ECN a ndjiki oonyala mevi
Okwa holoka olugodhi pokati kiilyo yopaliamende oshowo okakomisi komahogololo moshilongo hoka taka pula iilyo yopaliamende naaniilonga yepangelo mbyoka yahala okukutha ombinga momahogololo ya thigepo tango iilonga yawo, ngaashi tashi uthwa kontopolwa onti 47 yEkotampango.
Okakomisi kOmahogololo moNamibia ano, Electoral Commission of Namibia (ECN) otaka longitha ompango ndjoka tayi pula iilyo yOmutumba gwoPashigwana, ookansela miitopolwa noondoolopa mboka ya ulikwa okuya momutumba gwopaliamdende momvula twa taalela opo ya thigepo tango iilonga yawo, omanga omahogololo inaga ningwa momwedhi twa taalela.
Moka omwa kwatelwa iilyo yoongundu dhopolotika mbyoka yi li aaniilonga yepangelo.
Momukanda ngoka gwa pewa oongundu dhopolotika koECN mOmaandaha, okakomisi oka popi kutya otaka ka tula miilonga okatendo hoka kekotampango lyaNamibia, hoka taka pula mboka taya kutha ombinga methigathano lyiipundi yomutumba gwopaliamende ya ze tango miilonga yawo ngele oye Ii aaniilonga yepangelo omanga omahogololo inaga ningwa.
Shoka nena li li esiku lyahugunina lyokugandja omadhina giilyo yoongundu ngoka geli momisholondondo dhoongundu dhopolotika dhiilyo mbyoka yuuka momutumba gwopashigwana, aaulikwa yoSwapo ngaashi Margareth Mensah-Williams (ngoka e li omunashipundi gwoNational Council), Verna Sinimbo (kansela melelo lyaRundu) oshowo Hafeni Ndemula (kansela melelo lyoshitopolwa shErongo oya pumbwa okwiikutha miilonga omanga inaya ningwa aaulikwa momusholondondo gwaSwapo.
Oshiholelwa shimwe natango amushanga-ndjai gwongundu yoNudo, Joseph Kauandenge, ngoka e li melelo lyoshilando shaVenduka naye okwa tegelelwa a ninge etokolo ngele ota kala miilonga nenge otiikutha miilonga a ka kambadhale elago lye momahogololo gOmutumba gwoPashigwana.
Kauandenge okwa ekelehi elombwelo ndyoka kutya ka li li mondjila na oyeli moonkundathana noohahende yongundu yawo.
Okwa tsikile kutya oohahende dhawo odhi na omaiyuvo gayooloka kefatululo lyokatendo hoka, na itadhi tsu kumwe nefatululo ndyoka tali ningwa koECN.
Omukomeho gwelelo lyongundu yoSwapo, Austin Samupwa okwa popi kutya ongundu yawo otayi yi moonkundathana noECN ihe oya tseyithila nale iilyo yawo mbyoka ya gumwa.
“Oye shi shi ihe natango otu li moonkundathana noECN.”
Sinimbo, ngoka e li ponomola onti 32 momusholondondo gwaSwapo okwa popi kutya otaka tegelela omayele okuza kongundu ye opo a vule okuninga etokolo nawa.
Kansela gwoSwapo melelo lyoshikandjohogololo Oshikuku, Modestus Amutse, okwa popi kutya ke na ontseyo kombinga yelombwelo ndyoka ihe otaka ninga ekwatathano nongudu ye.
“Ngele otashi pumbiwa tu ze miilonga pomahala getu ngele otuli momusholondondo gwongundu nena otandi ka pula ekwatelo komeho okuza kongundu yandje. Otandi ka topola etokolo lyandje molwaashoka ondi hole uuyuuki.”
Omunashipundi gwelelo lyoshitopolwa shErongo, Ndemula naye okwa popi kutya otaka tegelela etokolo lyaSwapo mwaashoka.
Ndemula okuli ponomola onti 35 momusholondondo omanga Amutse eli ponomola onti 47.
Mensah-Williams, ngoka a li ponomola onti 92 ihe okwa tulwa ponomola onti 24 komupresidende gwongundu Hage Geingob, ina vula okumonika.
Ongundu yoPDM oya popi kutya oyi li manga moonkundaathana noohahende dhawo.
PDM ota gumwa noonkondo ketokolo ndyoka molwaashoka etata lyiilyo ye mbyoka yi li momusholondondo olya gumwa kokatendo hoka.
Iilyo yoPDM ya thika po 20 oyi li ookansela omanga yamwe ye li aalongiskola nenge aapangi.
Ngele shoka osha ningwa nena kansela melelo lyaVenduka, Ignatius Semba, otaka za miilonga, oshowo kansela moKaiti, Charles Pieter.
Ongundu yoRally for Progress and Democracy nayo inayi hupako, sho amushanga gwawo Brunhilde Cornelius e li kansela melelo lyaVenduka.
[email protected]
JEMIMA BEUKES
Moka omwa kwatelwa iilyo yoongundu dhopolotika mbyoka yi li aaniilonga yepangelo.
Momukanda ngoka gwa pewa oongundu dhopolotika koECN mOmaandaha, okakomisi oka popi kutya otaka ka tula miilonga okatendo hoka kekotampango lyaNamibia, hoka taka pula mboka taya kutha ombinga methigathano lyiipundi yomutumba gwopaliamende ya ze tango miilonga yawo ngele oye Ii aaniilonga yepangelo omanga omahogololo inaga ningwa.
Shoka nena li li esiku lyahugunina lyokugandja omadhina giilyo yoongundu ngoka geli momisholondondo dhoongundu dhopolotika dhiilyo mbyoka yuuka momutumba gwopashigwana, aaulikwa yoSwapo ngaashi Margareth Mensah-Williams (ngoka e li omunashipundi gwoNational Council), Verna Sinimbo (kansela melelo lyaRundu) oshowo Hafeni Ndemula (kansela melelo lyoshitopolwa shErongo oya pumbwa okwiikutha miilonga omanga inaya ningwa aaulikwa momusholondondo gwaSwapo.
Oshiholelwa shimwe natango amushanga-ndjai gwongundu yoNudo, Joseph Kauandenge, ngoka e li melelo lyoshilando shaVenduka naye okwa tegelelwa a ninge etokolo ngele ota kala miilonga nenge otiikutha miilonga a ka kambadhale elago lye momahogololo gOmutumba gwoPashigwana.
Kauandenge okwa ekelehi elombwelo ndyoka kutya ka li li mondjila na oyeli moonkundathana noohahende yongundu yawo.
Okwa tsikile kutya oohahende dhawo odhi na omaiyuvo gayooloka kefatululo lyokatendo hoka, na itadhi tsu kumwe nefatululo ndyoka tali ningwa koECN.
Omukomeho gwelelo lyongundu yoSwapo, Austin Samupwa okwa popi kutya ongundu yawo otayi yi moonkundathana noECN ihe oya tseyithila nale iilyo yawo mbyoka ya gumwa.
“Oye shi shi ihe natango otu li moonkundathana noECN.”
Sinimbo, ngoka e li ponomola onti 32 momusholondondo gwaSwapo okwa popi kutya otaka tegelela omayele okuza kongundu ye opo a vule okuninga etokolo nawa.
Kansela gwoSwapo melelo lyoshikandjohogololo Oshikuku, Modestus Amutse, okwa popi kutya ke na ontseyo kombinga yelombwelo ndyoka ihe otaka ninga ekwatathano nongudu ye.
“Ngele otashi pumbiwa tu ze miilonga pomahala getu ngele otuli momusholondondo gwongundu nena otandi ka pula ekwatelo komeho okuza kongundu yandje. Otandi ka topola etokolo lyandje molwaashoka ondi hole uuyuuki.”
Omunashipundi gwelelo lyoshitopolwa shErongo, Ndemula naye okwa popi kutya otaka tegelela etokolo lyaSwapo mwaashoka.
Ndemula okuli ponomola onti 35 momusholondondo omanga Amutse eli ponomola onti 47.
Mensah-Williams, ngoka a li ponomola onti 92 ihe okwa tulwa ponomola onti 24 komupresidende gwongundu Hage Geingob, ina vula okumonika.
Ongundu yoPDM oya popi kutya oyi li manga moonkundaathana noohahende dhawo.
PDM ota gumwa noonkondo ketokolo ndyoka molwaashoka etata lyiilyo ye mbyoka yi li momusholondondo olya gumwa kokatendo hoka.
Iilyo yoPDM ya thika po 20 oyi li ookansela omanga yamwe ye li aalongiskola nenge aapangi.
Ngele shoka osha ningwa nena kansela melelo lyaVenduka, Ignatius Semba, otaka za miilonga, oshowo kansela moKaiti, Charles Pieter.
Ongundu yoRally for Progress and Democracy nayo inayi hupako, sho amushanga gwawo Brunhilde Cornelius e li kansela melelo lyaVenduka.
[email protected]
JEMIMA BEUKES
Comments
Namibian Sun
No comments have been left on this article