Omunafaalama a teya iihakautu ya thika pootona omi-25

Ta palutha oshilongo
Iihakautu iilkulya ya pumbiwa moNamibia alihe.
Loise Shiimi

Tuakondja Shikongo, mwene gwopoloyeka Omushiyo yiihakautu mOshitopolwa Ohangwena, pethimbo ndika oku li mokuteya iihakautu ye, moka taku tegelelwa iingumutulu yeetona 25 okuza koshikunino shuunene wohektala yimwe. 


Shikongo,ngoka e li omunguwo gwokutula ko omashina golusheno lwoketango, okwiitula mo mokwiinyengela miilonga yuunamapya opo a gwedhe ko kiiyemo ye. Mokupopya no-Network Media Hub (NMH), Shikongo okwa hokolola kutya nonando oha mono iiyemo mokutula ko omashina golusheno lwoketango, okwa kongo omikalo dhilwe dhiiyemo ya gwedhwa po. Okwa yelitha kutya momumvo 2025, okwa thikameke iinyangadhalwa ye opo a ninge omakonakono ga gwedhwa po nokumona owino opo a hwepopaleke uunamfaalama wiihakautu wopangeshefa. 


“Onda kala nale ndi na evi, ihe omashongo ngoka nda kala nda taalela okumona eyambidhidho lyiimaliwa lyomalongekidho gopetameko ngaashi okulonga evi, okulanda iingumutulu yokukuna (tubers), nokufula omboola yomeya (borehole). Onda ningi eindilo lyomukuli gwoodola dhaNamibia omayovi omathele gatano (N$500 000) okuza koAgribank, ndjoka ya pe ndje konyala omayovi omathele gatatu nomilongo ntano (N$350 000). Omwaalu ngoka ogwa kwathele noonkondo mokutameka ekuno lyandje lyiihakautu,” osho a popi. 


Okwa gwedha ko wo kutya muJanuali gwomumvo nguka, okwa kongo ooshako dhi vulithe pethele, dhookilo omi-25 dhiihakautu yokukuna ndhoka dhi na ongushu yomayovi omilongo ntano (N$50 000) okuza koAvagro. Okwe dhi kunu momasiku 17 gaFebuluali gwomumvo nguka, notadhi imi ngashingeyi.


Mokupulwa kombinga yetokolo lye lyokukuna iihakautu, Shikongo okwa yamukula kutya omu na ompumbwe onene yayo moshitopolwa, pamwe nomaindilo gothaathaa okuza koosikola, aalandithi yomomapandaanda, nosho wo ko-Nawa Mini Market. 


Okwa ndhindhilike kutya etata lyoshikunino she shohektala yimwe osha tewa nale, omanga etata ndyoka lya hupa ko li li pokupwa. Shika otashi ulike kutya iihakautu oyi li iikulya mbyoka ya dhingoloka moNamibia, yo ishewe oyi niwe ompumbwe onene. Okwa holola ehalo lye lyokuyandjaneka uunafaalama we sigo okonyala oohektala mbali nokwaladhipike aantu oyendji opo yi inyengele miilonga yuunamapya. 


Omashongo a tsakaneke


Nonando okwa mono eteyo lya dhingi, Shikongo oku li a taalela omashongo ngaashi ompumbwe yikwaniipangitho, unene tuu okwaana eshina lyokuteya iihakautu nokwiikwatelela owala momambakumbaku gokuhiilwa. “Momumvo gwa zi ko, okulonga ohektala yimwe osha pula ndje iimaliwa yoondola dhaNamibia omayovi gaali netata (N$2 500), shoka shi li ondilo noonkondo, ishewe omambakumbaku gepangelo palwundji ihaga kala naahingi ye li po,” osho a popi.


Okwa ndhindhilike wo kutya eteyo pethimbo ndika ohali ningwa niilongitho yopomake, shoka tashi kwata ethimbo olyindji notashi  vulu okunyonagula iiyimati mbyoka. Okumona iikwaniipangitho ya gwana otaku hwepopaleke iinyangadhalwa mbyoka. Okwa tsu wo omuthindo kombinga yompumbwe yongulu yokutalaleka nokupungula, yi gamene iihakautu ethimbo kehe lyomumvo nokukandeka omakanitho. 


Kwaamboka ye na ohokwe yuunafaalama wiihakautu, Shikongo okwa gandja omayele gokukonakona omikalodhingi dhokukuna, okutenda ongushu yevi, nokukaleka po ekondololo lyomeya li li nawa, ta holola kutya okimitye yuunamapyahupilo o-Namibian Agronomic Board (NAB) oyi li yi ipyakidhila nokugandja omayele.


Okwa tsu wo omuthindo kombinga yesimano lyoonkambadhala dhelongelokumwe opo ku gwanithwe po ompumbwe yomomudhingonoko nokushunitha pevi eikwatelelo lyiihakautu yokondje mbyoka hayi ya mo okuza koSouth Africa. Mokukonakona nomokuhwepopaleka onkalo yevi, okwa ti aakwashigwana yaNamibia otaya vulu okulimina iiyimati yawo yene.  


Konima yeteyo ndika, Shikongo oku na omalongekidho gokulundulukila koshikunino shomaloibiyeta (Beetroot), ta ndhindhilike kutya iihakautu ihayi imi nawa ngele otayi kununwa ethimbo nethimbo mevi limwe. Oku na ehalo lyokulundulula iiyimati nokukuna iihakautu kevi epe muFebruali gwomumvo twa uka, ta longitha omeya gomvula ga taambathane noomboola yomeya. 


Pamatseyitho gokomwedhi shinasha niiyetwamo osho wo iitummwamo okuza NAB, iihakautu onkene ya patulukila okweetwa mo moshilongo ethimbo kehe lyomumvo, pwaana nando ekeelelo lya sha, tashi ulike kutya omateyo gomomudhingonoko ihaga gwanitha po oompumbwe dhaakwashigwana dhiihakautu. 


Comments

Namibian Sun 2026-08-12

No comments have been left on this article

Please login to leave a comment