Malaria oteendelele monooli
Ominista yUundjolowele nOnkalonawa Bernard Haufiku okwa tseyitha kutya okwa lopotwa iipotha yomukithi gwomalaria ya thika po 7 003 moomwedhi mbali dha piti.
Okwa popi kutya omukithi gwomalaria oshowo omaso taga etithwa komukithi nguka oga londo okuya pombanda okutameka mo-2014, nomaso 86 oga lopotwa omvula ya piti.
Haufiku, ngoka a li ta kuthileko aatotiveta mOmutumba gwoPashigwana mEtiyali, okwa popi kutya iitopolwa iyali yaKavango oyo unene yili moshiponga sho mwa lopotwa iipotha ya thika 1 184.
Oshitopolwa shaZambezi osha lopota iipotha 582 , Omusati 237, Oshikoto 196, Otjozondjupa 97 nOshana 69.
Okwa popi kutya etukuko enene lyomukithi nguka oshowo omaso ogendji ngoka ge etithwa kumalaria, oshi li unene omaipulo kuuministeli.
Uuministeli owa tula miilonga omilandu dhontumba ku kondjithwe omukithi nguka, mwa kwatelwa opombela momagumbo gaakwashigwana.
Mo-2014, iipotha yomukithi ngoka oya londo pombanda noopresenda 700 moshitopolwa shaHangwena, oopresenda 513 mOshikoto, oopresenda 306 mOshana oshowo oopresenda 120 mOtjozondjupa.
Iitopolwa yaKavango oya tothwamo kutya oyo unene hayi kala niipotha yomalaria yi li pombanda.
Haufiku okwa popi kutya aantu 86 oya hulitha kumalaria omvula ya yi, mpoka aantu 51 AaNamibia omanga 35 yeli aazaizai.
Oshitopolwa shaHangwena osha lopota omaso 31,
Oshana 21, Kavango 18, Omusati 11, Zambezi 8, Oshikoto 6 nOtjozondjupa 5.
“Iipotha oyindji oya lopotwa miitoplwa mbyoka yi li oongamba naAngola nenge Zambia omolwa omainyengo gaakwashigwana pokati kiilongo mbika naashika osho unene sha taandelitha omukithi, pahapu dhaMinista Haufiku.
Okomitiye ya nuninwa okukondjitha omukithi nguka oya kala omutumba oshiwike shika opo yi vule okuninga omagwedhelepo nkene ku na okukondjithwa omukithi go guvule okuyiwa moshipala.
Okomitiye ndjika oya thikama po maakalelipo ya za kuuministeli wuundjolowele, aanambelewa yEhangano lyUundjolowele mUuyuni, Clinton Health Access Initiative oshowo Malaria Elimination Secretariat.
Haufiku okwa pula okabinete opo ka zimine egandjo lyiimaliwa kuuministeli mekondjitho lyomukithi nguka.
Okwa popi kutya oshikondo osha pumbwa oshimaliwa sha thika poomiliyona 2 mokukondiitha omukithi ngoka, na oshi na po nale omiliyona yimwe. Oshikondo osha pumbwa woo iihauto ya gwedhwapo opo shi vule okuthika kiitopolwa ayihe.
Osha pumbwa woo iilongitho ya gwedhwapo ngaashi ootenda nomadhagadhaga melongelokumwe nOmbelewa yOmuprima.
ILENI NANDJATO
Haufiku, ngoka a li ta kuthileko aatotiveta mOmutumba gwoPashigwana mEtiyali, okwa popi kutya iitopolwa iyali yaKavango oyo unene yili moshiponga sho mwa lopotwa iipotha ya thika 1 184.
Oshitopolwa shaZambezi osha lopota iipotha 582 , Omusati 237, Oshikoto 196, Otjozondjupa 97 nOshana 69.
Okwa popi kutya etukuko enene lyomukithi nguka oshowo omaso ogendji ngoka ge etithwa kumalaria, oshi li unene omaipulo kuuministeli.
Uuministeli owa tula miilonga omilandu dhontumba ku kondjithwe omukithi nguka, mwa kwatelwa opombela momagumbo gaakwashigwana.
Mo-2014, iipotha yomukithi ngoka oya londo pombanda noopresenda 700 moshitopolwa shaHangwena, oopresenda 513 mOshikoto, oopresenda 306 mOshana oshowo oopresenda 120 mOtjozondjupa.
Iitopolwa yaKavango oya tothwamo kutya oyo unene hayi kala niipotha yomalaria yi li pombanda.
Haufiku okwa popi kutya aantu 86 oya hulitha kumalaria omvula ya yi, mpoka aantu 51 AaNamibia omanga 35 yeli aazaizai.
Oshitopolwa shaHangwena osha lopota omaso 31,
Oshana 21, Kavango 18, Omusati 11, Zambezi 8, Oshikoto 6 nOtjozondjupa 5.
“Iipotha oyindji oya lopotwa miitoplwa mbyoka yi li oongamba naAngola nenge Zambia omolwa omainyengo gaakwashigwana pokati kiilongo mbika naashika osho unene sha taandelitha omukithi, pahapu dhaMinista Haufiku.
Okomitiye ya nuninwa okukondjitha omukithi nguka oya kala omutumba oshiwike shika opo yi vule okuninga omagwedhelepo nkene ku na okukondjithwa omukithi go guvule okuyiwa moshipala.
Okomitiye ndjika oya thikama po maakalelipo ya za kuuministeli wuundjolowele, aanambelewa yEhangano lyUundjolowele mUuyuni, Clinton Health Access Initiative oshowo Malaria Elimination Secretariat.
Haufiku okwa pula okabinete opo ka zimine egandjo lyiimaliwa kuuministeli mekondjitho lyomukithi nguka.
Okwa popi kutya oshikondo osha pumbwa oshimaliwa sha thika poomiliyona 2 mokukondiitha omukithi ngoka, na oshi na po nale omiliyona yimwe. Oshikondo osha pumbwa woo iihauto ya gwedhwapo opo shi vule okuthika kiitopolwa ayihe.
Osha pumbwa woo iilongitho ya gwedhwapo ngaashi ootenda nomadhagadhaga melongelokumwe nOmbelewa yOmuprima.
ILENI NANDJATO
Comments
Namibian Sun
No comments have been left on this article