Ontotawaveta ompe yelongo lyopetameko moNamibia
Ontotawaveta ompe yelongo lyopetameko moNamibia

Ontotawaveta ompe yelongo lyopetameko moNamibia

Ontotwaveta ompe ndjoka ya tulwa poshitaafula kominista yelongo lyopetameko moNamibia otayi pula opo ku lopotwe komalelo, ayehe mboka taya gandja omategelelo kaanona yaanaskola yoomvula dhi li kohi yo 16.
Jemima Beukes
Ontotwaveta ndjoa oya gandja woo oonkondo kuminista opo a lopote ayehe mboka taya gandja omategelelo kaanona mboka, naalongiskola mboka taya gandja woo omategelelo kaanaskola otaya ka pangulwa kwiikwatelwa kOmpango yAaniilonga yEpangelo.

Ontotwaaveta ndjoka otayi utha opo elongo li na sha niikumungu ya guma omilalo li longwe mooskola okuza mondondo onti 4 naashoka osha nuninwa okuthiminika aanaskola ya kale mooskola sigo ya gwanitha oomvula 18. Elongo ndyoka natango olya nuninwa okuyanda aanona ya ninge omategelelelo omanga ye li mooskola okuza moondondo dhopevi, yo mboka taya ningi omategelelo otaya ka tumwa woo kaahungimwenyo opo ya ka mone omyambidhidho gehungomwenyo.

Ontotwaveta ndjoka otayi utha woo kutya ka pena okanona taka ka tindilwa elongo molwaashoka ka ke na onzapo yevalo.

Minista okupitila montotwaveta ndjoka otaka kwashilipaleka woo kutya oompumbwe adhihe dhomooskola ngaashi omahala, omeya iikulya, omakwatho gopaunamiti oshowo oompumbwe dhilwe odha kandulwa po. Kehe ngoka taka tongola omunaskola iikwatelela komuhoko gwe, kolwaala, kuukashikekookantu, paitaalo lye oshowo pankalo yopaliko otaka pewa egeelo lyookufuta oshimaliwa sha thika po N$20 000 nenge a kale mondjeedhililo uule woomvula mbali.

Ontotwaveta ndjoka otayi pitika woo aanona mboka ya pumbwa elongo lyiikalekelwa omolwa onkalo yawo na oye na oomvula dha pitilia noomvula dhi li pundatu opo ya kale mooskola dhowina ndhoka dheya nuninwa, ngele amushanga guuministeli oku wete nokupitika kutya shoka otashi ka longa muuwanawa wokanona.

Monkalo moka okanona ka pitilila noomvula hamano ihe inaka tambulwa moskola nena otaka pitikwa ka tambulilwe mondondo kehe moka ta vulu kwiikolelelwa woo koomvula dhako. Ooskola nadhi pitikwa okutula moshiponga uundjolowele nonkalo yaanona ngele okomalutu nenge opamadhilaadhilo, nenge okuya lwatela pevi nokwiihumbatela aanona sha yooloka ku yakwawo omolwa oonkalo dhawo. Ontotwaveta oya holola kutya taku ka totwa po woo omulandu ngoka tagu ka longithwa mokugamena aanona okuza kelongitho lyiikolitha ,iingangamithi, okuyanda efaulo kooskola oshowo omaupyakadhi galwe ngoka haga kala ga taalela aanaskola. Ontotwaveta ndjoka otayi gandja oonkondo kaakuluntuskola ya kuthe pakathimbo okanona moskola omolwa omaihumbato omawinayi itaga popilwa ihe aavali otaya tegelelwa ya kale aakomeho momalongo gaanona yawo.

Ontotaveta ndjoka natango otayi indike iinima yontumba mbyoka inayi pitikila mooskola nenge momihandjo dhooskola, na otayi gandja oonkondo kaaniilonga mooskola nenge momihandjo ndhoka opo ya kwateko nokukutha ko iinima mbyoka inai pitikwa.

Omukuluntuskola pamwe naaniilonga pamwe naye oya pitikwa okuningila aanona ehadho nokukwashilipalea kutya iinima mbyoka inayi pitikwa inayi ya mooskola nenge momihandjo. Inaku pitikwa iinyangadhalwa yoongundu dhoopolotika mooskola, nenge omahwahwameko goongundu dhopolotika.

Otaku ka gandja epitiko komukomeho gwelongo moshitopolwa ngele okuwete kutya oshinyangadhalwa shongundu ndjoka oshi li muuwanawa waanona na itashi pogola ompango nenge omilandu dhelongo.

Iinyangadhawa mbyoka inayi pitikwa okuya moshipala oongundu nenge iilonga yooskola.

Ontotwaveta otayi pitika wo omalelo gooskola ga totepo iiketha yeyambulepo lyooskola. Iiketha mbyoka otayi kala nokutulwa iimaliwa nenge iiyemo mbyoka ya gongelwa komalelo gooskola nenge okupitila momaiyambo goohandimwe. Iiyemo mbyoka otayi vulu woo okugongelwa okuza miinyangadhalwa yontumba mbyoka tayi vulu okuningwa pooskola.

Ontotwaveta ndjoka natango otayi indike elongitho lyaanaskola mokumonena ooskola iiyemo, okuza moshigwana. Ontotwaveta ndjoka oya yeleka kutya oshili oshimbuluma ngele oskola nenge elelo lyoskola otali longitha omukalo gwokukonga iimaliwa okuza kaavali pakuya pambambo omusindalandu ngoka tagu pitika aavali ya gandje omakwatho kooskola pakwiiyamba.

Natango oveta ndjoka otayi popi kutya elelo lyoskola inali futa omuniilonga poskola iiyemo ya sha nenge uuwanawa wopashimaliwa omolwa eyakulo e li gandja omanga inaku pewa epitiko okuza koPublic Service Commission. Omalelo gooskola otaga vulu okufuta aaniilonga iimaliwa yomalweendo uuna taya yi momalweendo gopambelewa ihe iimaliwa mbyoka nayi kale yi thike pamwe nomwalu ngoka hagu futwa kohi yoPublic Service Act.

Natango omalelo gooskola dhepangelo naga kale nomaumbangi oshowo omauyelele gelongitho lyiiyemo yooskola nokungongapo omayalulo gelongitho lyiiyemo yawo omvula kehe. Aakomeho yelongo otaya kapewa nduno oshinakugwanithwa shokuningila omakonakono omambo ngoka nomauyelele ngoka.

Ngele minista okwa mono kutya osha pumbiwa nena otaka ka pula opo omuyalulimambo gwepangelo a ningile omakonaakono omambo giiyemo yoskola yontumba.

Omalelo gooskola na ga gandje kehe moomwedhi hamano omambo gomiyalu dhopashimaliwa gooskola dhawo komukomeho gwelongo moshitopolwa, aluhe konima yehulilo lyomumvo gwawo gwopashimaliwa.

Omambo ngoka naga gandjwe ku kehe ngoka ta holola ohokwe mugo.

Ominista yelongo nale, Nahas Angula okwa popi kutya osha yela kutya minista yelongo okwa hala shike na oshili muuwanawa ihe na kale a kotoka opo ontotwaveta ndjoka kayi hiye iipotha yomoompangu oyindjiiyindji.

Okwa popi kutya yimwe oya li ya pumbwa okukala omilandu pehala lyompango.

“Pehulilo ope na iikumungu ya simana yi li ine ngele tashi ya kelongo. Otali ka gandja tuu iikwathitholongo ya gandjwa unene miitopolwa yomuushayi? Ontotwaveta otayi ka pitika tuu ooskola dhi kale dha patulukila aanaskola ayehe? Otayi ka gandja tuu elongo lyongushu? Otayi ka kwashilipaleka tuu kutya iipumbiwa ayihe oya tulwa pomahala?” Angula a popi. Okwa popi kutya ekotampango lyaNamibia nalyo otali utha elongo kaanona ayehe ihe itali kwashilipaleke kutya aanona ayehe otaya hiti ooskola.

“Ondunge ombwaanawa: olye taka kwashilipaleka etulo miilonga kutya aanona ayehe ye na omaulema ga yooloka oya hita ooskola? Ngele okanona kandje otaka lumbu nuulema wokuuva ko ihe oskola yomomukunda gwetu itayi ka tambula nena otandi vulu okufala oskola ndjoka kompangu.”

Oshiwike sha piti sho ontotwaveta ndjoka ya tulwa poshitafua momutumba gwopaliamende, oshilyo shongundu yoPopular Democratic Movement, Nico Smit osha popi kutya ontotaveta ndjoka otayi kambadhala okupangela mpoka inapu teka.

Okwa lundile epangelo kutya otali ndopa okukalekapo elongo lyoshali nopehala otali etha aavali oshowo aalongi ya konge omikalo dhokumonena ooskola iiyemo omolwa iiyemo inayi gwana mbyoka hayi pewa ooskola kepangelo.

JEMIMA BEUKES

Comments

Namibian Sun 2024-04-27

No comments have been left on this article

Please login to leave a comment

Premier League: Brighton 0 vs 4 Manchester City | Manchester United 4 vs 2 Sheffield United | Everton 2 vs 0 Liverpool | Crystal Palace 2 vs 0 Newcastle | Wolves 0 vs 1 Bournemouth LaLiga: Real Sociedad 0 vs 1 Real Madrid SerieA: Frosinone 3 vs 0 Salernitana | Udinese 1 vs 2 AS Roma European Championships Qualifying: Queens Park Rangers 4 vs 0 Leeds United | Coventry City 2 vs 3 Hull City English Championship: Queens Park Rangers 4 vs 0 Leeds United | Coventry City 2 vs 3 Hull City Katima Mulilo: 16° | 33° Rundu: 16° | 33° Eenhana: 16° | 35° Oshakati: 17° | 34° Ruacana: 17° | 35° Tsumeb: 18° | 32° Otjiwarongo: 14° | 31° Omaruru: 16° | 34° Windhoek: 15° | 29° Gobabis: 18° | 30° Henties Bay: 15° | 22° Wind speed: 21km/h, Wind direction: S, Low tide: 11:03, High tide: 05:02, Low Tide: 23:14, High tide: 17:32 Swakopmund: 15° | 18° Wind speed: 23km/h, Wind direction: SW, Low tide: 11:01, High tide: 05:00, Low Tide: 23:12, High tide: 17:30 Walvis Bay: 16° | 26° Wind speed: 28km/h, Wind direction: SW, Low tide: 11:01, High tide: 04:59, Low Tide: 23:12, High tide: 17:29 Rehoboth: 17° | 31° Mariental: 20° | 34° Keetmanshoop: 22° | 34° Aranos: 20° | 33° Lüderitz: 13° | 24° Ariamsvlei: 20° | 35° Oranjemund: 17° | 30° Luanda: 26° | 29° Gaborone: 18° | 27° Lubumbashi: 11° | 25° Mbabane: 13° | 17° Maseru: 9° | 23° Antananarivo: 14° | 27° Lilongwe: 14° | 26° Maputo: 18° | 25° Windhoek: 15° | 29° Cape Town: 15° | 27° Durban: 17° | 22° Johannesburg: 15° | 23° Dar es Salaam: 23° | 31° Lusaka: 17° | 26° Harare: 14° | 26° #N/A #N/A