• Home
  • LOCAL NEWS
  • Ondungethaneko yowina yoobiliona N$2.5 yokwaandjaganeka omayakulo gepangelo
OMATHANEKO: Gladice Pickering, Omunambelewa omukuluntupitithi mOmbelewa yOmuprima, pamwe nOmuprima  Elijah Ngurare, pethimbo lyetulomiilonga lyondungedhiladhilo  sha ningwa oshiwike sha zi ko.ETHANO: OMBELEWA YOMUPRIMA.
OMATHANEKO: Gladice Pickering, Omunambelewa omukuluntupitithi mOmbelewa yOmuprima, pamwe nOmuprima Elijah Ngurare, pethimbo lyetulomiilonga lyondungedhiladhilo sha ningwa oshiwike sha zi ko.ETHANO: OMBELEWA YOMUPRIMA.

Ondungethaneko yowina yoobiliona N$2.5 yokwaandjaganeka omayakulo gepangelo

Elizabeth Kheibes
Omuprima Elijah Ngurare okwa tula miilonga ondungethaneko yowina yuule woomvula ntano yongushu yoobiliona N$2.5 yokweeta omalunduluko omanene meandjaganeko lyomayakulo gepangelo. Oku uvaneke kutya otayi ka tulwa miilonga nawa, omadhiladhilo omape otaga ka longithwa niizemo yago otayi kala nokutalelwa opo ku hwepopalekwe eandjaganeko lyomayakulo gepangelo miikandjohogololo ayihe 121.

Ondungethaneko yowina yOmbelewa yOmuprima yomo2025–2030 oya tulwa miilonga oshiwike sha zi ko noya ndjandjukununa nkene oshimaliwa tashi ka longithwa melongitho lyuutekolonohi wopakompiuta, omalunduluko momilandu dhepangelo, okwiilongekidhila nokuhupa konima yiiponga wopaushitwe noshowo okulundulula omilandu dhomahangano gopapangelo.

Ondungedhiladhilo ndjika yowina oya longekidhwa konima yomakemo ogendji taga kemwa koshigwana kombinga yokwaalonga nawa, aakwanepangelo itaya hokololithwa naanaa uuna ya pogola noshowo epangelo tali longitha oosystema oonkulu.

Ontengenekothaneko onene yomapendulopo, obiliona N$1.3, okwa dhiladhililwa dhi ka longithwe mokulongitha oosystema dhopakompiuta nodhopaelektronika, negameno komalungula olyo tali ka dhana onkandangala sho pu na oopolohalama tadhi kala nokutulwa miilonga omumvo kehe naashika otashi ningwa nelalakano opo oosystema dhepangelo dhi kale itadhi pitwa kusha shoka sha hala okudhi yonagulwa po.

Obiliona N$1 otayi ka longithwa moopoloyeka dhowina tadhi tulwa miilonga meukililo kaanambelewa mOmbelewa yOmuprima.

Oomiliona N$80 otadhi ka longithwa okutula miilonga omulandu gweetepo lyomadhiladhilo omape nokunduluka, oomiliona N$10 otadhi ka longithwa metalululo lyooveta nomiliona oonkwawo $10 otadhi ka tungitha endiki lyiinyangadhalwa yopaulumompumbwe moshilongo.



Omadheulo

Aaniilonga mepangelo otaya kala nokwiigwedhela ko koowino dhawo sho oomiliona N$2.5 dhi itulilwa opo dhi ka longithwe miigongiilonga nomadheulo gaanambelewa mepangelo shoka shi li kohi yethaneko lyomapendulopo goonzo dhopantu.

Moontentekelihapu ndhoka a nyola molwondungethaneko ndjika yowina, Ngurare okwa kwandjangele kombinga yomaunkundi gomonakuziwa nokwa dhenge woo omuthindo nkene sha simana omalunduluko ga ningwe.

“Okulongela epangelo oshinima oshiwanawa nosha simana, omuniilonga mepangelo oha kala niinakugwanithwa iinene komapepe ge nokwa tegelelwa a longe nondjungu noneitulomo nuunkulungu,” okwa nyola ngaaka.

Okwa tumbula kutya ondungethaneko ndika yowina oshinima sha pumbiwa unene, unene tuu methimbo lyanakanena sho oosystema oonkulu dhokugandja omayakulo gepangelo itaadhi opalele we nenge itaadhi longe we naanaa nawa.

“Sho sha li hashi longo monale hasho ando shi kale omukalondjigilile nomonena. Oosystema oonkulu naandhoka dhi igililwa itadhi vulu okutsikila nokutalika ko ongoshoholelwa oshiwanawa oshoka odho dhoshikulushonale notadhi shunitha aantu monima notadhi pula mondjato oshoka itadhi eta po sha naanaa.”

Ngurare okwa kwatakanitha ondungethaeneko ndjika yowina nomilandu dhilwe dha simana dhepangelo, okwa dhenge omuthindo kutya ondungethaneko ndjika yowina otayi endele pamwe nomukandauvaneko gwoSwapo (2025–2030) noshowo nEthaneko lyoPashigwana Etihamano (NDP6).

“Ondungethaneko yetu yowina nayi endele pamwe nomukandauvaneko gwoSwapo 2025–2030 noshowo ondungedhiladhithaneko yawo, noshowo Ethaneko lyoPashigwana Etihamano NDP6. Otwa tameka nale noku shi ninga,” okwa ndjandjukununa.

Okuthika ko2030, epangelo otali lalakanene okugwedhela okumbilipalelwa kwaakwashigwana molwomayakulo gepangelo okuza poopelesenda 54% okuya poopelesenda 70%. Elunduluko momilandu dhoKabinete netulomiilonga lyadho, etalululo lyomilandu neziminimo lyadho, iinyangadhalwa yeetepo lyomadhiladhilo omape niilalakanenwa yokulongitha iikwamashina nookompiuta noshowo okumanitha okutunga omandiki gokuungaunga niiponga yopaushitwe.



Okutula ombunda moshihwa

Ngurare oku uvaneke kutya otaka thitika omwaka ngoka gu li pokati kaaleli yopapolitika netulomiilonga lyoopolohalamana kaanambelewa.

“Otandi uvaneke okukondopeka omakwatathano pokati komitungilo dhopapolitika naanambelewa opo ku kwashilipalekwe kutya ope na elongelokumwe nekwatathano mokutsakanitha omahalo gaakwashigwana,” okwa ti.

Okwe shi endulula kutya ondungethaneko ndjika itayi ka ethwa yaa adhe iilalakanenwa yawo.

“Ethimbo ongashingeyi opo tu tule ombunda moshihwa nokulongela kumwe molwuuwanawa waantu yetu nowoshilongo shetu. Ngashingeyi otwa tegelelwa okutsikila nokulongela kumwe, okutula omathaneko getu miilonga nawa nokukala nomadhiladhilo ngoka taga dhiladhila iizemo niilonga tayi longwa mepangelo.”

Ondungethaneko ndjika otayi hololwa kutya oyo euvathano lyopapolitika tali kwatakanitha epangelo naakwashigwana, notali kwashilipaleke kutya egandjo lyomayakulo otali tsikile “monkalo kehe” notayi hwamekulula einekelo lyoshigwana mepangelo.

“Omauvathano ngaka gopankalathano ogo oongudhi dha kola dhepangelo lyetu ndhoka tadhi hwamekulula omililo ndhoka tadhi ka huhulukitha nokupupyaleka Aanamibia naakwanepangelo,” Omuprima a ti.

Comments

Namibian Sun 2025-09-18

No comments have been left on this article

Please login to leave a comment