Omakootili miipandeko molwa ‘ngungula’

• Aakwashigwana otaya indilwa ya lopote aateyi yoompamba dhuuwa
Kenya Kambowe
Kakutu gomatanga gopolisi yaNamibia Inspector General Joseph Shikongo okwa koleke kutya aapolisi yamwe mboka ya li ya kwata ko omahooli ga tseyika nawa “ngungula” moshitopolwa shaHangwena oha ye ga landitha po nenge ye ga longithe po paumwene, shika osho oshipotha oshinene.

Ngungula omahooli haga ndjondjelwa moshilongo oku za koAngola oshoka oge na ombiliha shi vulithe omahooli moNamibia.

Ndhika Shikongo okwe dhi popi oshiwike shika pethimbo a yi moonkundathana noNamibian Sun, ta ti aapolisi yamwe oya tulwa miipandeko sho ya adhika nomahooli ngoka ga yakwelwa moshilongo.

“Otwa manga po aapolisi yomwaalu gontumba nayamwe oya holoka moonpangu nale nokuli,” ta ti ngaaka.

“Iipotha oyindji nda lopotelwa yi na sha nendjondjo lyomahooli kaapolisi oya holoka moshitopolwa shaHangwena. Otu na aapolisi yaali sigo yatatu mboka ya ndopa okulopota omahooli kiitaasi yopilisi, ye ga ningi po owala gawo.”

Oohapu dhaShikongo otadhi tsu kumwe nomapopyo gaakwashigwana yomOshikango mboka ya ti aapolisi otaya ndopa okukondjitha oshikumungu shokundjondja omahooli neitulemo oshoka na yo ohaa mono mo uuwanawa.

“Ka pu na omuntu mwa kwatelwa aapolisi a pitikwa okukwata ko oshinima inaa shi pitikwa moshilongo ndele te shi ningi po eliko lye.” Shikongo ta kunkilile.

“ Uuna wu na uuyelele kombinga yomunambelewa gopolisi ta kwata ko omahooli nenge kehe tuu shoka inaa shi pitikwa moshilongo ndele ta tameke okushilanditha po, te shi fala kegumbo nenge te ga tu la mohauto ye, ya lopoteni,” ta ti ngaaka.

Worries about police behaviour

Eikwatopomutima kombinga yomaihumbato gaapolisi

Pethimbo lyetalelepo mOshikango, aakalimo oya indile wo aapolisi yomoshitopolwa shaHangwena ya konakonwe moonkalamwenyo dhawo dhopaumwene oshoka oya fa ye na oonkalamwenyo dhi vule iiyemo yawo.

Omukwashigwana gumwe ota ti: “ Itatu ti aapolisi naakale ya heap, ashike moshilongo omu na ngaa omahokololo taga popi e mono lyiihuna lyaapolisi omolwa oondjambi dhawo ndele shika ha sho shi li mOshikango”.

“Omuntu oto kumwa nee mpoka haya adha iimaliwa oshoka otaya hingi omahauto gondilo yo otaya tungu omatungo omanene”.

Aakwashigwana oya indile opo aapolisi ya konakonwe nawa oshoka oye na oonkalamwenyo dhi vule iiyemo yawo osho wo kukongwe omukalo gokuhulitha po oshinima shendjondjo lyomahooli.

Omukwashigwana gumwe okwa ti: “Iitaasi yomahooli mOshikango ota yi longo owala oshoka oha pu nwethwa koohauto dhepangelo naakwashigwana mboka inaa ya hala okunwetha omahooli ga yakwa”.

Onzo yetu oya gandja wo omadhiladhilo kutya omupolisi ngoka a kwatwa ta landitha nenge ta longitha omahoili ga yakwa na pewe egeelo edhigu opo a ninge oshiholelwa sha yakwawo.

Omukwashigwana gumwe okwa ningi wo ekunkililo sho a ti: “ Ngele aapolisi otaya pewa omageelo omapu nenge ya edhililwa moondjedhililo ethimbo efupi, nena oshinima sha ngungula otashi tsikile notashi vulika shi ka ninge oshinima oshidhigu okupotokonona”.

Eidnjipalo lyiinima inaa yi pitikwa

MuJuni, okwa li kwa lopotwa kutya pokati komumvo 2024 netatamumvo lyonuumvo, omahooli gongushu yoomillion N$17 oga li ga kwatwa ko moshitopolwa shaShana.

Oshitopolwa shaShana oshi li ookilometa dhomilongo dhontumba okuza koongamba dhaNamibia naAngola. Oshitopolwa Ohangwena nOmusati oyo ya palathana noongamba ndhika, nokwa itaalwa kutya omahooli haga ndjondjelwa miitopolwa mbika iyali ogendji unene ge vule ngoka haga ndjondjelwa mOshana.

Shikongo okwa gwedha po tati kashi na uupyakadhi AaNamibia taya hingi nokukanwetha omahooli piitaasi yomahooli meni lyAngola, oshoka AaNaambia oyo tuu mboka oye na aapambele yawo taya pumbwa eyambidhidho lyawo. Uupyakadhi owu li ashike mpano ngele otaya landa omahooli kwaamboka taya landitha omahooli shaa li paveta, shoka wo tashi ya ninge aakaulinyanga.

[email protected]

Comments

Namibian Sun 2025-12-01

No comments have been left on this article

Please login to leave a comment