Ondjele yoluhepo yashuna pevi kashona
Okwa lopota kutya ondjele yonkalo yoluhepo moshilongo oya shuna pevi kashona , ihe nonando ongaaka okwaahathike pamwe paliko onkene taku londo pombanda noonkondo.
Uuyelele mboka owa holola sha landula omapekaapeko gopashigwana kombinga yonkalo yoluhepo moshilongo oshowo onkalo yetopolo lyeliko lyoshilongo, miitopolwa Kunene, Kavango East, Zambezi oshowo Omaheke.
Ehangano lyoNamibia Statistics Agency olya e ta polweela oshizemo shomapekaapeko taga ithanwa Namibia Household Income and Expenditure Survey (NHIES) for 2015/16.
Omapekaapeko ngoka oga ulike kutya ondjele yoluhepo moshilongo oya gwa pevi nokuya poopresenda 10.7 pokati ko 2015/16 okuza 15.4% mo 2010.
Nonando ongaaka etopolo lyeliko li thike pamwe oli li omukundu koshilongo sho ondjele yokwahatopola eliko shi thike pamwe yi li pombanda nonando oya gu pevi okuza poo 58% mo 2010, 56% okuya mo 2016.
Iitopolwa ngaashi Kunene, Omaheke, Zambezi oshowo Kavango East oya lopota ondjele yoluhepo yi li pombanda okuyeleka niitopolwa yilwe ngaashi Khomas, Hardap, Oshana oshowo //Karas.
Omapekaapeko ngoka oga ningwa okuza muApilili gwo 2015 sigo Maalitsa gwo 2016.
Omuokmeho gwehangano ndyoka, Alex Shimuafeni okwa popi kutya omagumbo ga thika po 544 655 otaku tengenekwa ga ningilwa omakonaakono oshowo aakalimo yomomagumbo ngoka ya thika po 2 280 716.
Omwaalu ogundji gwaakwashigwana ohagu zi miitopolwa yomomikunda gwa kalela po oopresenda 53.1, omanga oopresenda 46.9 hadhi zi moondoolopa.
Okwa popi kutya konima sho omiyalu ndhoka dha konaakonwa, omagumbo geli 10 090 gomomagumb 10 368, moka aakalimo oya ningilwa omapulaapulo, nomayamukulo ngoka ya gandja ogeli poopresenda 97.3, ge vulithe ponkatu yoopresenda 80 ndjoka hayi taambiwako koNSA.
Okwa popi kutya pauyelele mboka, otaku vulu okuningwa omalunduluko momayambulepo gaakwashigwana moshilongo unene tuu aantu mboka taya lumbu moluhepo na oya pumbwa omakwatho.
Onkalo yoluhepo onene oya dhihdilikwa miitopolwa ya tumbulwa moka aakwashigwana mbyoka yeli pevi lyondjele yoopreenda 10.7, okuyeleka nondjele yopashigwana.
Aakwashigwana mboka yeli moluhepo ihe oye li hwepo okwa dhidhilikwa yeli miitopolwa ngaashi Khomas oshowo Erongo.
Okwa lopotwa kutya oopresenda 53.6 dhaanamagumbo moshilongo ohaya mono iiyemo yawo okuzilila moondjambi, oshowo openzela, omanga oopresenda 10.6 aanafaalama.
Moondoolopa okwa lopotwa kutya oopresenda 72 dhaakalimo ohaya mono iiyemo yawo okupitila moondjambi taku landula iiyemo mbyoka hayi monika okuzilila moongeshefa, na oya kalela po oopresenda 11.3, iiyemo hayi monika okuza muunafaalama oya kalela po oopresenda dhaantu 22.4.
Pandondo yopaitopolwa natango oondjambi odho tadhi hupitha aantu oyendji, kakele koshitopolwa shaMusati oshowo Ohangwena, moka aakwashigwana yomwaalu omunene kwa lopotwa kutya otaya hupu muunafaalama.
ILENI NANDJATO
Ehangano lyoNamibia Statistics Agency olya e ta polweela oshizemo shomapekaapeko taga ithanwa Namibia Household Income and Expenditure Survey (NHIES) for 2015/16.
Omapekaapeko ngoka oga ulike kutya ondjele yoluhepo moshilongo oya gwa pevi nokuya poopresenda 10.7 pokati ko 2015/16 okuza 15.4% mo 2010.
Nonando ongaaka etopolo lyeliko li thike pamwe oli li omukundu koshilongo sho ondjele yokwahatopola eliko shi thike pamwe yi li pombanda nonando oya gu pevi okuza poo 58% mo 2010, 56% okuya mo 2016.
Iitopolwa ngaashi Kunene, Omaheke, Zambezi oshowo Kavango East oya lopota ondjele yoluhepo yi li pombanda okuyeleka niitopolwa yilwe ngaashi Khomas, Hardap, Oshana oshowo //Karas.
Omapekaapeko ngoka oga ningwa okuza muApilili gwo 2015 sigo Maalitsa gwo 2016.
Omuokmeho gwehangano ndyoka, Alex Shimuafeni okwa popi kutya omagumbo ga thika po 544 655 otaku tengenekwa ga ningilwa omakonaakono oshowo aakalimo yomomagumbo ngoka ya thika po 2 280 716.
Omwaalu ogundji gwaakwashigwana ohagu zi miitopolwa yomomikunda gwa kalela po oopresenda 53.1, omanga oopresenda 46.9 hadhi zi moondoolopa.
Okwa popi kutya konima sho omiyalu ndhoka dha konaakonwa, omagumbo geli 10 090 gomomagumb 10 368, moka aakalimo oya ningilwa omapulaapulo, nomayamukulo ngoka ya gandja ogeli poopresenda 97.3, ge vulithe ponkatu yoopresenda 80 ndjoka hayi taambiwako koNSA.
Okwa popi kutya pauyelele mboka, otaku vulu okuningwa omalunduluko momayambulepo gaakwashigwana moshilongo unene tuu aantu mboka taya lumbu moluhepo na oya pumbwa omakwatho.
Onkalo yoluhepo onene oya dhihdilikwa miitopolwa ya tumbulwa moka aakwashigwana mbyoka yeli pevi lyondjele yoopreenda 10.7, okuyeleka nondjele yopashigwana.
Aakwashigwana mboka yeli moluhepo ihe oye li hwepo okwa dhidhilikwa yeli miitopolwa ngaashi Khomas oshowo Erongo.
Okwa lopotwa kutya oopresenda 53.6 dhaanamagumbo moshilongo ohaya mono iiyemo yawo okuzilila moondjambi, oshowo openzela, omanga oopresenda 10.6 aanafaalama.
Moondoolopa okwa lopotwa kutya oopresenda 72 dhaakalimo ohaya mono iiyemo yawo okupitila moondjambi taku landula iiyemo mbyoka hayi monika okuzilila moongeshefa, na oya kalela po oopresenda 11.3, iiyemo hayi monika okuza muunafaalama oya kalela po oopresenda dhaantu 22.4.
Pandondo yopaitopolwa natango oondjambi odho tadhi hupitha aantu oyendji, kakele koshitopolwa shaMusati oshowo Ohangwena, moka aakwashigwana yomwaalu omunene kwa lopotwa kutya otaya hupu muunafaalama.
ILENI NANDJATO
Comments
Namibian Sun
No comments have been left on this article