Namibia okwa taalela ondjala
Namibia oku na omukundu omunene gwondjala, olopota yopauyuni kombinga yiilongo mbyoka yi na ondjala ya holola.
Olopota tayi ithanwa 2018 Global Hunger Index, oya tula Namibia ponomola onti 80 mokati kiilongo 119.
Olopota ndjoka oya ngongwapo koWelthungerhilfe and Concern Worldwide, oya holola kutya Namibia oku li momusholondondo gwiilongo 45 mbyoka ya taalela omukundu gwondjala omunene sho a pewa iitsa 24.3.
Nonando ongaaka, Namibia okwa li e shi pondola okuhwepopaleka iitsa ye, sho momvula yo 2010, a li e li piitsa 30.9. Onkalo yaNamibia oyi li pombanda yiilongo yilwe ngaashi Iraq ngoka e na iitsa 22.1 oshowo Iran ngoka e na iitsa 7.3.
Olopota ndjoka tayi ningwa uule woomvula 13 ngashiingeyi ohayi ngongo po omusholondondo gwiilongo mbyoka ya taalela ondjala yiikwatelela kiinima ngaashi, omanyutu, omaso mokati kaanona, aanona ye na iiviha yi li pevi oshowo onkalo yekoko lyaanona ya nkundipala.
Palopota ndjoka onkalo yomanyutu moNamibia oyi li poopresenda 25.4 na oya shuna pevi okuza poopresend 37.4 mpoka ya li momvua yo 2010.
Onkalo yaanona ye na iiviha iishona yoomvula dhi li kohi yoomvula ntano, oyi li poopresenda 7.1 na oya londo pombanda okuza poopresenda 6.7 mpoka ya li momvula yo 2010.
Onkalo yaanona itaya koko nawa mboka ye li kohi yoomvula ntano, oya thikama pooresenda 23.1 na oya li poopresenda 26.1 momvula yo 2010.
Ondjele yaanona taya hulitha mboka ye li kohi yoomvula ntano okwa lopotwa ya thikama poopresenda 4.5 , na oya li poopresenda 5.6 momvula yo 2010.
Pandjele yopaitopolwa South Asia oku na iitsa 30.5 omanga Africa mUumbuganu waSahara e na iitsa 29.4.
Iitsa mbyoka ota yi ulike onkalo yanayipala noonkondo okuyeleka niilongo yomuninginino nuumbugantu –uninginino wa Asia, uuninginino nonooli yaAfrika, Latin America, Caribbean, oshowo uuninginino waEuropa.
Namibia okwa tegelelwa a ka dhimbuluke Esiku lyOondya mUuyuni momasiku 30 gaKotomba nuumvo.
Pauyelele mboka wa gandjwa kuuministeli wuunamapya, esiku ndyoka otali ka dhimbulukiwa melongelokumwe nehangano lyoFood and Agriculture Organization of the United Nations (FAO), meyambidhidho lyoUnited Nations oshowo oshikondo shopaumweme moNamibia.
Esiku ndyoka otali ka dhimbulukilwa momukunda,
Bunya moshikandjohogololo Kapako mOshitopolwa shaKavango West Region. Edhimbuluko otali ningwa kohi yoshipalanyolo “Our actions are our future: a Zero Hunger world by 2030 is possible”.
Omutumba gwoSADC committee of Ministers of Agriculture and Food Security ngoka gwa ningilwa moEzulwini, Eswatini, muMei gwomvula ya piti, ogwa utha eyandjakaneko lyedhimbuluko lyesiku ndyoka miilongo mbyoka ya kala nuunashipundi woSADC, na Namibia okwa zimine ketokolo ndyoka.
Okwa hiwa oominista dhaSouth Afrika ngoka a li nale omunashipundi, Tanzania ngoka ta ka ninga omunashipundi oshowo aakalelipo yoSADC Secretariat, osheendo shoEuropean Union (EU) kuBotswana; oshowo aakalelipo yiilongo ya yooloka moNamibia.
Pethimbo lyedhimbuluko ndyoka, iiputudhilo yepangelo lyaNamibia oshowo omahangano gopaumwene otaga ka ulike iilongomwa yago oshowo omayakulo gawo.
ELLANIE SMIT
Olopota tayi ithanwa 2018 Global Hunger Index, oya tula Namibia ponomola onti 80 mokati kiilongo 119.
Olopota ndjoka oya ngongwapo koWelthungerhilfe and Concern Worldwide, oya holola kutya Namibia oku li momusholondondo gwiilongo 45 mbyoka ya taalela omukundu gwondjala omunene sho a pewa iitsa 24.3.
Nonando ongaaka, Namibia okwa li e shi pondola okuhwepopaleka iitsa ye, sho momvula yo 2010, a li e li piitsa 30.9. Onkalo yaNamibia oyi li pombanda yiilongo yilwe ngaashi Iraq ngoka e na iitsa 22.1 oshowo Iran ngoka e na iitsa 7.3.
Olopota ndjoka tayi ningwa uule woomvula 13 ngashiingeyi ohayi ngongo po omusholondondo gwiilongo mbyoka ya taalela ondjala yiikwatelela kiinima ngaashi, omanyutu, omaso mokati kaanona, aanona ye na iiviha yi li pevi oshowo onkalo yekoko lyaanona ya nkundipala.
Palopota ndjoka onkalo yomanyutu moNamibia oyi li poopresenda 25.4 na oya shuna pevi okuza poopresend 37.4 mpoka ya li momvua yo 2010.
Onkalo yaanona ye na iiviha iishona yoomvula dhi li kohi yoomvula ntano, oyi li poopresenda 7.1 na oya londo pombanda okuza poopresenda 6.7 mpoka ya li momvula yo 2010.
Onkalo yaanona itaya koko nawa mboka ye li kohi yoomvula ntano, oya thikama pooresenda 23.1 na oya li poopresenda 26.1 momvula yo 2010.
Ondjele yaanona taya hulitha mboka ye li kohi yoomvula ntano okwa lopotwa ya thikama poopresenda 4.5 , na oya li poopresenda 5.6 momvula yo 2010.
Pandjele yopaitopolwa South Asia oku na iitsa 30.5 omanga Africa mUumbuganu waSahara e na iitsa 29.4.
Iitsa mbyoka ota yi ulike onkalo yanayipala noonkondo okuyeleka niilongo yomuninginino nuumbugantu –uninginino wa Asia, uuninginino nonooli yaAfrika, Latin America, Caribbean, oshowo uuninginino waEuropa.
Namibia okwa tegelelwa a ka dhimbuluke Esiku lyOondya mUuyuni momasiku 30 gaKotomba nuumvo.
Pauyelele mboka wa gandjwa kuuministeli wuunamapya, esiku ndyoka otali ka dhimbulukiwa melongelokumwe nehangano lyoFood and Agriculture Organization of the United Nations (FAO), meyambidhidho lyoUnited Nations oshowo oshikondo shopaumweme moNamibia.
Esiku ndyoka otali ka dhimbulukilwa momukunda,
Bunya moshikandjohogololo Kapako mOshitopolwa shaKavango West Region. Edhimbuluko otali ningwa kohi yoshipalanyolo “Our actions are our future: a Zero Hunger world by 2030 is possible”.
Omutumba gwoSADC committee of Ministers of Agriculture and Food Security ngoka gwa ningilwa moEzulwini, Eswatini, muMei gwomvula ya piti, ogwa utha eyandjakaneko lyedhimbuluko lyesiku ndyoka miilongo mbyoka ya kala nuunashipundi woSADC, na Namibia okwa zimine ketokolo ndyoka.
Okwa hiwa oominista dhaSouth Afrika ngoka a li nale omunashipundi, Tanzania ngoka ta ka ninga omunashipundi oshowo aakalelipo yoSADC Secretariat, osheendo shoEuropean Union (EU) kuBotswana; oshowo aakalelipo yiilongo ya yooloka moNamibia.
Pethimbo lyedhimbuluko ndyoka, iiputudhilo yepangelo lyaNamibia oshowo omahangano gopaumwene otaga ka ulike iilongomwa yago oshowo omayakulo gawo.
ELLANIE SMIT
Comments
Namibian Sun
No comments have been left on this article