Swapo a popi kutya omaiyuvo gaDR Itula iinima yowala
Ongundu yoSwapo oya popi kutya itayi kamanapo ethimbo nokukundathana omaiyuvo goshilyo shimwe shongundu ndjoka shoka tashi pula opo ku kale omuhogololwa gumwe iithikamena ngoka taka kondjitha Presidende Hage Geingob, pethimbo lyomahogololo nuumvo.
KENYA KAMBOWE
Austin Samupwa okwa ekelehi omaiyuvo gOmundohotola Panduleni Itula, ngoka a popi kutya Namibia okwa pumbwa omuhogololwa iithikamena ngoka ta vulu okukondjitha Geingob oshowo aaleli yoongundu dhilwe pethimbo lyomahogololo.
Samupwa okwa popi kutya omaiyuvo gaItula oge li onyata yowala nongundu tayi ka manapo ethimbo nokukundathana omaiyuvo ngoka.
Itula ina koleka nokuzimina nenge a tinde ngele ota dhilaadhila okuninga omuhogololwa iithikamena momahogololo ngoka taga ningwa oshilongo.
Mondokumende ye yuule womapandja 19, Itula okwa yelitha kutya oshi li paveta opo omuhogololwa iithikamena a kuthe ombinga methigathano lyomahogololo guupresidende.
Ontopolwa onti 72 yekotampango lyOmahogololo oya holola iipumbiwa tayi pumbiwa opo omuntu ishangithe omanga omuhogololwa iidhikamena.
Ontopolwa ndjoka oya holola kutya tango omuntu ngoka okwa pewa uuthemba kwiikwatelelwa kokatendo okati 2 kontopolwa 38 mEkotampango lyoshilongo, ndjoka ya holola kutya kehe omukwashigwana omvalele yaNamibia , e na oomvula 35 okuya pombanda ota vulu okuhogololwa a ninge oshilyo shOmutumba gwoPashigwana, oshowo Omupresidende .
Oshitiyali omuntu ngoka na kale iishangitha onga omuhogololi noshititatu na kale omukalelipo gwongundu yontumba nenge iithikamena e na aayambidhidhi aahogololi ya thika po 500 moshitopolwa kehe.
Shoka otashi ti omuhogololwa iithikamena na kale e na konyala aayambidhidhi ya thika po 7 000.
Omalolelo omunongonongi gwonkalo yopolotika, Frederico Links, okwa popi kutya edhilaadhilo lyomuhogololwa iithikamena olya pumbwa okuningilwa omalolelo ko kutalike kutya aakwashigwana otaya yamukula ngiini.
“Aaantu otaya vulu okuyamukula koshinima shi li ngaaka molwaashoka inashi ningwa nale ngele tashi ya komahogololo. Otashi kumitha kutya kape na ngoka e shi ningi nale,” Links a popi.
Okwa popi kutya omulandu gwomuhogololwa ngoka iithikamena otagu vulu okukala ekondjitho lyuulingilingi.
Professa Nico Horn okwa popi kutya Swapo okwa kala ta dhana onkandangala momahogololo konima nkene oshilongo sha manguluka, onkene oshithigu omuhogololwa ngoka iithikamena a ninge elunduluko lya sha.
“Omaiyuvo omawanawa ihe uundemokoli wetu owa koko momukalo gwa yooloka. Owu na natango ongundu tayi pangele ndjoka momahogololo ga piti ya hogololwa noopresenda dha thika po 80. Kehe shimwe ohashi tameke ponkatu yontumba ihe otashi ka kala oshilonga oshidhigu kaantu yopondje.”
Omukomeho gwoshiputudhilo shoInstitute for Public Policy Research (IPPR), Graham Hopwood okwa popi kutya omulandu gwokutota ongundu yopolotika ogu li omupu okuyeleka naangoka gwomuhogololwa iithikamena.
“Shoka tandi vulu okupopya okutya owala oshi li oshidhigu wu hogololwe onga omuhogololwa iithikamena kwiikwatelelwa kompango yetu yomahogololo.”
“Aahogolowa mboka oya pumbwa okuulikwa kaahogololi yeli po 500 moshitopolwa kehe oshowo aantu 7 000 kumwe. Shoka otashi ti kehe ngoka ta ka ninga omuhogololwa iithikamena oku na okukala iitula mo momahwahwameko ge opo a tungepo eyambidhidho lye okuya komahogololo,” Hopwood a popi.
“Oshili oshipu okushangitha ongundu yopolotika, sho ongundu tayi pumbwa owala eyambidhidho lyaahogololi ye li po 3 500 miitopolwa ayihe kumwe iheyali.”
oshilanduli
Itula okwa popi kutya ongundu yopolotika itayi vulu okulongitha ekotampango lyawo mokutidha oshilyo shoka tashi tokola okukutha ombinga methigathano lyuupresidene onga omuhogololwa iithikamena, ta popi kutya aakwashigwana oya pumbwa okuholola uuthemba wawo ngaashi sha tothwa mo mekotampango.
Austin Samupwa okwa ekelehi omaiyuvo gOmundohotola Panduleni Itula, ngoka a popi kutya Namibia okwa pumbwa omuhogololwa iithikamena ngoka ta vulu okukondjitha Geingob oshowo aaleli yoongundu dhilwe pethimbo lyomahogololo.
Samupwa okwa popi kutya omaiyuvo gaItula oge li onyata yowala nongundu tayi ka manapo ethimbo nokukundathana omaiyuvo ngoka.
Itula ina koleka nokuzimina nenge a tinde ngele ota dhilaadhila okuninga omuhogololwa iithikamena momahogololo ngoka taga ningwa oshilongo.
Mondokumende ye yuule womapandja 19, Itula okwa yelitha kutya oshi li paveta opo omuhogololwa iithikamena a kuthe ombinga methigathano lyomahogololo guupresidende.
Ontopolwa onti 72 yekotampango lyOmahogololo oya holola iipumbiwa tayi pumbiwa opo omuntu ishangithe omanga omuhogololwa iidhikamena.
Ontopolwa ndjoka oya holola kutya tango omuntu ngoka okwa pewa uuthemba kwiikwatelelwa kokatendo okati 2 kontopolwa 38 mEkotampango lyoshilongo, ndjoka ya holola kutya kehe omukwashigwana omvalele yaNamibia , e na oomvula 35 okuya pombanda ota vulu okuhogololwa a ninge oshilyo shOmutumba gwoPashigwana, oshowo Omupresidende .
Oshitiyali omuntu ngoka na kale iishangitha onga omuhogololi noshititatu na kale omukalelipo gwongundu yontumba nenge iithikamena e na aayambidhidhi aahogololi ya thika po 500 moshitopolwa kehe.
Shoka otashi ti omuhogololwa iithikamena na kale e na konyala aayambidhidhi ya thika po 7 000.
Omalolelo omunongonongi gwonkalo yopolotika, Frederico Links, okwa popi kutya edhilaadhilo lyomuhogololwa iithikamena olya pumbwa okuningilwa omalolelo ko kutalike kutya aakwashigwana otaya yamukula ngiini.
“Aaantu otaya vulu okuyamukula koshinima shi li ngaaka molwaashoka inashi ningwa nale ngele tashi ya komahogololo. Otashi kumitha kutya kape na ngoka e shi ningi nale,” Links a popi.
Okwa popi kutya omulandu gwomuhogololwa ngoka iithikamena otagu vulu okukala ekondjitho lyuulingilingi.
Professa Nico Horn okwa popi kutya Swapo okwa kala ta dhana onkandangala momahogololo konima nkene oshilongo sha manguluka, onkene oshithigu omuhogololwa ngoka iithikamena a ninge elunduluko lya sha.
“Omaiyuvo omawanawa ihe uundemokoli wetu owa koko momukalo gwa yooloka. Owu na natango ongundu tayi pangele ndjoka momahogololo ga piti ya hogololwa noopresenda dha thika po 80. Kehe shimwe ohashi tameke ponkatu yontumba ihe otashi ka kala oshilonga oshidhigu kaantu yopondje.”
Omukomeho gwoshiputudhilo shoInstitute for Public Policy Research (IPPR), Graham Hopwood okwa popi kutya omulandu gwokutota ongundu yopolotika ogu li omupu okuyeleka naangoka gwomuhogololwa iithikamena.
“Shoka tandi vulu okupopya okutya owala oshi li oshidhigu wu hogololwe onga omuhogololwa iithikamena kwiikwatelelwa kompango yetu yomahogololo.”
“Aahogolowa mboka oya pumbwa okuulikwa kaahogololi yeli po 500 moshitopolwa kehe oshowo aantu 7 000 kumwe. Shoka otashi ti kehe ngoka ta ka ninga omuhogololwa iithikamena oku na okukala iitula mo momahwahwameko ge opo a tungepo eyambidhidho lye okuya komahogololo,” Hopwood a popi.
“Oshili oshipu okushangitha ongundu yopolotika, sho ongundu tayi pumbwa owala eyambidhidho lyaahogololi ye li po 3 500 miitopolwa ayihe kumwe iheyali.”
oshilanduli
Itula okwa popi kutya ongundu yopolotika itayi vulu okulongitha ekotampango lyawo mokutidha oshilyo shoka tashi tokola okukutha ombinga methigathano lyuupresidene onga omuhogololwa iithikamena, ta popi kutya aakwashigwana oya pumbwa okuholola uuthemba wawo ngaashi sha tothwa mo mekotampango.
Comments
Namibian Sun
No comments have been left on this article