$996 006 komvula. Moka omwa kwatelwa omauwanawa gegumbo gooN$159 222 oshowo oshimaliwa shomayakulo gamuni sha thika pooN$48 240. Iilyo yilwe ayihe ohayi mono ondjambi yooN$693 769 oshowo uuwanawa womayakulo gamuni gooN$40 320 oshowo omauwanawa gomagumbo gooN$119 807.
Omunambelewa gwoSwapo chief whip oha mono ondjambi yooN$882 590 omanga ngoka goDTA ha mono ondjambi yooN$732 654. Ondjambi yiilyo yOmutumba gwoPashigwana otayi pula oshigwana oshimaliwa shooN$80 426 311 nuumvo.
Ondjambi yaaniilonga yepangelo oya kala omukundu omunene moshilongo, sho hayi kutha po oshindji okuza kiiyemo yepangelo, ihe nonando ongaaka epangelo olyo omugandji gwiilonga omunene moshilongo nuuna lya kutha miilonga aaniilonga yamwe po nena shoka otashi ka guma nayi eliko lyoshilongo.
Schlettwein, pethimbo a tseyitha omutengenekwaneko gonuumvo okwa popi kutya epangelo otali tula miilonga omilandu shoka tadhi kaya moshipala e yo pombanda enene lyoondjambi dhaaniilonga yepangelo, ndyoka li li omukundu ngashiingeyi kepangelo.
Omulandu ndhoka ongaashi okukaleka omauwanawa gamwe oshowo okushunitha pevi iifuta yomalweendo, okutalulula omauwanawa guunamiti.
Sho a popi mEtine lya piti, pethimbo lyoonkundathana dhomutengenekwathaneko gwonuumvo nomvula twa taalela, ndhoka dhuunganekwa koFriedrich-Ebert-Stiftung (FES), omunashipundi gwoStanding Committee on Economics and Public Administration Veikko Nekundi okwa popi kutya okwa pumbwa okutulwa miilonga meendelelo omilandu ndhoka opo iifuta yondjambi yaaniilonga yepangelo yi shunithwe pevi, yo kayi kale we omukundu kepangelo.
YANNA SMITH
Comments
Namibian Sun
No comments have been left on this article