Epangelo tali ndopa okugamena eliko lyoshilongo
Uukongo waaheli paveta, etetepo lyomiti inali pitikwa oshowo emino lyevi oyimwe yomiinima Namibia ta nyengwa okukalekapo egameno, pethimbo ndyoka kwa taalelwa elunduluko lyonkalo yombepo.
ELLANIE SMIT
OVENDUKA
Olopota ompe ya pitithwa koshiputudhilo shoInstitute for Public Policy Research (IPPR) oya gandja uusama kepangelo omolwa ekanitho lyiiyamakuti, omakuti nevi okupitila momamino inaga pitikwa, kutya epangelo olya ndopa okugamena oonzo dhoka dhopaushitwe.
“Nonando ekotampango otali pula egameno lyuuyamba woshilongo omalelo oga ndopa okukalekapo oshinakugwanithwa shoka muule woomvula dha piti, sha etitha ekanitho enene koshilongo,” Olopota tayi ithanwa ‘Depleting Natural Capital: How Namibia has been losing wildlife, forests and sand through misgovernance and maladministration since 2015’, ya holola.
Olopota oya tsikile kutya uukongo, etetepo lyomakuti oshowo emino lyomavi olya tula oshilongo muupyakadhi nokweetitha eyonagulo enene koonzo dhopaushitwe dhaNamibia. Eyonagulo olya yi pombanda unene okutameka omvula yo 2015, na olya etithwa kepangelo lya nkundipala.
Elalakano lyolopota yoIPPR okutothamo iiholelwa ya lopotwa kombinga yepangelo ewinayi, itali longosha nokwiiyambapaleka owala, shoka sha tulitha pombanda onkalo yonayi moNamibia.
Miiningwanima ya ningwa pokati komvula yo 2015 sigo 2019/20 moka onkalo yomidhingoloko ya gu pevi noonkondo, oya gwedhwa woo kuulingilingi mboka wa londo pombanda.
Okwa ningwa omatulo miipandeko geli po 363 pokati komwedhi Januari naJuli nomvula ndjika yonuumvo otashi vulika yi ka kale yi na iipotha yi li pombanda unene ngele tashi ya kiipotha yuukongo waaheli paveta oshowo omiyonena dhilwe.
Olopota oya popi kutya muule womimvo dha piti, Namibia okwa kanitha oohecta oomiliyona dhomakuti omolwa etetepo lyomiti.
Kombinga yemino lyomavi, olopota oya holola kutya uuministeli womidhingoloko otawu ndopa okukondolola emino ndyoka ngashiingeyi lya kwatwako koluhepo, uufukethi nokwaahena ko nasha unene momidhingoloko dhomuushayi.
Okwaahena elongelokumwe pokati komalelo mwakwatelwa omalelo gopamuthigululwakalo oshimwe tashi etitha woo uupyakadhi.
OVENDUKA
Olopota ompe ya pitithwa koshiputudhilo shoInstitute for Public Policy Research (IPPR) oya gandja uusama kepangelo omolwa ekanitho lyiiyamakuti, omakuti nevi okupitila momamino inaga pitikwa, kutya epangelo olya ndopa okugamena oonzo dhoka dhopaushitwe.
“Nonando ekotampango otali pula egameno lyuuyamba woshilongo omalelo oga ndopa okukalekapo oshinakugwanithwa shoka muule woomvula dha piti, sha etitha ekanitho enene koshilongo,” Olopota tayi ithanwa ‘Depleting Natural Capital: How Namibia has been losing wildlife, forests and sand through misgovernance and maladministration since 2015’, ya holola.
Olopota oya tsikile kutya uukongo, etetepo lyomakuti oshowo emino lyomavi olya tula oshilongo muupyakadhi nokweetitha eyonagulo enene koonzo dhopaushitwe dhaNamibia. Eyonagulo olya yi pombanda unene okutameka omvula yo 2015, na olya etithwa kepangelo lya nkundipala.
Elalakano lyolopota yoIPPR okutothamo iiholelwa ya lopotwa kombinga yepangelo ewinayi, itali longosha nokwiiyambapaleka owala, shoka sha tulitha pombanda onkalo yonayi moNamibia.
Miiningwanima ya ningwa pokati komvula yo 2015 sigo 2019/20 moka onkalo yomidhingoloko ya gu pevi noonkondo, oya gwedhwa woo kuulingilingi mboka wa londo pombanda.
Okwa ningwa omatulo miipandeko geli po 363 pokati komwedhi Januari naJuli nomvula ndjika yonuumvo otashi vulika yi ka kale yi na iipotha yi li pombanda unene ngele tashi ya kiipotha yuukongo waaheli paveta oshowo omiyonena dhilwe.
Olopota oya popi kutya muule womimvo dha piti, Namibia okwa kanitha oohecta oomiliyona dhomakuti omolwa etetepo lyomiti.
Kombinga yemino lyomavi, olopota oya holola kutya uuministeli womidhingoloko otawu ndopa okukondolola emino ndyoka ngashiingeyi lya kwatwako koluhepo, uufukethi nokwaahena ko nasha unene momidhingoloko dhomuushayi.
Okwaahena elongelokumwe pokati komalelo mwakwatelwa omalelo gopamuthigululwakalo oshimwe tashi etitha woo uupyakadhi.
Comments
Namibian Sun
No comments have been left on this article