Aanafaalama oye li koongolo
Sho ondando yiikulya yiimuna oshowo iinima yilwe ya londa pombanda noonkondo, aanafaalama oyendji moNamibia otaya gwile muupyakadhi wompumbwe yoshimaliwa nuumvo.
ELLANIE SMIT
Ndyoka ekunkililo lya gandjwa koNamibia Agricultural Union NAU, sho iikondo oyindji moshikondo shuunamapya ya taalela uupyakadhi okuza omvula ya piti, omolwa eshuno pevi lyiilonga ndyoka lya hwahwamekwa koshikukuta.
Oshikondo shokarakul moNamibia osho shimwe shomiikondo mbyoka ya dhengwa noonkondo, sho ongushu yiiyemo moshikondo shoka ya shuna pevi okuza poomiliyona 45.5 momvula yo 2017 okuya poomiliyona 30.7 omvula ya piti.
Oshikondo shokulonga omakala okwa lopotwa sha londo pombanda nongushu yoopresenda 66, okuza pongushu yoomiliyona 184.8 momvula yo 2017, okuya poomiliyona 306.7 momvulla yo 2018.
Uuyelele mboka owa gandjwa moolopota yopaunamapya yo 2018, ndjoka ya pitithwa kehangano lyaanafaalama lyoNamibia Agricultural Union (NAU).
Ongeshefa yoongombe okwa lopotwa ya gu pevi noopresenda (4.3), oonzi (9.1%), iingulu (6.8%), iikwamahini (0.8%) omanga iihape niiyimati ya gu pevi (5.1%).
NAU okwa kunkilile kutya ondjele yiiyemo oshowo ehupo lyaamboka ye li mongeshefa yiikwamahini oye li moshiponga noonkondo.
Ehangano olya popi kutya eteyo lyiikulya yiimuna moSouth Afrika omvula ya piti, olya etitha eshuno pevi lyondando lyiikulya mbyoka, ihe ondando yomahooli ndjoka ya londo pombanda oya etitha natango elondo pombanda lyondando yiikulya mbyoka.
Molwaashoka iikulya mbyoka oyi li oopresenda 65 dhoondando dhiilonga mongeshefa yomahini,nena eshuno pevi nenge e yo pombanda lyomahooli, otali gumu noonkondo oshikondo shiikwamahini.
Momvula yo 2018 , ondando yiikulya yiimuna oya londo pombanda noopresenda 72.9 omanga omahooli ga londo noopresenda 25.7. aanangeshefa moshikondo shiikwamahini oya li ya dhengwa negwopevi lyondando noocenda 10 momvula yo 2018.
Ehangano lyoNAU olya popi kutya ope na ompumbwe onene opo aaakuthimbinga moshikondo shoka ya ye kumwe nokukonga omikalo tadhi vulu okuhupitha oshikondo shiikwamahini shoka sha taalela onkugo yi na onkambe, nongele osha gu po nena otashi ka etitha ekanitho lyiilonga kaantu oyendji oshowo okuguma nayi noonkondo eliko lyoshilongo.
Ehangano olya pula aalandithi yomoshilongo ya yambidhidhe oshikondo shoka.
Kombinga yoshikondo shonyama yongombe, ehangano olya popi kutya oshikondo shoka osha dhidhilile eshuno pevi mondando yoongombe moshikako shetata lyotango lyomvula yo 2018.
Ondjele yoondando moshikondo shuunamapya oya londo pombanda nopresenda yimwe metata etine lyoshikako sho 2017 oshowo oopresenda 5 metata etine lyoshikako oshitine momvula yo 2018.
Pahapu dhoNAU, e yo pombanda lyoondando otali gumu nayi noonkondo ondjele yoondando moshikondo shuunamapya.
Omahooli oga londo pombanda komvula nomvula noopresenda 27 metata etitatu lyomvula yo 2018 omanga metata etine ga londo noopresenda 16.
Aanafaalama ohaya kutha iilongithomwa yawo oyindji moSouth Afrika onkene e yo pombanda kehe lyondando yomahooli tali ningwa, nena otali tulitha woo pombanda oondando dhiikulya yiimuna oshowo oondando dhomiti dhiimuna, naashoka otashi etitha ondjele ye yo pombanda lyoondando moshikondo shuunamapya.
NAU okwa popi kutya nonando ondjele yondando yongombe oya gu pevi noopresenda 5.8 ondando yonyama okwa hololwa ya londo pombanda noopresenda 11.
“Okutula miilonga uule woomvula 13 taku silwa oshisho iimuna, ondando yongombe oya londo owala noopresenda 157.3 omanga oondando dhiilongithomwa ayihe moofaalamamesiloshisho nepalutho lyiimuna mbyoka ya londo sigo oopresenda 178.5.”
Ondando yoonzi oya londo noopresenda 5.7 muule woomvula adhihe 13 dhesiloshisho lyoshimuna, pauyelele wa gandjwa koNAU.
Kwiikwatelelwa komiyalu dha gandjwa koMeat Board oongombe dhi li po 306 697 odha tumwa nomwenyo momalanditho ga South Afrika omvula yapiti, omanga oongombe 1 176 dha tumwa moAngola.
Uutomeno womahangano ngaashi Meatco, Brukkaros, Beefcor oshowo mboka wu li kombanda yomusinda omutiligane okwa lopotwa wa tomo oongombe dhi li 77 471.
NAU okwa popi kutya oshikondo shaanangeshefa mboka aashona otashi kondjo nokupula komeho nonando osha taalela omashongo nomaupyakadhi ngoka ga kundukidha opoloyeka yepangelo yoSmall Stock Marketing Scheme. Konyala e yo pombanda noopresenda 6.5 dhoonzi odha landithwa momvula yo 2018 okuyeleka nomvula yo 2017.
Oonzi dha thika po 455 189 odha tumwa momalanditho gaSouth Africa, 831 odha tumwa ko Angola, omanga 49 dha yi kiilongo yilwe ngaashi Botswana.
Ehangano lyoNAU olya popi kutya oshikukuta shonuumvo otashi ka kala sha dhigupala noonkondo okuyeleka naashoka sho 2013.
Aanafaalama okwa tegelelwa opo ya shunithe pevi omwaalu gwawo gwiimuna ihe nonando ongaaka iimuna mbyoka otayi shunithwa pevi okupitila momalanditho ihe okondando yi li pevi noonkondo naashoka otashi ka guma nayi moondjato aanafaalama.
Onkalo yomukithi gwekondo nelaka moSouth Afrika nayo oya dhigupaleke onkalo nokuguma woo nayi oondando, naashoka otashi keetitha aanafaalama konyala ayehe ya gumwe nayi koshikukuta.
Ndyoka ekunkililo lya gandjwa koNamibia Agricultural Union NAU, sho iikondo oyindji moshikondo shuunamapya ya taalela uupyakadhi okuza omvula ya piti, omolwa eshuno pevi lyiilonga ndyoka lya hwahwamekwa koshikukuta.
Oshikondo shokarakul moNamibia osho shimwe shomiikondo mbyoka ya dhengwa noonkondo, sho ongushu yiiyemo moshikondo shoka ya shuna pevi okuza poomiliyona 45.5 momvula yo 2017 okuya poomiliyona 30.7 omvula ya piti.
Oshikondo shokulonga omakala okwa lopotwa sha londo pombanda nongushu yoopresenda 66, okuza pongushu yoomiliyona 184.8 momvula yo 2017, okuya poomiliyona 306.7 momvulla yo 2018.
Uuyelele mboka owa gandjwa moolopota yopaunamapya yo 2018, ndjoka ya pitithwa kehangano lyaanafaalama lyoNamibia Agricultural Union (NAU).
Ongeshefa yoongombe okwa lopotwa ya gu pevi noopresenda (4.3), oonzi (9.1%), iingulu (6.8%), iikwamahini (0.8%) omanga iihape niiyimati ya gu pevi (5.1%).
NAU okwa kunkilile kutya ondjele yiiyemo oshowo ehupo lyaamboka ye li mongeshefa yiikwamahini oye li moshiponga noonkondo.
Ehangano olya popi kutya eteyo lyiikulya yiimuna moSouth Afrika omvula ya piti, olya etitha eshuno pevi lyondando lyiikulya mbyoka, ihe ondando yomahooli ndjoka ya londo pombanda oya etitha natango elondo pombanda lyondando yiikulya mbyoka.
Molwaashoka iikulya mbyoka oyi li oopresenda 65 dhoondando dhiilonga mongeshefa yomahini,nena eshuno pevi nenge e yo pombanda lyomahooli, otali gumu noonkondo oshikondo shiikwamahini.
Momvula yo 2018 , ondando yiikulya yiimuna oya londo pombanda noopresenda 72.9 omanga omahooli ga londo noopresenda 25.7. aanangeshefa moshikondo shiikwamahini oya li ya dhengwa negwopevi lyondando noocenda 10 momvula yo 2018.
Ehangano lyoNAU olya popi kutya ope na ompumbwe onene opo aaakuthimbinga moshikondo shoka ya ye kumwe nokukonga omikalo tadhi vulu okuhupitha oshikondo shiikwamahini shoka sha taalela onkugo yi na onkambe, nongele osha gu po nena otashi ka etitha ekanitho lyiilonga kaantu oyendji oshowo okuguma nayi noonkondo eliko lyoshilongo.
Ehangano olya pula aalandithi yomoshilongo ya yambidhidhe oshikondo shoka.
Kombinga yoshikondo shonyama yongombe, ehangano olya popi kutya oshikondo shoka osha dhidhilile eshuno pevi mondando yoongombe moshikako shetata lyotango lyomvula yo 2018.
Ondjele yoondando moshikondo shuunamapya oya londo pombanda nopresenda yimwe metata etine lyoshikako sho 2017 oshowo oopresenda 5 metata etine lyoshikako oshitine momvula yo 2018.
Pahapu dhoNAU, e yo pombanda lyoondando otali gumu nayi noonkondo ondjele yoondando moshikondo shuunamapya.
Omahooli oga londo pombanda komvula nomvula noopresenda 27 metata etitatu lyomvula yo 2018 omanga metata etine ga londo noopresenda 16.
Aanafaalama ohaya kutha iilongithomwa yawo oyindji moSouth Afrika onkene e yo pombanda kehe lyondando yomahooli tali ningwa, nena otali tulitha woo pombanda oondando dhiikulya yiimuna oshowo oondando dhomiti dhiimuna, naashoka otashi etitha ondjele ye yo pombanda lyoondando moshikondo shuunamapya.
NAU okwa popi kutya nonando ondjele yondando yongombe oya gu pevi noopresenda 5.8 ondando yonyama okwa hololwa ya londo pombanda noopresenda 11.
“Okutula miilonga uule woomvula 13 taku silwa oshisho iimuna, ondando yongombe oya londo owala noopresenda 157.3 omanga oondando dhiilongithomwa ayihe moofaalamamesiloshisho nepalutho lyiimuna mbyoka ya londo sigo oopresenda 178.5.”
Ondando yoonzi oya londo noopresenda 5.7 muule woomvula adhihe 13 dhesiloshisho lyoshimuna, pauyelele wa gandjwa koNAU.
Kwiikwatelelwa komiyalu dha gandjwa koMeat Board oongombe dhi li po 306 697 odha tumwa nomwenyo momalanditho ga South Afrika omvula yapiti, omanga oongombe 1 176 dha tumwa moAngola.
Uutomeno womahangano ngaashi Meatco, Brukkaros, Beefcor oshowo mboka wu li kombanda yomusinda omutiligane okwa lopotwa wa tomo oongombe dhi li 77 471.
NAU okwa popi kutya oshikondo shaanangeshefa mboka aashona otashi kondjo nokupula komeho nonando osha taalela omashongo nomaupyakadhi ngoka ga kundukidha opoloyeka yepangelo yoSmall Stock Marketing Scheme. Konyala e yo pombanda noopresenda 6.5 dhoonzi odha landithwa momvula yo 2018 okuyeleka nomvula yo 2017.
Oonzi dha thika po 455 189 odha tumwa momalanditho gaSouth Africa, 831 odha tumwa ko Angola, omanga 49 dha yi kiilongo yilwe ngaashi Botswana.
Ehangano lyoNAU olya popi kutya oshikukuta shonuumvo otashi ka kala sha dhigupala noonkondo okuyeleka naashoka sho 2013.
Aanafaalama okwa tegelelwa opo ya shunithe pevi omwaalu gwawo gwiimuna ihe nonando ongaaka iimuna mbyoka otayi shunithwa pevi okupitila momalanditho ihe okondando yi li pevi noonkondo naashoka otashi ka guma nayi moondjato aanafaalama.
Onkalo yomukithi gwekondo nelaka moSouth Afrika nayo oya dhigupaleke onkalo nokuguma woo nayi oondando, naashoka otashi keetitha aanafaalama konyala ayehe ya gumwe nayi koshikukuta.
Comments
Namibian Sun
No comments have been left on this article