• Home
  • AGRICULTURE
  • Masake ta tsu aagundjuka yaHangwena omukumo ya longithe omeya onga oonzo dhiiyemo
Omutumba gwOshitopolwa shaHangwena gwElongo lyOmidhingonoko gwomumvo 2026 ogwa tsikile sigo omasiku 8 Aguste 2026, kohi yoshipalanyolo: u201CEhangano lyEkatuko lyOonkambo dhOnkalo yOmbepo, Egameno lyOmeya, nUunamapya wOonkondo wa nuninwa Onakwiiwa yEpulokomeho.u201D rnrnOmupevi Minista gUunamapya, Oohi, Omeya nOmatalululo gEvi, Ruthy Masake, pethimbo ta popitha aagundjuka mOshitopolwa shaHangwena pethimbo lyepatululo pambelewa lyOmutumba gwOshitopolwa shaHangwena gwElongo lyOmidingonoko 2026. Ethano: Loise Shiimi rnPhoto: Loise Shiimi
Omutumba gwOshitopolwa shaHangwena gwElongo lyOmidhingonoko gwomumvo 2026 ogwa tsikile sigo omasiku 8 Aguste 2026, kohi yoshipalanyolo: u201CEhangano lyEkatuko lyOonkambo dhOnkalo yOmbepo, Egameno lyOmeya, nUunamapya wOonkondo wa nuninwa Onakwiiwa yEpulokomeho.u201D rnrnOmupevi Minista gUunamapya, Oohi, Omeya nOmatalululo gEvi, Ruthy Masake, pethimbo ta popitha aagundjuka mOshitopolwa shaHangwena pethimbo lyepatululo pambelewa lyOmutumba gwOshitopolwa shaHangwena gwElongo lyOmidingonoko 2026. Ethano: Loise Shiimi rnPhoto: Loise Shiimi

Masake ta tsu aagundjuka yaHangwena omukumo ya longithe omeya onga oonzo dhiiyemo

Oompumbwe dhiikunino pomidingonoko
Epangelo otali gandja omikuli dhaagundjuka dhongushu yo-N$60 000 sigo omiliona yimwe omanga omutumba gwa nuninwa ekatuko lyoonkambo dhonkalo yombepo, egameno lyomeya nuunamapya.
Loise Shiimi

Omupevi Minista gUunamapya, Oohi, Omeya nOmatalululo gEvi, Ruthy Masake, okwa ladhipike aagundjuka mOshitopolwa shaHangwena ya longithe omatale gomeya miikunino nomeetopo lyiikwakuliwa, pehala lyokweetha iiniwe mbyoka yi hepe.

Pethimbo lyepatululo lyopambelewa lyOmutumba gwOshitopolwa shaHangwena gwElongo lyOmidingonoko gwomumvo 2026 mEenhana mEtine lya piti, Masake okwa mono omatale gomeya ogendji moshitopolwa ashihe, ashike okwa ndhidhilike oompumbwe dhiikunino pomidingonoko dhago. 

“Otandi tsu aagundjuka omukumo ya kwate ko ompito kehe, unene tuu muunamapya, okweetapo iiyemo. Okuninga omweeti po gwiikwakuliwa otaku ku kwathele okumona iiyemo pehala lyokukala magumbo wa tegelela oompito ndhoka tashi vulika kaadhi na esiku dhiye,” osho a popi.

Omupevi Minista okwa tsu omuthindo kutya uuministeli we owiilongekidha okukwathela aagundjuka nooproyeka noondungethaneko dhawo. “Iiitopolwa ilkwawo kayi na omatale gomeya ga thika pu ngoka tu na, notaya kongo iiniwe ya tya ngawo. Omatale ngaka oga totwa po ga longithwe, nomeya gago ogu ukilila noonkondo melongitho lyuunamapya,” osho a popi. 

Masake okwa tsu wo omuthindo gwoompito dhoongeshefa dhi li po, a ndhidhilika kutya uupepi wOhangwena noongamba dhaAngola pOshikongo otawu vulu okukwathela aanafaalama yomoshitopolwa ya landithe iikwakuliwa yawo moshilongo muka nomoAngola. “Opu na ompumbwe onene yiikwakunomwa. Aagundjuka oyendji kaye wete oompito odhindji dhoongeshefa muunamapya ndhoka dha tegelela ekuthombinga lyawo,” osho a popi mendhidhiliko. 

Egameno lyOmeya nEpulokomeho 

Omupevi Minista okwa thamuna wo ekwatathano lya simana pokati kegameno lyomeya noonkambadhala adhihe dhehumokomeho mOhangwena. “Epangelo otali tsikile okutula iimaliwa miikwaniipangitho nomominino dhomeya, omatale gomeya, oomboola, niitungitho yokukwatela po omeya moshilongo ashihe, mwa kwatelwa mOhangwena. Ihe iikwaniipangitho oyo ayike itayi vulu okukoleka epulokomeho,” osho a yelitha. 

Okwa totha mo kutya epyokoko lyaagundjuka mokulongitha omeya ngaka momikalo ngaashi etekelo lyokundondela, egongelo lyomeya gomuloka, epombp lyomeya palongitho lyolusheno gwoketango, nuunamapya womilandu dhokukwatela po omeya otadhi ka tokola ngele oshitopolwa otashi vulu tuu okukondjitha iikukuta yomonakwiiwa.

Oompito dhIimaliwa kaAgundjuka 

Masake okwa ndhidhilike Oshiketha shEhumithokomeho lyaAgundjuka shOpashigwana onga endiki lyoompito dha simana kaanangeshefa aagundjuka. Oshiketha shika otashi gandja omikuli dhaa na eikwatelelo lyiiniwe noopresenda dhiihohela dhi li pevi dhi li pokati ko-2% sigo 4%, omukuli gwehwameko lyooproyeka dha tameka okuza po-N$60 000 omiliona yimwe koongeshefa oonene, noompito dhokushunitha iimaliwa dhatulwa po sigo oomvula ntano, pamwe noshikako shesilohenda sha thika poomwedhi 12.

Iikondo yotangotango oya kwatela mo uunamapya, elongekidho lyiikwakunomwa, uunamapya wiiyimati, elongo lyiikuya yiimuna, noongeshefa dhokwiikwatela komakondjitho giikukuta monkalo yombepo, iiikondo ayihe mbyoka a itayele kutya aagundjuka yaHangwena oya thikama nawa okupondola. 

Okwa ndhidhilike wo kutya Ombaanga yEhumokomeho yaNamibia (DBN) otayi kwathele nomagongelo giimaliwa koopoloyeka oonene, ngaashi iikwaniipangitho yetekelo, ehala lyelongekidho lyiikwakunomwa, noongeshefa dha nuninwa okutuma iipindi kondje yoshilongo. Omahangano gaagundjuka oga kumagidhwa ga dhike oondjandjo dhawo pamilandu opo ga gandje omadhiladhilo taga vulu okukwathelwa koombaanga, omanga Ombaanga yUunamapya (AgriBank) nayo tayi gandja oompito dha gwedhwa po. 

Omanga ngeyi, Otto Kapuka, omunangeshefa omukalelipo gwOmahangano gOothigwa gwa-SOS (SOS Children's Villages), okwa ulika eipulo kombinga yomakwatelo goshiketha shEhumithokomeho lyaAgundjuka. Okwa popi omashongo taga popiwa mokumona ekwatho nenge omagongelo giimaliwa, ta pula nkene aagundjuka yaana uuyelele nepatuluko taya vulu okumona ekwatho. 

“Ngele omunasikola e na onzapo yo-Degree okwa taalela omashongo gokumona iimaliwa mbika, aagundjuka yalwe moshitopolwa otaya ka vula okweeta po sha shomupondo ngiini? Otwa pumbwa uuyelele womiyalu nomilandu dhokumona iiponda mbika,” osho a popi. 

Masake okwa yamukula mokwiitula mo okukongaleka omutumba naakwathelipangelo yomoshitopolwa opo ya ungaunge niipambele mbyoka ya ulikwa, okwiitayela kutya aantu oyendji paife kaye na uuyelele wa gwana wokumona oompito ndhika. 

“Osha yela kutya aagundjuka oyendji kaye na uuyelele wa gwana. Otandi ladhipike aakwathelipangelo yetu ya andjaganeke uuyelele wa pumbiwa opo oshiketha shika shi longithwe nawa,” osho a popi. 

Pethimbo wo ta popitha omutumba, Ester Magano Hango okwa ndhidhilike kutya oshituthi shika osha longekidhwa lela komatameko gomumvo nguka opo ku wapekwe ekuthombinga lyaagundjuka nokulonga nkene ekatuko lyoonkambo dhonkalo yombepo tali lundulula omashongo ga ninge omapotokonono. “Omutumba nguka ogwa nuninwa aagundjuka ya popithathane nomahangano taga popiwa nokwiilonga kombinga yoompito dhi li po, moka mwa kuthwa ombinga kaagundjuka taya tengenekelwa po-200,” osho a nongele. 


 



Comments

Namibian Sun 2026-09-12

No comments have been left on this article

Please login to leave a comment